Connect with us

Domaće

Kinesko tržište automobila beleži pad prodaje od 15,2 odsto, ukupno 1,67 miliona vozila u martu

Prodaja benzinskih modela smanjena za 15,7 odsto, električna vozila i hibridi ostvarili veći udeo prošlog meseca

Published

on

pexels-photo-36729857

Prodaja benzinskih modela smanjena za 15,7 odsto, električna vozila i hibridi ostvarili veći udeo prošlog meseca

Prodaja putničkih automobila u Kini opala je šesti mesec zaredom, a u martu je zabeležen pad od 15,2 odsto u odnosu na mart prethodne godine, saopštilo je Kinesko udruženje proizvođača putničkih automobila. Prošlog meseca ukupno je prodato 1,67 miliona vozila, dok je prodaja automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem smanjena za 15,7 odsto na godišnjem nivou.

Ovi rezultati su lošiji u poređenju sa padom od 13,4 odsto zabeleženim u prva dva meseca ove godine, iako su kineske vlasti preduzele mere kako bi ublažile posledice rasta cena nafte i ograničile poskupljenje goriva na domaćem tržištu. Pad prodaje najviše je izazvan višim cenama goriva, što je direktno uticalo na smanjenje potražnje za benzinskim modelima.

Prodaja električnih vozila i hibrida, s druge strane, ostvarila je veći udeo na tržištu tokom marta, dok su podsticaji za ovu vrstu vozila ostali smanjeni u uslovima usporenog ekonomskog oporavka Kine. Prema izveštaju, električni i hibridni modeli prošlog meseca su prvi put nadmašili prodaju tradicionalnih benzinskih automobila.

Prema navodima udruženja, “prodaja je pala za 15,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, na 1,67 miliona vozila prošlog meseca”. Ističe se i da je pad prodaje automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem iznosio 15,7 odsto, što je više u odnosu na prethodna dva meseca.

Kinesko tržište automobila suočava se sa izazovima usled promena cena energenata i smanjenja državnih podsticaja za električna vozila, što utiče na ukupnu dinamiku prodaje u ovom sektoru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Prosečna zarada u Srbiji porasla na 121.650 dinara u martu, medijalna 92.753 dinara

Bruto zarada dostigla 167.263 dinara, nominalni rast neto zarade 11,7 odsto u prvom tromesečju 2026.

Published

on

By

Bruto zarada dostigla 167.263 dinara, nominalni rast neto zarade 11,7 odsto u prvom tromesečju 2026.

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Srbiji za mart 2026. godine iznosila je 121.650 dinara, dok je bruto zarada iznosila 167.263 dinara. Medijalna neto zarada, koju je ostvarilo 50 odsto zaposlenih, bila je 92.753 dinara.

U periodu januar–mart 2026. godine, bruto zarade su zabeležile rast od 11,5 odsto nominalno u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je realni rast iznosio 8,7 odsto. Prosečna neto zarada porasla je za 11,7 odsto nominalno, odnosno 8,9 odsto realno u odnosu na prošlu godinu.

Objavljeni podaci pokazuju kontinuirani rast zarada u Srbiji tokom prvog tromesečja 2026. godine, kako u bruto, tako i u neto iznosima. Medijalna zarada od 92.753 dinara ilustruje da je polovina zaposlenih primila zaradu do tog iznosa, što omogućava bolji uvid u raspodelu zarada na tržištu rada.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi trendovi u rastu zarada mogu imati uticaj na kupovnu moć građana i ekonomske tokove u zemlji, ali dodatne interpretacije ili planovi nisu navedeni u objavljenim zvaničnim podacima.

Pročitaj još

Domaće

Ferrari predstavio prvi električni model uz cenu preko 500.000 evra

Novi automobil sa maksimalnom brzinom od 310 km/h, isporuke počinju u oktobru, drugi model odložen do 2028.

Published

on

By

Novi automobil sa maksimalnom brzinom od 310 km/h, isporuke počinju u oktobru, drugi model odložen do 2028.

