Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije: digitalni finansijski ugovori porasli 49,2 odsto u prvom tromesečju

U prvom kvartalu 2026. zaključeno 139.244 ugovora na daljinu, četiri puta više nego pre pet godina

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / advogadoaguilar

U prvom kvartalu 2026. zaključeno 139.244 ugovora na daljinu, četiri puta više nego pre pet godina

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je u prvom tromesečju 2026. godine broj finansijskih ugovora zaključenih na daljinu dostigao 139.244, što je rast od 49,2 odsto u odnosu na isti period 2025. godine, kada je zaključeno 93.355 ugovora. Prema podacima centralne banke, ovo predstavlja čak 4,1 put više ugovora nego pre pet godina, što svedoči o ubrzanom usvajanju digitalnog ugovaranja finansijskih usluga u Srbiji.

Korisnici su u sve većoj meri koristili mogućnost zaključenja ugovora putem video-identifikacije, pa je u prvom kvartalu 2026. na ovaj način zaključeno 34.141 ugovor, što je rast od 33,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Od tog broja, 705 ugovora ili 2,1 odsto odnosi se na platne usluge iz ponude nebankarskih pružalaca platnih usluga. Udeo ugovora zaključenih video-identifikacijom u ukupnom broju ugovora na daljinu iznosio je 24,5 odsto, dok je preostalih 75,5 odsto ili 105.103 ugovora zaključeno drugim elektronskim putem.

Kategorija kredita na daljinu zabeležila je porast od 54,9 odsto u odnosu na prvo tromesečje 2025. godine. Korisnici su bez odlaska u filijalu banaka zaključili 67.964 ugovora o davanju kredita, što je rast od 112,7 odsto. Takođe, zaključeno je 18.901 ugovor o štednji po viđenju ili oročenoj štednji, što je povećanje od 35,7 odsto, kao i 22.855 ugovora o korišćenju dozvoljenog prekoračenja računa, što predstavlja rast od 20,4 odsto. U prvom kvartalu 2026. zaključeno je i 26.796 ugovora o otvaranju platnog računa (rast od 4,8 odsto), kao i 2.023 ugovora o korišćenju ostalih usluga (rast od 3,1 odsto).

Iz NBS-a ističu da mogućnost ugovaranja finansijskih usluga na daljinu predstavlja važan deo digitalizacije finansijskog tržišta, jer omogućava korisnicima jednostavan i efikasan pristup proizvodima bez fizičkog odlaska u poslovnicu. Osim banaka, ovu uslugu pružaju i nebankarski pružaoci platnih usluga koji su ispunili uslove za sprovođenje video-identifikacije korisnika, čime se doprinosi većoj dostupnosti i raznovrsnosti finansijskih i platnih usluga.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Turske kompanije investirale 635 miliona evra u Crnoj Gori od 2006. godine

Privredna komora Turske: ulaganja doprinela razvoju i otvaranju novih radnih mesta, nastavak projekata u najavi

Published

on

By

Privredna komora Turske: ulaganja doprinela razvoju i otvaranju novih radnih mesta, nastavak projekata u najavi

Ukupna vrednost investicija koje su turske kompanije realizovale u Crnoj Gori u periodu od 2006. do ove godine iznosi približno 635 miliona evra, saopštila je Turska privredna komora u Crnoj Gori (TurkCham Montenegro). Izvršni direktor TurkCham, Barış Polat, izjavio je da poverenje turskih investitora u ekonomski potencijal Crne Gore ostaje snažno.

“Turske investicije predstavljaju najkonkretniji dokaz tog poverenja. Verujemo da će u narednom periodu biti realizovani novi projekti, posebno u oblastima proizvodnje, turizma, energetike, poljoprivredno-prehrambene industrije i infrastrukture. Kao TurkCham, nastavićemo da jačamo ekonomski most između Crne Gore i Turske i pružamo podršku investitorima iz obje zemlje”, naveo je Polat u saopštenju.

Iz Privredne komore ističu da ekonomski odnosi između Crne Gore i Turske nastavljaju da se razvijaju stabilnim tempom. “Navedene investicije dale su značajan doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore, stvarajući nova radna mjesta i dodatnu vrijednost za nacionalnu ekonomiju”, navodi se u saopštenju.

Saradnja dve zemlje ocenjena je kao nastavak snažnih političkih, kulturnih i istorijskih veza. U saopštenju je naglašeno da napredak Crne Gore na evropskom putu, očekivani ulazak u Evropsku uniju 2028. godine, kao i unapređenje poslovnog ambijenta i regionalna stabilnost, dodatno podstiču interesovanje turskih investitora za ulaganja.

