Connect with us

Svet

Kvar na motoru izazvao pucanje prozora tokom leta Solun–Minhen, putnik povređen

Avion hitno vraćen na aerodrom, sprovedeni bezbednosni protokoli, istraga u toku

Published

on

Foto Izvor: Pixabay.com

Avion hitno vraćen na aerodrom, sprovedeni bezbednosni protokoli, istraga u toku

Putnici aviona na liniji Solun–Minhen doživeli su ozbiljan incident u petak, 10. jula, kada je došlo do kvara na motoru i pucanja prozora na nekoliko hiljada metara visine, navode policijski izvori. Tokom dekompresije, 61-godišnji državljanin Srbije bio je ugrožen, dok ga je supruga zadržala da ne ispadne kroz prozor.

Do incidenta je došlo ubrzo nakon poletanja sa Aerodroma “Makedonija” u Solunu. Prema dostupnim informacijama, kvar na motoru prouzrokovao je odvajanje delova, što je dovelo do oštećenja i pucanja prozora u kabini. Posada je odmah preduzela sve potrebne mere i pilot je dobio nalog za povratak na polazni aerodrom.

Tokom incidenta, primenjeni su svi standardni bezbednosni protokoli i niko od ostalih putnika nije povređen. Avion je sigurno sleteo na aerodrom u Solunu, gde je prevezen na poseban parking radi dalje provere i istrage.

“Svi protokoli u slučaju dekompresije i oštećenja trupa aviona su sprovedeni, a istraga o uzroku kvara je u toku”, potvrđeno je iz nadležnih službi.

Vlasti nastavljaju sa istragom kako bi se utvrdile sve okolnosti i uzroci incidenta. Za sada nije poznato kada će avion ponovo biti vraćen u redovan saobraćaj.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Meksiko traži krivičnu odgovornost zbog smrti 17 državljana tokom imigracionih operacija u SAD

Zvaničnici Meksika najavili su zahtev za krivične i civilne postupke nakon incidenta u Hjustonu, potvrđeno iz ministarstva spoljnih poslova

Published

on

By

Zvaničnici Meksika najavili su zahtev za krivične i civilne postupke nakon incidenta u Hjustonu, potvrđeno iz ministarstva spoljnih poslova

Vlada Meksika najavila je podnošenje zahteva za pokretanje krivičnih postupaka u Sjedinjenim Američkim Državama zbog smrti 17 meksičkih državljana u pritvoru ili tokom imigracionih operacija sprovedenih u periodu administracije bivšeg predsednika Donalda Trampa. Ovu informaciju potvrdio je ministar spoljnih poslova Meksika Roberto Velasko u četvrtak, navodeći da će zahtev biti prosleđen državnim tužilaštvima i Ministarstvu pravde SAD, uz molbu da se razmotre eventualne krivične odgovornosti odgovornih lica.

Velasko je precizirao da zahtev nema pravnu snagu, ali da ima za cilj pokretanje zvanične istrage. Najavljeno je i pokretanje civilnih tužbi protiv kompanija koje upravljaju imigracionim pritvorskim centrima, sa ciljem, kako je navedeno, zaustavljanja mogućih kršenja ljudskih prava u ovim ustanovama.

Ova odluka dolazi nakon događaja u Hjustonu, gde je tokom nedelje agent Imigracione i carinske službe SAD (ICE) smrtno ranio meksičkog državljanina Lorenca Salgada Arauhua. Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum izjavila je da je država odlučila da „pređe granicu diplomatskih kanala“ i intenzivira zvanične žalbe povodom ovog i sličnih slučajeva. „Učinićemo sve što je u našoj moći, jer ne možemo ostati nemi pred smrću Meksikanaca čiji je jedini prekršaj rad u Sjedinjenim Državama“, navela je Šejnbaum.

Prema dostupnim informacijama, Salgado Araujo, koji je duže vreme živeo u SAD, preminuo je nakon što je prevozio radnike na gradilište u Hjustonu. Njegova porodica zatražila je detaljnu istragu o okolnostima incidenta.

Američko Ministarstvo unutrašnje bezbednosti potvrdilo je da su agenti ICE-a tog dana tragali za drugom osobom, navodeći da su na osnovu informacija iz partnerske policijske službe sprovodili nadzor nad jednom adresom. Prema saopštenju ministarstva, nekoliko nedelja ranije uočena su dva bela kombija na toj lokaciji, a 7. jula agenti su zaustavili vozilo sa osobom koja je ličila na traženog pojedinca.

Incident u Hjustonu dodatno je pojačao tenzije između Meksika i SAD po pitanju tretmana meksičkih državljana u okviru imigracionih procedura. Meksičke vlasti su u saopštenju navele da će nastaviti da koriste sve dostupne pravne i diplomatske mehanizme kako bi osigurale zaštitu svojih građana u inostranstvu.