Italijanski proizvođač luksuznih sportskih automobila Ferrari zvanično je predstavio svoj prvi potpuno električni automobil pod nazivom „lus“ (Luce), označivši ulazak kompanije u eru elektrifikacije. Novi model sa četvoro vrata dostiže maksimalnu brzinu od 310 kilometara na čas, dok će njegova cena premašiti 500.000 evra. Prve isporuke kupcima planirane su za oktobar.

U razvoju modela učestvovao je dizajnerski studio LoveFrom, koji predvodi bivši dizajner Apple-a, Džoni Ajv, a prema navodima kompanije, novi električni Ferrari se po dizajnu značajno razlikuje od prethodnih modela ovog brenda.

Ferrari je prethodnih godina intenzivno ulagao u razvoj električnih tehnologija, uključujući izgradnju novog proizvodnog pogona u Maranelu. Uprkos tome, analitičari ističu da je tržište luksuznih električnih sportskih automobila i dalje ograničeno, zbog čega je kompanija odložila planove za drugi električni model najmanje do 2028. godine.

„Uprkos neizvesnoj potražnji za sportskim električnim vozilima, Ferrari nastavlja sa investicijama u inovacije i održivost“, navodi se u saopštenju.

Pored Ferrarija, italijanski proizvođač supersportskih automobila Lamborghini odustao je od razvoja potpuno električnog sportskog automobila koji je bio planiran za 2030. godinu.

Pročitaj još

Domaće

Cene goriva u EU porasle 20,8 odsto, u regionu dizel skuplji i do 54 odsto

U aprilu 2026. gorivo u EU skuplje za petinu, dok je u BiH dizel poskupeo 54 odsto, benzin u Rumuniji 24 odsto

Published

on

By

U aprilu 2026. gorivo u EU skuplje za petinu, dok je u BiH dizel poskupeo 54 odsto, benzin u Rumuniji 24 odsto

Prema najnovijim podacima Evrostata, cene goriva i maziva u Evropskoj uniji porasle su u aprilu 2026. godine za 20,8 odsto na godišnjem nivou, što je gotovo dvostruko više u poređenju sa martom. Istovremeno, u zemljama Balkana zabeležena su još intenzivnija poskupljenja, posebno kod dizela i benzina.

Prema podacima sa specijalizovanog vebsajta Fuelo, najveći procentualni rast cene benzina registrovan je u Rumuniji (24 odsto) i Bosni i Hercegovini (25 odsto), dok je kod dizela u Bugarskoj zabeležen rast od 41 odsto, a u BiH čak 54 odsto. Kada se posmatraju realni iznosi, cena benzina porasla je za 30 evrocenti u Rumuniji i 33 centa u BiH, dok je kod dizela povećanje iznosilo 51 cent u Bugarskoj i 64 centa u BiH.

Najmanje promene cene goriva zabeležene su u Crnoj Gori, gde je benzin poskupeo manje od 6 odsto, a dizel 12 odsto, kao i u Srbiji, gde je benzin skuplji za 7 odsto, a dizel za 14 odsto. U dinarskom iznosu, vozači u Srbiji su za litar benzina plaćali 11 centi više, a za dizel 22 centa više nego godinu dana ranije, dok su u Crnoj Gori povećanja iznosila 8 centi za benzin i 18 centi za dizel.

Zahvaljujući ovakvom, relativno umerenom rastu cena, Srbija više nije među državama sa najskupljim gorivom u regionu, posebno kada je reč o benzinu, i sada se nalazi u sredini regionalne lestvice. Međutim, dizel u Srbiji i dalje ostaje skuplji od većine susednih zemalja.

Prosečna zarada u Srbiji u martu 2026. godine iznosila je 1.036 evra, što je nešto više nego u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Albaniji, ali i dalje oko 60 odsto manje u odnosu na Sloveniju, gde su plate najviše u regionu. Ipak, cena benzina u Sloveniji je jednaka kao u Srbiji, dok je dizel u Sloveniji jeftiniji.

Pročitaj još

U Trendu