Pročitaj još

Domaće

Trgovci ograničeni na rokove od 30 i 60 dana za plaćanje dobavljačima

Nova pravila zabranjuju otkazivanje porudžbina za kvarljive proizvode u roku kraćem od 30 dana, uz strogu kontrolu dodatnih troškova

Published

on

By

Nova pravila zabranjuju otkazivanje porudžbina za kvarljive proizvode u roku kraćem od 30 dana, uz strogu kontrolu dodatnih troškova

Komisija za zaštitu konkurencije donela je nova pravila koja striktno uređuju trgovačke prakse u lancu snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, saopšteno je 1. jula 2026. godine. Ključne novine odnose se na ograničenje roka plaćanja dobavljačima na 30 dana za kvarljive proizvode i maksimalno 60 dana za ostale, bez mogućnosti produženja ovih rokova čak i uz saglasnost dobavljača.

Prema objavljenom Uputstvu, svi rokovi za plaćanje moraju biti poštovani bez izuzetka, a trgovcima je zabranjeno da otkazuju narudžbine kvarljivih proizvoda manje od 30 dana pre ugovorene isporuke, osim u slučaju više sile. Komisija će, čak i kada je otkazivanje izvršeno na vreme, procenjivati da li je dobavljač imao realnu mogućnost da proda robu drugom kupcu ili je izložen prekomernom tržišnom riziku.

Pravila preciziraju da trgovci ne mogu jednostrano menjati rokove isporuke, količine, cenu ili način plaćanja bez izričite pisane saglasnosti dobavljača. Pristanak dat pod pritiskom ili iz straha od gubitka saradnje neće biti priznat kao dobrovoljan. Na tzv. „crnu listu“ stavljene su i prakse kao što su zahtevi prema dobavljačima da finansiraju proširenje prodajne mreže, snose troškove dodatnih kontrola kvaliteta za ispravne proizvode, plaćaju robu koja je propala u vlasništvu kupca ili prihvate prenos dugova na treća lica.

Takođe, trgovci su obavezni da na zahtev dobavljača ugovor potvrde u pisanom obliku, a kao validna dokumentacija priznaje se i elektronska komunikacija u kojoj su jasno naznačeni cena, količina i rokovi plaćanja.

Na „sivoj listi“ nalaze se prakse dozvoljene pod posebnim uslovima: vraćanje neprodate robe, naplata skladištenja, naknada za ulistavanje proizvoda, promotivne aktivnosti i prenošenje troškova akcija na dobavljače. U svim ovim slučajevima trgovac mora dokazati da je usluga zaista pružena, da je dobavljač zahtevao ili prihvatio trošak i da je naknada srazmerna stvarnim troškovima.

Precizirani su i kriterijumi za značajno smanjenje narudžbina – smanjenje veće od 20% u odnosu na prosečne mesečne narudžbine ili ugovorene količine smatraće se relevantnim ukoliko ozbiljno utiče na planiranje proizvodnje ili dovodi do viška zaliha kod dobavljača.

Posebno je istaknuta zabrana komercijalne odmazde, što uključuje svaki oblik pritiska ili kažnjavanja dobavljača zbog korišćenja zakonskih prava ili odbijanja nepoštenih uslova. To uključuje uklanjanje proizvoda iz asortimana, smanjenje narudžbina, odlaganje prijema robe ili uskraćivanje marketinške podrške.

Komisija će u svakom pojedinačnom slučaju uzimati u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući sadržaj ugovora, poslovnu dokumentaciju i ponašanje ugovornih strana. Nova pravila stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Pročitaj još

Domaće

MGSI pokreće međunarodni tender za rehabilitaciju puteva vredan 33 milijarde dinara

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Published

on

By

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) raspisalo je međunarodni tender za rehabilitaciju lokalnih puteva u Srbiji, sa ukupnom procenjenom vrednošću radova od 33 milijarde dinara, kako je objavljeno na Portalu javnih nabavki. Rok za podnošenje ponuda ističe 14. avgusta u 12 sati, a predviđeno je zaključivanje okvirnih sporazuma sa više privrednih subjekata.

Ova javna nabavka podeljena je na četiri partije, pokrivajući rehabilitaciju puteva u severnoj, istočnoj, južnoj i zapadnoj Srbiji. Cilj je angažovanje više izvođača kako bi se obezbedila brža i efikasnija realizacija infrastrukturnih radova širom zemlje.

MGSI je naglasilo da su ovakvi infrastrukturni poduhvati ključni za ravnomeran razvoj svih regiona i unapređenje saobraćajne povezanosti. Tenderom se otvara mogućnost učešća domaćih i međunarodnih kompanija koje ispunjavaju uslove iz konkursne dokumentacije.

Kako je objavljeno, svi zainteresovani ponuđači mogu podneti svoje ponude do 14. avgusta, do 12 časova. Detalji o kriterijumima i dokumentaciji dostupni su na Portalu javnih nabavki.

Očekuje se da će realizacija ovih radova doprineti poboljšanju kvaliteta lokalnih puteva i unapređenju bezbednosti u saobraćaju na teritoriji čitave Srbije.

Pročitaj još

U Trendu