Connect with us

Domaće

Građevinarstvo učestvuje sa 4,7 odsto u BDP-u Srbije u 2025, vrednost radova porasla 10,6 odsto

Više od 500 izlagača iz 30 zemalja na 50. Međunarodnom sajmu građevinarstva SEEBBE, rast izgradnje zgrada 13,3 odsto

Published

on

pexels-photo-36522033

Više od 500 izlagača iz 30 zemalja na 50. Međunarodnom sajmu građevinarstva SEEBBE, rast izgradnje zgrada 13,3 odsto

Na Beogradskom sajmu je otvoren 50. Međunarodni sajam građevinarstva SEEBBE i 31. Međunarodni sajam hortikulture Beoplant Fair, koji će trajati do 24. aprila 2026. godine. Više od 500 izlagača iz preko 30 zemalja predstavlja najnovije trendove iz građevinske i hortikulturne industrije. Sajmove su otvorili ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić.

Prema rečima ministarke Sofronijević, učešće građevinarstva u BDP-u Srbije u 2025. godini iznosi 4,7 odsto, što potvrđuje značaj ove grane za privredu. Istakla je da je u četvrtom kvartalu 2025. godine zabeležen rast vrednosti izvedenih građevinskih radova od 10,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Posebno je izražen rast u segmentu izgradnje zgrada od 13,3 odsto, dok su ostale građevine zabeležile rast od 8,8 odsto.

Ministarka je naglasila: „Mi ne farbamo samo betone više zelenom bojom, već se trudimo da naši gradovi, pored toga što će postati otporniji, budu i lepši. U tome su nam pomogle poslednje izmene Zakona o planiranju i izgradnji u kojima je propisano da svaka katastarska parcela na kojoj se gradi mora da sadrži obavezan procenat zelenila, i svi smo zajedno na tom poslu.“

Dodala je i da je građevinarstvo jedan od ključnih stubova ekonomije i najvažnijih pokretača razvoja, jer svaki dinar uložen u ovu oblast vraća se višestruko. Ukazala je i da su prema podacima, sem Češke, Mađarske i Slovačke, sve ostale zemlje u Evropi zabeležile pad u građevinskom sektoru.

Na 31. Međunarodnom sajmu hortikulture, ministar Glamočić istakao je da je prošle godine spoljnotrgovinska razmena sektora hortikulture u Srbiji iznosila skoro 49 miliona evra, uz disbalans izvoza i uvoza. U Srbiji se cveće gaji na oko 600 hektara na otvorenom i 270 hektara u plastenicima. Država finansira između 50 i 65 odsto investicija u mehanizaciju i opremu, sa podrškom do 1,5 miliona dinara po gazdinstvu, dok podsticaji za preradu, pakovanje i marketing dostižu do 3,5 miliona dinara. Ponovo su uvedeni i direktni podsticaji za rasadničarsku proizvodnju do 700.000 dinara.

Radno vreme sajmova je od 21. do 23. aprila od 10 do 19 časova, a 24. aprila od 10 do 17 časova. Cena ulaznice iznosi 800 dinara, poslovna propusnica je 4.800 dinara, grupna ulaznica 500 dinara, a za učenike i studente 400 dinara. Parking za automobile naplaćuje se 300 dinara po satu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska unija podržava razvoj kulture i civilnog društva kroz više programa u 2026. godini

Tokom drugog dana EU nedelje mogućnosti predstavljeni su programi Kreativna Evropa, Horizont Evropa i CERV, uz direktno povezivanje učesnika

Published

on

By

Tokom drugog dana EU nedelje mogućnosti predstavljeni su programi Kreativna Evropa, Horizont Evropa i CERV, uz direktno povezivanje učesnika

Evropska unija nastavila je realizaciju EU nedelje mogućnosti 21. aprila 2026. godine, fokusirajući se na podršku kulturi i civilnom društvu u Srbiji kroz više programa namenjenih jačanju kreativnog sektora i građanskih inicijativa. Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, Plamena Halačeva, istakla je važnost učešća građana i organizacija u programima kao što su Kreativna Evropa, Horizont Evropa, Instrument za civilno društvo, CERV i Novi evropski Bauhaus.

Halačeva je naglasila da je svaki fond, program i inicijativa predstavljena tokom ove nedelje usmerena na buduće članstvo Srbije u Evropskoj uniji i na jačanje civilnog društva i kulturnih industrija, dodajući: „Vaš uspeh je i naš uspeh“. Tokom dana učesnici su imali priliku da se upoznaju sa ponudom programa, od umetničkih saradnji do društvenog angažmana, kao i da kroz networking i speed dating zone direktno razgovaraju sa predstavnicima EU programa i dobiju informacije relevantne za svoje projekte.

EU podrška omogućava organizacijama iz Srbije međunarodno povezivanje, jačanje lokalnog dijaloga i stvaranje prostora u kojem građani oblikuju društvo. Za kraj drugog dana najavljeno je i izvođenje predstave Fun Facts, kao i koncert benda Vroom, koji će nastupiti ispred Evropske kuće od 17 do 18 časova.

