Connect with us

Domaće

Javno-privatna partnerstva: Godišnja naknada do 50 miliona dinara uz ograničen nadzor

Partnerstvo u Vršcu predviđa održavanje 15 km puteva, dok kapitalni troškovi u Žagubici dostižu 38 miliona dinara

Objavljeno pre

,

Javno-privatna partnerstva: Godišnja naknada do 50 miliona dinara uz ograničen nadzor Foto Izvor: Pexels / Jakub Zerdzicki

Partnerstvo u Vršcu predviđa održavanje 15 km puteva, dok kapitalni troškovi u Žagubici dostižu 38 miliona dinara

Javno-privatna partnerstva u Srbiji, poput ugovora u Vršcu i Žagubici, donose privatnim partnerima značajne prihode, ali istovremeno otvaraju pitanja transparentnosti i nadzora. U slučaju Vršca, kompanija Sremput ima pravo na varijabilnu godišnju naknadu za održavanje puta, i to najviše do 50 miliona dinara. Ovaj ugovor obuhvata projektovanje, izgradnju i održavanje putne infrastrukture dužine oko 15 kilometara, odnosno površine oko 70.000 kvadratnih metara, u periodu od 2020. do 2030. godine.

U opštini Žagubica, partnerstvo sa beogradskom firmom A. S. A. Eko traje od 2015. do 2025. godine i odnosi se na sakupljanje i transport komunalnog otpada. Kapitalni troškovi ovog projekta iznose blizu 38 miliona dinara, prema podacima iz Registra javnih ugovora. Međutim, u registru nije moguće pronaći sve detalje ugovora, što dodatno otežava uvid javnosti u uslove pod kojima su javni poslovi dodeljeni privatnim firmama.

Rizik od korupcije u javno-privatnim partnerstvima

Transparentnost ovih partnerstava je i dalje ograničena, uprkos najavljenom novom Zakonu o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama. Prema izjavi Nemanje Nenadića iz organizacije Transparentnost Srbija, „nacrt zakona nije lošiji od postojećeg, ali ne rešava glavne probleme koji su uočeni u prethodnoj regulativi i njenoj primeni“. On ističe da zakon ima sličnosti sa Zakonom o javnim nabavkama, ali da su rešenja vezana za transparentnost često lošija, jer javnost nema potpuni uvid u obaveze privatnog partnera.

Registar javnih ugovora sadrži samo pojedine podatke, dok sami ugovori nisu javno dostupni. Osim toga, ne objavljuju se svi podaci koji nisu označeni poverljivim, što ostaje problem i u novom nacrtu zakona. Takođe, javno-privatna partnerstva su često dugotrajni i složeni ugovori, zbog čega je potreban jači nadzor i veća transparentnost prilikom trošenja javnog novca.

Izostanak nadzora i procene opravdanosti

Prema Nenadiću, „značajni su i svi nadzorni mehanizmi, jer su javno-privatna partnerstva složeniji oblik odnosa između države i privatnog sektora“. On dodaje da kod javnih nabavki država plati i dobije određenu uslugu, dok javno-privatna partnerstva često podrazumevaju formiranje zajedničkog preduzeća i dugoročno angažovanje privatnika. Kao rezultat, rizik od korupcije je veći, a mehanizmi nadzora nisu dovoljno razvijeni.

Jedan od ključnih problema je i nedostatak mehanizma za procenu da li je javno-privatno partnerstvo zaista bilo potrebno, odnosno da li je postojalo bolje rešenje za javni interes. Izuzetak su koncesije, gde postoji obaveza izrade studije opravdanosti. Ipak, javnost nema uvid u kvalitet i sadržaj tih studija, kao što je bio slučaj sa Aerodromom Beograd, gde studija nije objavljena od 2018. godine. Pored toga, zakon se ne primenjuje uvek dosledno, posebno u slučajevima kada se posao dodeljuje preko međudržavnih sporazuma ili posebnih zakona.

Na kraju, prema rečima Nenadića, krivični zakonik ne prepoznaje prestupe u domenu javno-privatnog partnerstva na isti način kao kod javnih nabavki, što dodatno otežava sprečavanje zloupotreba. Zbog toga, javno-privatna partnerstva u Srbiji ostaju područje sa visokim rizikom od korupcije i slabim nadzorom, uprkos značajnim iznosima javnog novca koji se kroz njih plasiraju.

Pročitaj još

Domaće

Bugatti ostvario profit od 200 miliona evra, luksuzni automobili sa motorima izazivaju rast tražnje

Prodaja modela Tourbillon, čija cena dostiže 4,5 miliona dolara, donela je rekordne prihode, dok personalizacija i unikatni modeli podižu profitabilnost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bugatti ostvario profit od 200 miliona evra, luksuzni automobili sa motorima izazivaju rast tražnje

Prodaja modela Tourbillon, čija cena dostiže 4,5 miliona dolara, donela je rekordne prihode, dok personalizacija i unikatni modeli podižu profitabilnost

Bugatti Rimac je u prethodnoj godini zabeležio dobit pre kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) od 200 miliona evra. Ovaj rezultat dolazi u trenutku kada bogati kupci globalno pojačavaju interesovanje za superautomobilima sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Prema izjavi Mate Rimca, izvršnog direktora kompanije, očekuje se da će ovaj trend potrajati još veoma dugo.

