Connect with us

Domaće

Mađarska investirala 1.000 milijardi forinti u prugu, prosečno 6,3 teretna voza dnevno

Investicija od 2,8 milijarde evra dovela do umerenog rasta saobraćaja, maksimalno 14 vozova na najprometniji dan

Published

on

gbc66da05932630238c75ecc0b26d990b980b23a3cf3cdbb49bde4819813bcabc9204c599cc4558de2c268bb49bcfe4ee5e562c556c2dd10196e531b4a4d6b6cc_1280

Investicija od 2,8 milijarde evra dovela do umerenog rasta saobraćaja, maksimalno 14 vozova na najprometniji dan

Država Mađarska uložila je više od jednog biliona forinti (2,8 milijarde evra) u renovaciju železničke pruge Budimpešta-Kelebija (Beograd), ali prema aktuelnim podacima, prosečan dnevni teretni saobraćaj iznosi samo 6,3 voza. Od primopredaje pruge krajem februara, saobraćaj je porastao umereno, a na najprometniji dan, 14. aprila, prugom je prošlo ukupno 14 teretnih vozova u oba smera.

Planirano otvaranje putničkog saobraćaja u martu ove godine odloženo je zbog bezbednosnih propusta na opremi kineskog izvođača. Očekuje se da će kineske kompanije otkloniti greške, a završetak inspekcije radova najavljen je za drugu polovinu godine.

Prema navodima stručnjaka, samo šest teretnih vozova dnevno koristi liniju Budimpešta-Kelebija, čija je rekonstrukcija koštala 1.000 milijardi forinti. Na rekordni dan 14. aprila, linijom broj 150 prošlo je 14 teretnih vozova, što znači da je u svakom smeru polazio jedan voz na svaka dva sata. U proseku, na mađarskoj deonici pruge Budimpešta-Beograd evidentirano je 6,3 voza dnevno.

Kritičari iznose stav da je kineski zajam od 1.000 milijardi forinti mogao biti usmeren na liniju Ferihegi-Kečkemet-Segedin, što bi, po njihovom mišljenju, imalo veći domaći značaj. “Međutim, uspeli smo da izgradimo dvokolosečnu prugu na kojoj se, dugoročno gledano, može očekivati samo minimalan teretni saobraćaj, a južno od predgrađa Budimpešte – minimalan putnički saobraćaj”, navodi se u izjavama.

Član Generalne skupštine Budimpešte David Vitezi ocenio je da je investicija “fundamentalno uništena” i pozvao na deklasifikaciju svih dokumenata vezanih za ugovaranje i izgradnju projekta, kako bi se razjasnile okolnosti nastanka ovog ulaganja. Prema analitičkim izvorima, javna rasprava o isplativosti železničkog projekta i dalje traje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mladi u EU ostvarili 2,06 miliona samozaposlenih u 2025. godini, udeo 7,9 odsto

Najveći udeo mladih preduzetnika u Slovačkoj sa 12,2 odsto, dok je stopa zaposlenosti mladih u Holandiji dostigla 84 odsto

Published

on

By

Najveći udeo mladih preduzetnika u Slovačkoj sa 12,2 odsto, dok je stopa zaposlenosti mladih u Holandiji dostigla 84 odsto

Prema podacima Evropske kancelarije za statistiku, u 2025. godini u Evropskoj uniji je 2,06 miliona ljudi starosti od 20 do 29 godina bilo samozaposleno, što čini 7,9 odsto ukupnog broja samozaposlenih osoba uzrasta od 20 do 64 godine. Ove brojke pokazuju rast interesovanja mladih za preduzetništvo i samozapošljavanje na tržištu rada koje se brzo menja pod uticajem tehnologije.

Među državama članicama EU, najveći udeo mladih preduzetnika među samozaposlenima starosti 20-64 godine zabeležen je u Slovačkoj, gde je ovaj procenat iznosio 12,2 odsto. Malta je imala 10,5 odsto, a Rumunija 10,3 odsto. Sa druge strane, najmanji udeo mladih samozaposlenih registrovan je u Irskoj (5,1 odsto), Bugarskoj (5,3 odsto) i Španiji (5,9 odsto).

U istom periodu, stopa zaposlenosti mladih uzrasta od 20 do 29 godina u EU iznosila je 65,6 odsto, što predstavlja rast od 6,3 procentna poena u odnosu na 2015. godinu. Najvišu stopu zaposlenosti mladih beleže Holandija sa 84,0 odsto, Malta sa 82,1 odsto i Nemačka sa 77,0 odsto. Najniža stopa zaposlenosti registrovana je u Italiji (47,6 odsto), Rumuniji (52,0 odsto) i Bugarskoj (52,7 odsto).

Ovi podaci ukazuju na rastući trend samozapošljavanja među mladima u Evropskoj uniji, uz značajne razlike po državama članicama. Evropska kancelarija za statistiku navodi da se mladi odlučuju za preduzetništvo iz različitih razloga, kao što su inovacije, kreativnost, ali i nužnost usled promena na tržištu rada.

Pročitaj još

Domaće

Apple App Store identifikovao 26 lažnih aplikacija za kripto-novčanike od jeseni 2025.

