Connect with us

Domaće

Kupovina prvog stana donosi nevidljive troškove od više hiljada evra

Kupci često zanemaruju izdatke poput poreza, notara, bankarskih naknada i agencijske provizije, što povećava cenu nekretnine

Objavljeno pre

,

Kupovina prvog stana donosi nevidljive troškove od više hiljada evra Foto Izvor: Pexels / Jakub Zerdzicki

Kupci često zanemaruju izdatke poput poreza, notara, bankarskih naknada i agencijske provizije, što povećava cenu nekretnine

Kupovina prvog stana u Srbiji često iznenadi kupce dodatnim troškovima koji premaše nekoliko hiljada evra. Ključni ekonomski podatak je da cena iz oglasa nije konačna, već predstavlja samo početni iznos. Na primer, stan od 60 kvadrata u starogradnji u Beogradu, ponuđen za 200.000 evra, na kraju može koštati znatno više zbog poreza, bankarskih naknada, notarskih usluga i drugih izdataka.

Troškovi koji prate kupovinu prvog stana

Prvi veliki izdatak je porez na prenos apsolutnih prava, koji za starogradnju iznosi 2,5 odsto od ukupne vrednosti. Za stan od 200.000 evra, to je 5.000 evra. Međutim, kupci prvog stana mogu ostvariti poresko oslobođenje do 40 kvadrata, uz dodatnih 15 kvadrata po članu domaćinstva. Tako, mladi par iz Beograda u ovom primeru plaća porez samo na pet kvadrata, što iznosi oko 420 evra, dok bi bez poreskog oslobođenja iznos bio 5.000 evra.
Banke obično zahtevaju učešće od 20 odsto, što iznosi 40.000 evra za pomenuti stan. Ako je učešće manje, pojedine banke zahtevaju osiguranje zajma kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK), uz jednokratnu premiju od nekoliko hiljada evra. Subvencionisani krediti za mlade od 20 do 35 godina omogućavaju učešće od samo jedan odsto i fiksnu kamatnu stopu od 1,5 odsto za prvih šest godina, ali je maksimalni iznos kredita ograničen na 100.000 evra i važe dodatna ograničenja.

Porez, banke i dodatne provizije povećavaju ukupnu cenu

Banke često isplaćuju kredit u dinarima i potom konvertuju sredstva u evre po svom kursu, što može doneti dodatne troškove zbog razlike u kursu. Najpovoljnija opcija za kupce je isplata po srednjem kursu, što smanjuje bespotrebne provizije.
Troškovi vezani za notara i katastar nisu zanemarljivi. Overa ugovora kod notara za stan od 200.000 evra košta oko 450 evra. Procena vrednosti nepokretnosti za potrebe banke košta od 100 do 150 evra. Osim toga, obrada kredita može biti dodatni trošak, dok se agencijska provizija i adaptacija stana često pojavljuju tek kasnije, ali mogu značajno povećati ukupnu investiciju.
Sve pomenute stavke lako premaše 1.000 evra, a uz porez, učešće i bankarske naknade, ukupni iznos koji kupac mora da izdvoji pre nego što dobije ključeve može biti i nekoliko desetina hiljada evra više od cene iz oglasa.

Analiza i širi ekonomski kontekst

Ovi skriveni troškovi posebno pogađaju kupce u većim gradovima, gde cene nekretnina često prevazilaze maksimalne iznose subvencionisanih kredita. Kao rezultat, mogućnost kupovine prvog stana uz podršku države više odgovara kupcima u manjim sredinama. S druge strane, u Beogradu i Novom Sadu, visoki iznosi učešća i ograničenja kreditnih programa čine proces kupovine dodatno zahtevnim.
U Srbiji, kupovina prvog stana ostaje proces sa brojnim nevidljivim troškovima. Zbog toga je važno u startu planirati sve izdatke i detaljno analizirati sve korake, kako bi kupci imali realnu sliku ukupne investicije i izbegli neprijatna iznenađenja.

Pročitaj još

Domaće

Triglav osiguranje podržalo 10.000 učesnika na Belgrade Business Run & Walk događaju

Na Adi Ciganliji 480 kompanija i Triglav osiguranje promovisali su sport i zdrav način života kroz najveći poslovno-sportski skup u Srbiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Triglav osiguranje podržalo 10.000 učesnika na Belgrade Business Run & Walk događaju

Na Adi Ciganliji 480 kompanija i Triglav osiguranje promovisali su sport i zdrav način života kroz najveći poslovno-sportski skup u Srbiji

Triglav osiguranje je na manifestaciji Belgrade Business Run & Walk okupilo 10.000 učesnika iz 480 kompanija na Adi Ciganliji. Ovaj događaj, održan 25. septembra 2026. godine, predstavlja najveći poslovno-sportski skup ove vrste u Srbiji. Kompanija je istakla da kroz učešće i sponzorstvo podstiče sport i zdrav način života među zaposlenima i u poslovnoj zajednici.