Nezavisni izvori nisu bili u mogućnosti da potvrde sve okolnosti događaja. Predstavnici američkih imigracionih službi nisu dali dodatne komentare povodom najavljenih zahteva i tužbi.

Pročitaj još

Svet

Epidemija kolere odnela najmanje 114 života u Sudanu, SZO upozorava na pogoršanje

Svetska zdravstvena organizacija izdala hitno upozorenje, pristup ugroženim oblastima otežan zbog sukoba

Published

on

By

Svetska zdravstvena organizacija izdala hitno upozorenje, pristup ugroženim oblastima otežan zbog sukoba

Epidemija kolere proglašena je 27. juna u Sudanu, a prema zvaničnim podacima, do sada je zabeleženo najmanje 114 smrtnih slučajeva i više od 1.300 zaraženih. Najveći broj obolelih registrovan je u oblastima Darfur i Kordofan, gde su humanitarni i medicinski radnici suočeni sa izuzetno otežanim uslovima rada zbog sukoba na terenu.

Prema saopštenju Svetske zdravstvene organizacije, stopa smrtnosti iznosi 13,7 odsto, što je ocenjena kao izuzetno visoka vrednost za ovu vrstu epidemije. Predstavnik SZO u Sudanu, Šible Sahbani, naveo je da bi početak kišne sezone mogao dodatno da pogorša situaciju, povećavajući rizik od širenja bolesti.

Posebno je zabrinjavajuća situacija u gradu El-Obeid, gde su zdravstvene ustanove preopterećene, a pružanje pomoći stanovništvu dodatno otežano usled intenziviranja sukoba između sudanske vojske i paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF). “Kolera se vratila. Stopa smrtnosti je 13,7 odsto, što je izuzetno visoko, i naravno, očekuje se da će kišna sezona pogoršati situaciju”, izjavio je predstavnik SZO Šible Sahbani.

Humanitarne organizacije upozoravaju da je pristup ugroženim područjima ozbiljno ograničen i da aktuelni sukobi onemogućavaju efikasno lečenje i dostavu pomoći. Svetska zdravstvena organizacija apelovala je na hitno delovanje kako bi se sprečilo dalje širenje bolesti i smanjio broj žrtava.

Pročitaj još

Svet

Bivši finansijski direktor kompanije priznao krivicu za pranje novca od 67 miliona dolara

Savezni sud u Njujorku potvrdio priznanje krivice, optuženi ostaje na slobodi do izricanja presude

Published

on

By

Savezni sud u Njujorku potvrdio priznanje krivice, optuženi ostaje na slobodi do izricanja presude

Bivši finansijski direktor jedne međunarodne medijske kompanije, Weidong “Bill” Guan (63) iz Sekaokusa, Nju Džerzi, priznao je krivicu pred saveznim sudom u Njujorku za učešće u šemi pranja novca u iznosu od 67 miliona dolara. Prema navodima tužilaštva, Guan je tokom suđenja prekinuo proces izbora porote i izjasnio se krivim za zaveru u vezi sa finansijskim transakcijama koje uključuju sredstva stečena prevarom.

Priznanje je usledilo tokom procesa koji se vodio pred sudijom Viktorom Marrerom, a Guan je naveo da je bio svestan visoke verovatnoće da su sredstva koja su prolazila kroz račune pod njegovom nadležnošću poreklom iz krivičnih dela. Iako je istakao da je prihvatio objašnjenja koja su mu data i nije dodatno proverio sumnje, Guan je izjavio da je to bila “velika greška u proceni” i izrazio žaljenje zbog svojih postupaka. Sudija još nije odredio datum izricanja kazne, a Guan ostaje na slobodi uz kauciju.

Optužbe protiv Guana odnose se na aktivnosti tima za onlajn zaradu kompanije, čijim je radom upravljao od 2020. godine. Prema sudskim dokumentima, članovi tima su koristili kriptovalute za kupovinu sredstava za koje se sumnja da su rezultat krivičnih dela, uključujući novac pribavljen lažnim zahtevima za naknadu za nezaposlenost, a koji je potom prebacivan preko računa kompanije i povezanih entiteta. Tužioci navode da su lični podaci žrtava korišćeni za otvaranje računa koji su služili za dalju realizaciju šeme.

Guan je suočen sa kaznom zatvora do deset godina za krivično delo zavere, što je deo dogovora sa tužilaštvom koji ga štiti od eventualnog osuđivanja po dodatnim tačkama optužnice i mogućnosti strože kazne. Na sudu je, odgovarajući na pitanja sudije, potvrdio da je bio svestan nezakonitosti svojih postupaka i izjasnio se da je kriv.

Prema dostupnim informacijama iz sudskih dokumenata, postupak pranja novca uključivao je upotrebu kriptovaluta i pre-paid debitnih kartica za transfer i legalizaciju sredstava. Istraga i dalje traje, a detalji o drugim potencijalno umešanim osobama ili organizacijama nisu objavljeni. Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde sve navode iz optužnice.

Pročitaj još

U Trendu