Pročitaj još

Domaće

Tales ostvario rast vojnih porudžbina od 71 odsto, prihod 5,3 milijarde evra

Francuska tehnološka kompanija povećala ukupan obim novih ugovora na 4,65 milijardi evra u prvom kvartalu

Published

on

By

Francuska tehnološka kompanija povećala ukupan obim novih ugovora na 4,65 milijardi evra u prvom kvartalu

Francuski tehnološki gigant Tales zabeležio je u prvom kvartalu 2026. godine prihod od 5,3 milijarde evra, uz izuzetan skok vojnih porudžbina od 71 odsto, prema objavljenim finansijskim rezultatima. Ukupan obim novih ugovora dostigao je 4,65 milijardi evra, što je rast od 23 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Glavni pokretač ovakvog rasta bio je sektor odbrane, gde je vrednost ugovora porasla na 2,2 milijarde evra. Tales je ostvario značajan uspeh na danskom tržištu osvojivši ugovor za proizvodnju i isporuku PVO sistema, u konkurenciji sa američkim sistemom Pejtriot (Patriot).

Finansijski direktor Tales grupe, Paskal Bušija, izjavio je: „Početak godine je premašio naša očekivanja i uliva nam veliko samopouzdanje.“ Uprkos rekordima u vojnom segmentu, rukovodstvo kompanije ostaje oprezno, napominjući da bi eventualne promene u civilnom avio-saobraćaju, usled geopolitičke nestabilnosti, mogle negativno uticati na taj deo poslovanja.

Sektor telekomunikacionih satelita i dalje ima strukturne izazove zbog konkurencije, posebno od strane Starlink sistema. Planirano ukidanje 1.300 radnih mesta je privremeno zaustavljeno, pošto je dve trećine zaposlenih preraspoređeno na druge projekte unutar Tales grupe.

Kompanija nije promenila svoje ciljeve za 2026. godinu i očekuje organski rast prihoda od šest do sedam odsto, sa ciljem da ukupni godišnji prihod dostigne između 23,3 i 23,6 milijardi evra. Tržišna vrednost Talesa procenjuje se između 55 i 60 milijardi evra. Kompanija posluje u 68 zemalja i zapošljava više od 80.000 ljudi.

Vlasnička struktura uključuje državni udeo Francuske od 26 odsto, isto toliko poseduje i kompanija Daso aviejšn (Dassault Aviation), dok je ostatak u rukama privatnih i institucionalnih investitora.

Pročitaj još

Domaće

Refinitiv obrisao podatke naslednika porodice Karić nakon nagodbe, iznos transakcije 27 milijardi dolara

Britanska kompanija, sada deo Londonske berze, pristala je da ukloni profile dece iz baza podataka, što je prvi slučaj primene GDPR-a protiv ove usluge

Published

on

By

Britanska kompanija, sada deo Londonske berze, pristala je da ukloni profile dece iz baza podataka, što je prvi slučaj primene GDPR-a protiv ove usluge

Britanska kompanija Refinitiv, koja od 2021. godine posluje u okviru Londonske berze nakon akvizicije vredne 27 milijardi dolara, pristala je da obriše profile sinova Nadežde Lazarević i Danice Karić Stojilković, naslednica Bogoljuba Karića, iz svojih poslovnih baza podataka koje se koriste za procenu rizika, uključujući i pranje novca. Ova odluka doneta je posle pravnog postupka koji su pokrenule naslednice, kada su utvrdile da Refinitiv kroz uslugu ‘due diligence’ pruža podatke o njihovim sinovima, navodeći ih kao rođake politički izloženih lica.

Lazarević i Karić Stojilković su podnele tužbu Visokom sudu u Ujedinjenom Kraljevstvu radi zaštite podataka o deci, ali do suđenja nije došlo jer je postignuta nagodba kojom je Refinitiv obavezan da obriše podatke iz svojih sistema. Ovaj slučaj je prema britanskim medijima prvi zahtev upućen na osnovu GDPR-a protiv Refinitivove usluge koji je stigao do faze neposredno pre sudskog procesa.

Refinitiv, poznat kao kompanija koja pruža finansijske podatke, analitiku i alate za banke, investitore i korporacije, nastao je iz Rojtersovih baza podataka, a pre akvizicije od strane Londonske berze bio je u vlasništvu investicionih fondova. Nagodba sa naslednicama Karića pokrenula je širu diskusiju o primeni člana 22. GDPR-a, kojim se zabranjuje donošenje odluka o pojedincima na osnovu automatizovane obrade podataka, posebno kada te odluke imaju značajan ili pravni uticaj na život pojedinca, uključujući kreditiranje i profilisanje.

Upućeni ocenjuju da bi ovaj slučaj mogao da utiče na način na koji velike baze poslovnih podataka obrađuju informacije o politički izloženim licima i povezanim osobama, te da će biti signal za dalje promene u industriji finansijske analitike.

Pročitaj još

U Trendu