Zaposleni Triglav osiguranja nastupili su u prepoznatljivoj crvenoj boji, sa različitim sportskim ambicijama i nivoima kondicione pripreme. Deo tima takmičio se u trčanju, dok su drugi izabrali brzu šetnju ili lagano hodanje. Na ovaj način kompanija je pokazala da podrška sportu nije samo finansijska, već i lična, kroz aktivno učešće svojih zaposlenih.

Belgrade Business Run & Walk kao primer korporativnog okupljanja

Manifestacija Belgrade Business Run & Walk poznata je po povezivanju zaposlenih iz različitih sektora i kompanija kroz sport. Ove godine, posebna pažnja posvećena je kampanji “Tim za decu”, zahvaljujući kojoj je od svake kotizacije izdvojen 1 evro za edukativne programe i podršku dečijim trkama širom Srbije.

Dragana Miloradović, direktorka za ljudske resurse u Triglav osiguranju Beograd, naglasila je značaj ovakvih inicijativa. “Svi zajedno smo spremni za vrhunsko druženje danas. Triglav je tu da osigura i dobru atmosferu i da podrži sport i zdrav život”, izjavila je Miloradović. Dodala je da kompanija tradicionalno sponzoriše sportske događaje širom Srbije, a aktivno učešće zaposlenih dodatno doprinosi promovisanju zdravih navika.

Uticaj događaja na promociju zdravlja i zajedništva

Organizatori su ove godine ponudili inovativne načine za podršku deci kroz kampanju “Tim za decu”. Na taj način, svaka kotizacija direktno je doprinela razvoju edukativnih programa o zdravom životu i održivim navikama. Takođe, deo prikupljenih sredstava usmeren je na organizaciju dečijih trka, čime su podržane i najmlađe generacije sportista.

Pored toga, učešće kompanija poput Triglav osiguranja šalje snažnu poruku o važnosti korporativne odgovornosti i ulaganja u zdravlje zaposlenih. Uporedo sa tim, ovakvi događaji doprinose stvaranju pozitivnog radnog okruženja i jačanju timskog duha, što je prepoznato kao važan faktor u savremenom poslovanju.

Kao rezultat, Belgrade Business Run & Walk postao je centralno mesto okupljanja domaće poslovne zajednice, a podrška Triglav osiguranja dodatno je potvrdila značaj ulaganja u razvoj sporta i zdravih navika među zaposlenima i širom društva.

Pročitaj još

Domaće

Evropska privreda godišnje gubi 120 milijardi evra zbog neusklađenih propisa i investicija

Fragmentisano tržište, sporo izdavanje dozvola i manjak radne snage sprečavaju veće investicije u Evropskoj uniji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska privreda godišnje gubi 120 milijardi evra zbog neusklađenih propisa i investicija

Fragmentisano tržište, sporo izdavanje dozvola i manjak radne snage sprečavaju veće investicije u Evropskoj uniji

Evropska privreda svake godine propušta oko 120 milijardi evra potencijalnih investicija, a razlog su pre svega neusklađeni propisi i složene administrativne procedure u državama članicama Evropske unije. Ove prepreke, prema novoj studiji istraživačke grupe TEHA u saradnji sa Amazonom, čine da evropska privreda ne funkcioniše kao jedinstveno tržište, što direktno utiče na nivo investicija i rast u regionu.

Neusklađeni propisi i administrativne barijere ograničavaju investicije

Prema rezultatima studije, 62 odsto evropskih kompanija ima poteškoće kada pokušava da proširi poslovanje u druge članice EU. Razlog je u neusaglašenim pravilima, što kompanije primorava da svaku državu tretiraju kao poseban tržišni prostor. Uklanjanje ovih prepreka moglo bi, prema procenama, da poveća poslovne investicije za oko 10 odsto, posebno u oblasti istraživanja, razvoja softvera i ulaganja u nematerijalnu imovinu.

Dodatni problem predstavlja sporo izdavanje dozvola, naročito u energetskom sektoru. Za velike projekte u elektroenergetskoj mreži proces odobravanja traje četiri do pet godina, dok za obnovljive izvore energije pojedini projekti čekaju i do devet godina. Ovakvi rokovi povećavaju troškove, a privatne investitore dodatno odvraćaju od ulaganja u projekte sa višegodišnjom realizacijom.