Prihodi rastu zahvaljujući modelu Tourbillon i unikatnim automobilima

Bugatti je predstavio novi model Tourbillon koji kombinuje 8,3-litarski V16 motor sa električnim pogonom, dajući ukupno 1.800 konjskih snaga. Proizvedeno je samo 250 primeraka, svi su već rasprodati po ceni od oko 4,5 miliona dolara. Pored osnovne cene, kupci su u proseku uložili još 600.000 do 700.000 dolara u personalizaciju, uključujući specijalne boje, kožu i dodatne dizajnerske elemente. Rimac Group je preuzela Bugatti od Porschea i Volkswagena 2021. godine. Iako se očekivalo lansiranje isključivo električnog modela, kompanija je odlučila da kreira vozilo sa jednim od najvećih atmosferskih motora na tržištu. Time je, prema Rimcu, Bugatti postavio novi standard u segmentu luksuznih sportskih automobila.

Personalizacija i unikatni modeli podižu profitabilnost

Kompanija kontinuirano ulaže u razvoj unikatnih modela. Tokom Monterey Car Weeka predstavljen je model Destrier, kao jedinstvena verzija Bolide automobila namenjena najvažnijim kupcima. Cena ovakvih vozila može dostići desetine miliona dolara. Rimac navodi da personalizacija i limitirane serije postaju ključni generator profita u industriji superautomobila, s obzirom na rastuću želju bogatih kupaca za jedinstvenim proizvodima.

Luksuzni automobili sa motorima zadržavaju ekskluzivnost i visoke marže

Bugatti planira da proizvodnja ostane ispod niskih trocifrenih brojeva godišnje, kako bi se očuvala ekskluzivnost brenda i visoka profitna margina. Kompanija je, prema rečima Rimca, ostvarila 200 miliona evra EBITDA u prošloj godini i očekuje dalji rast profita. Porsche AG je u aprilu prodao svoj 45 odsto udela globalnom konzorcijumu predvođenom HOF Capitalom, pri čemu je vrednost procenjena „značajno iznad“ dve milijarde dolara.

Superautomobili kao statusni simbol i umetnost

Rimac upoređuje tržište luksuznih automobila sa industrijom švajcarskih satova. Električni automobili dominiraće tržištem masovne proizvodnje, ali segment luksuza nastaviće da se oslanja na motore sa unutrašnjim sagorevanjem. „Za normalne automobile, za normalne ljude, velika većina će biti električna. Viši segment, poput sportskih automobila, još veoma dugo će ostati na motorima sa unutrašnjim sagorevanjem“, izjavio je Rimac. Prema njegovim rečima, u eri veštačke inteligencije i autonomnih vozila, ljudski faktor i umetnost izrade ostaju ključni za privlačnost ovih vozila. Kao rezultat, performanse postaju sekundarne, a ekskluzivnost, umetnost i priča iza automobila preuzimaju centralnu ulogu za kupce.

Pročitaj još

Domaće

Crnogorski drumski prevoznici dobijaju dodatnih 7.000 dozvola za Hrvatsku u 2026.

Uprava za saobraćaj Crne Gore obezbedila nove bilateralne dozvole, što omogućava nesmetan kargo transport sa Hrvatskom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crnogorski drumski prevoznici dobijaju dodatnih 7.000 dozvola za Hrvatsku u 2026. – kargo transport između Crne Gore i Hrvatske

Uprava za saobraćaj Crne Gore obezbedila nove bilateralne dozvole, što omogućava nesmetan kargo transport sa Hrvatskom

Crnogorski drumski prevoznici dobijaju dodatnih 7.000 dozvola za međunarodni prevoz prema Hrvatskoj u 2026. godini. Uprava za saobraćaj Crne Gore saopštila je da su dodatne bilateralne dozvole za međunarodni drumski prevoz stigle i da prevoznici mogu da ih preuzmu bez zastoja. Ova odluka direktno utiče na kargo transport između Crne Gore i Hrvatske, što je ključni segment regionalne logistike.

Povećanje kvote bilateralnih dozvola za kargo transport

Kao rezultat ranijih zahteva, Uprava za saobraćaj je još u maju obavestila nadležne institucije o potrebi povećanja kvote bilateralnih dozvola za Hrvatsku. Prethodni broj dozvola bio je dovoljan za redovan protok robe, ali su u periodima povećane potražnje prevoznici dolazili do kraja kvote. Dodatnih 7.000 dozvola omogućava nastavak nesmetanog kargo transporta i smanjuje rizik od prekida u lancu snabdevanja. Prema rečima Blagoja Konatara, vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za saobraćaj, „zastoja u međunarodnom drumskom prevozu nije bilo, a prevoznici sada mogu da preuzmu dodatne dozvole za Hrvatsku“. Ova praksa usklađena je sa bilateralnim sporazumima i standardnim procedurama između dve zemlje.