Stručnjaci upozoravaju na fišing kampanju koja cilja korisnike u Kini, zlonamerne aplikacije imitiraju poznate brendove

Published

on

By

Stručnjaci upozoravaju na fišing kampanju koja cilja korisnike u Kini, zlonamerne aplikacije imitiraju poznate brendove

Stručnjaci za sajber bezbednost otkrili su 26 lažnih aplikacija za kripto-novčanike na Apple App Store, koje od jeseni 2025. godine preusmeravaju korisnike na fišing stranice i predstavljaju ozbiljan rizik za kripto-imovinu. Prema izveštaju tima kompanije Kaspersky, ove aplikacije kopiraju vizuelni identitet popularnih novčanika kao što su Metamask, Ledger, Trust Wallet, Coinbase, TokenPocket, imToken i Bitpie, a cilj im je da prevare korisnike da unesu svoje podatke i seed fraze.

Kampanja je aktivna od jeseni 2025. godine, a sa umerenim stepenom pouzdanosti pripisuje se akterima pretnji povezanim sa SparkKitty malverom. Otkrivene fišing aplikacije bile su dostupne uglavnom korisnicima iOS uređaja u Kini, iako same zlonamerne aplikacije nemaju regionalna ograničenja i mogu ugroziti i korisnike izvan Kine.

Svaka od 26 aplikacija dizajnirana je da imitira određeni kripto-novčanik, koristeći slične nazive i ikone, dok sadrži tzv. stub funkcionalnost, poput jednostavnih igara ili kalkulatora, kako bi delovala legitimno. Nakon instalacije i pokretanja, aplikacija otvara veb-stranicu koja imitira App Store i poziva korisnika na ponovno preuzimanje aplikacije, što dovodi do instalacije zlonamernih softvera van zvaničnog App Store.

Stručnjaci ističu da korisnici, često ne obraćajući pažnju, dozvoljavaju instalaciju developerskog profila na uređajima, čime napadačima omogućavaju instalaciju aplikacija izvan Apple App Store, uključujući i aplikacije zaražene trojanskim malverom. Ove aplikacije ciljaju i ‘hot’ i ‘cold’ novčanike. Kod hot novčanika, malver presreće ekran za kreiranje ili oporavak i nadgleda unos seed fraze, što napadačima daje potpun pristup sredstvima. Kod cold novčanika, poput Ledger uređaja, zlonamerne aplikacije pokušavaju da navuku korisnike na unos seed fraze, iako originalna Ledger Wallet aplikacija to nikada ne traži.

Stručnjaci naglašavaju da korisnici treba da budu posebno oprezni prilikom preuzimanja i instalacije aplikacija za upravljanje kriptovalutama, proveravajući autentičnost izvora i izbegavajući instalaciju developerskih profila, kako bi zaštitili svoju kripto-imovinu.

Pročitaj još

Domaće

Kina ulaže u sektor usluga, cilj 100 biliona juana do 2030. godine

Sektor usluga porastao 5,4 odsto i dostigao 80,89 biliona juana u 2025, potrošnja po glavi stanovnika 46,1 odsto

Published

on

By

Modern skyscrapers and historic buildings by river

Sektor usluga porastao 5,4 odsto i dostigao 80,89 biliona juana u 2025, potrošnja po glavi stanovnika 46,1 odsto

Kineska vlada predstavila je strategiju za proširenje sektora usluga na ukupno 100 biliona juana (14,67 biliona dolara) do 2030. godine, uz unapređenje kvaliteta i jačanje uloge ovog sektora u zapošljavanju i potrošnji, saopštio je Državni savet. Prema zvaničnim podacima, sektor usluga u Kini zabeležio je godišnji rast od 5,4 odsto i dostigao 80,89 biliona juana u 2025. godini.

Plan predviđa da će rast biti podstaknut tražnjom, reformama, tehnološkim inovacijama i većom otvorenošću tržišta, dok se istovremeno planira uklanjanje institucionalnih prepreka i bolje usklađivanje tržišnih snaga sa državnom podrškom. U dokumentu se navodi da je cilj stvaranje globalno konkurentnih i međunarodno priznatih brendova „China Services“.

Uloga sektora usluga biće dodatno osnažena kako bi doprineo industrijskom unapređenju, zadovoljavanju potreba stanovništva i širenju zaposlenosti. Poseban fokus biće na razvoju poslovnih usluga kao što su istraživanje i razvoj, logistika, softver, finansiranje lanca snabdevanja i zelene usluge, ali i na unapređenju potrošačkih sektora – maloprodaje, zdravstva, brige o starima, brige o deci, turizma i kulture.

Vlasti su najavile jaču fiskalnu i finansijsku podršku sektoru usluga, uključujući subvencije na kamate za kredite, instrumente za ponovno kreditiranje, državne investicione fondove i proširenu upotrebu REIT-ova. Predsednik Si Đinping je ranije ovog meseca pozvao na razvoj sektora usluga kroz pristup zasnovan na tražnji, reformama i tehnološkom napretku.

Kineska ekonomska politika za 2026. godinu signalizira veći fokus na usluge, sa ciljem da se deo podsticaja preusmeri sa manje efikasnih investicija u transportnu, stambenu i industrijsku infrastrukturu na produktivnije oblasti. Ipak, slabija potrošačka tražnja i dalje opterećuje ekonomiju, a prethodne mere nisu značajno promenile trend.

Potrošnja na usluge po glavi stanovnika u Kini činila je 46,1 odsto ukupne potrošnje u 2025. godini, što je niže u poređenju sa oko 70 odsto u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema novom petogodišnjem planu, Kina se obavezala da će „značajno“ povećati udeo potrošnje domaćinstava u BDP-u sa sadašnjih oko 40 odsto u narednih pet godina, bez preciziranja ciljne vrednosti.

Pročitaj još

U Trendu