Nedostatak radne snage i infrastrukturni jaz dodatno usporavaju razvoj

Pored administrativnih izazova, kompanije koje je anketirala Evropska investiciona banka istakle su da su dostupnost kvalifikovanih radnika, ekonomska neizvesnost i visoki troškovi energije ključne prepreke za investiranje u 2025. godini. Na to se nadovezuje i trend starenja stanovništva u Evropi, zbog čega se procenjuje da će do 2050. godine broj zaposlenih biti manji za oko 30 miliona.

Studija navodi da će, prema Dragi izveštaju o konkurentnosti EU iz 2024. godine, Uniji do 2030. biti potrebno oko 600 milijardi evra godišnje za ulaganja u infrastrukturu kao što su saobraćaj, energetika i digitalne mreže. Međutim, trenutna fragmentacija tržišta i različiti porezi, kao i neujednačena primena propisa poput Akta o veštačkoj inteligenciji, dodatno komplikuju poslovanje kompanija koje posluju u više država.

Potrebno je usklađivanje politika na nivou EU

Na kraju, istraživači ističu da bi uklanjanje prepreka za investicije zahtevalo koordinisano delovanje na nivou Evropske unije, a ne parcijalna rešenja u pojedinačnim državama članicama. Na taj način, evropska privreda bi mogla da postane atraktivnija za strane i domaće investitore, obezbeđujući stabilniji rast i konkurentnost na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Zakon o radu definiše uslove za otkaz i mogućnosti osporavanja odluke

Prestanak radnog odnosa moguć je samo uz zakonski razlog i poštovanje procedura, a zaposleni imaju pravo na sudsku zaštitu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zakon o radu definiše uslove za otkaz i mogućnosti osporavanja odluke

Prestanak radnog odnosa moguć je samo uz zakonski razlog i poštovanje procedura, a zaposleni imaju pravo na sudsku zaštitu

Zakon o radu precizno reguliše kada je otkaz zakonit i pod kojim uslovima zaposleni može da ospori odluku poslodavca. Otkaz ugovora o radu moguć je samo ukoliko postoji opravdan razlog, jasno naveden u zakonu, i uz poštovanje propisanih procedura. Ako bilo koji od ovih uslova izostane, zaposleni ima pravo da pokrene sudski postupak radi zaštite svojih prava.

Otkazni razlozi prema zakonu o radu

Razlozi za otkaz zaposlenom svrstani su u četiri osnovne grupe: radna sposobnost i ponašanje zaposlenog, povreda radne obaveze, nepoštovanje radne discipline i potrebe poslodavca. Najčešći osnov je nedovoljna radna sposobnost ili neispunjavanje očekivanih rezultata, ali i povrede radnih obaveza ili discipline.
Na primer, ukoliko zaposleni ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti, poslodavac je dužan da najpre uruči pisano obaveštenje koje konkretno navodi nedostatke, predloge za poboljšanje i daje primeren rok za napredak. Tek ako zaposleni ne ispravi nedostatke u datom roku, otkaz može biti zakonit.

Procedura za otkaz i mogućnosti osporavanja

Za otkaz zbog povrede radne obaveze, neophodno je da ta povreda bude jasno definisana u opštem aktu poslodavca ili ugovoru o radu. Poslodavac je dužan da zaposlenog pismeno upozori na postojanje razloga za otkaz i omogući mu rok od najmanje osam dana da se izjasni. Upozorenje mora sadržati osnov za otkaz, činjenice i dokaze, kao i rok za odgovor. Ako poslodavac ne ispoštuje ovaj postupak, otkaz se smatra nezakonitim.
S druge strane, otkaz zbog nepoštovanja radne discipline može biti izrečen ako zaposleni na primer neopravdano odbije rad, ne dostavi potvrdu o sprečenosti za rad ili ne koristi zaštitnu opremu kako je propisano. I u ovim slučajevima mora se poštovati zakonska procedura obaveštavanja i omogućavanja izjašnjavanja zaposlenog.

Sudska zaštita i značaj pravilne procedure

Ukoliko poslodavac ne navede zakonski osnov za otkaz ili ne sprovede propisanu proceduru, zaposleni može osporiti odluku pred sudom. Sud tada utvrđuje da li su ispunjeni svi zakonski uslovi za prestanak radnog odnosa.
Kao rezultat toga, pravilno sprovedena procedura štiti interese obe strane i smanjuje rizik od sudskih sporova. Zbog toga je važno da i poslodavci i zaposleni budu upoznati sa svim relevantnim odredbama Zakona o radu. Jasno definisani uslovi za otkaz i mogućnost osporavanja odluke doprinose stabilnosti radnih odnosa i pravnoj sigurnosti na tržištu rada.

Pročitaj još

U Trendu