Regionalni izazovi i najava protesta prevoznika

Uporedo sa tim, drumski prevoznici sa Zapadnog Balkana suočavaju se sa problemima zbog promena u sistemu kontrole ulaska i izlaska vozača iz Šengena. Poslovno udruženje prevoznika Međunarodni transport najavilo je protest za 14. septembar 2026. godine na svim graničnim prelazima ka EU, zajedno sa kolegama iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije. Povod za protest su ograničenja boravka profesionalnih vozača u Šengenu, što otežava međunarodni transport i povećava logističke troškove. „Kao poslednji poziv na razum upućen Evropskoj komisiji i zemljama članicama Šengena, održaće se mirno javno okupljanje ispred sedišta Delegacije EU u sve četiri zemlje“, navodi se u zvaničnom obaveštenju udruženja Pumedtrans. Očekuje se da će bilateralna saradnja, poput dodatnih dozvola za Hrvatsku, delimično ublažiti pritisak na prevoznike. Međutim, rešenje za širi problem boravka vozača zahtevaće dalje pregovore i koordinaciju sa institucijama EU. Ove dozvole su posebno značajne s obzirom na potencijalni ulazak Crne Gore u EU tokom naredne godine, što bi moglo dodatno promeniti pravila kargo transporta u regionu.

Pročitaj još

Domaće

EBRD ulaže 2,46 miliona evra u sanaciju nesanitarnih deponija u Srbiji

Investicija EBRD-a obuhvata pripremu dokumentacije za 17 deponija, čime će 800.000 građana imati koristi od unapređenog upravljanja otpadom

Objavljeno pre

,

Objavio:

EBRD ulaže 2,46 miliona evra u sanaciju nesanitarnih deponija u Srbiji – sanacija deponija u Srbiji

Investicija EBRD-a obuhvata pripremu dokumentacije za 17 deponija, čime će 800.000 građana imati koristi od unapređenog upravljanja otpadom

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dodelila je grant od 2,46 miliona evra za sanaciju nesanitarnih deponija u Srbiji. Sredstva su namenjena izradi projektno-tehničke i tenderske dokumentacije za ukupno 17 deponija, saopštila je Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine. Ova investicija, omogućena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), treba da unapredi sistem upravljanja otpadom u tri regiona Srbije i obezbedi čistiju životnu sredinu za više od 800.000 građana.

Osim toga, grant EBRD-a biće upotrebljen za izradu dokumentacije za deponije u opštinama Lajkovac, Ljig, Osečina, Ub, Koceljeva, Vladimirci, Obrenovac, Lazarevac, Loznica i Krupanj, koje čine region „Eko-Tamnava“. Takođe, obuhvaćene su i deponije u Bogatiću i Šidu u regionu RC Srem-Mačva, kao i u Pirotu, Babušnici, Dimitrovgradu i Beloj Palanci, koje pripadaju regionalnoj deponiji Pirot.

Sanacija deponija u Srbiji: ključni koraci i očekivani efekti

Sredstva Investicionog okvira za Zapadni Balkan predstavljaju mehanizam Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija za unapređenje infrastrukture. Kako je istakla Sara Pavkov, ovakav vid bespovratne pomoći značajan je za sprovođenje ekoloških standarda u Srbiji. Pre svega, unapređenje sistema upravljanja otpadom direktno će doprineti smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu u Pirotskom, Kolubarskom i Mačvanskom okrugu.

U međuvremenu, priprema projektno-tehničke dokumentacije je prvi korak ka fizičkoj sanaciji nesanitarnih deponija. Na taj način, lokalne samouprave dobijaju osnovu za konkurisanje za dodatna sredstva i sprovođenje konkretnih radova. Zbog toga je podrška EBRD-a ocenjena kao ključna za brže ispunjavanje evropskih standarda upravljanja otpadom.

Izjave i dugoročne implikacije za ekološku infrastrukturu

„Ovaj grant će nam omogućiti da unapredimo sistem upravljanja otpadom u tri regiona u Srbiji: u Pirotskom, Kolubarskom i Mačvanskom okrugu. Zahvaljujući ovom grantu oko 800.000 građana imaće direktnu korist, jer neće više imati nesanitarne deponije u svojim lokalnim samoupravama“, izjavila je Sara Pavkov.

Osim toga, ministarka je naglasila da će Srbija nastaviti da koristi instrumente Evropske unije u vidu bespovratne pomoći i podsticati lokalne samouprave da budu proaktivne u obezbeđivanju sredstava za ekološke projekte. Kao rezultat, očekuje se brži napredak u zaštiti životne sredine i usklađivanje sa najvišim evropskim standardima.

S druge strane, projekat sanacije deponija ima dugoročni značaj za razvoj ekološke infrastrukture Srbije. Priprema kvalitetne projektne dokumentacije olakšava buduće investicije i doprinosi održivom razvoju lokalnih zajednica.

Pročitaj još

U Trendu