Connect with us

Domaće

Iranske balističke rakete dosežu 2.500 kilometara, Srbija na udaljenosti od 2.700 kilometara

Soumar raketa ima domet od 2.500 kilometara, dok je vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda 2.700 kilometara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Diceme

Soumar raketa ima domet od 2.500 kilometara, dok je vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda 2.700 kilometara

Iran raspolaže balističkim raketama čiji maksimalni domet iznosi između 2.000 i 2.500 kilometara, navodi se u najnovijim analizama povodom trenutnih bezbednosnih tenzija na Bliskom istoku. Ključne raketne platforme uključuju sisteme Shahab-3, Emad, Ghadr-1, varijante Khorramshahr i Sejjil, dok najdalekosežnija krstareća raketa Soumar ima domet od oko 2.500 kilometara.

Ovaj domet omogućava Iranu da gađa ciljeve u Izraelu, bazama povezanim sa SAD širom Persijskog zaliva, kao i većem delu regiona. Prema podacima, vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda iznosi 2.700 kilometara, pa Srbija potencijalno ulazi u krug dometa iranskih projektila sličnih Soumaru. Rakete ovog tipa bazirane su na ruskoj raketi Kh-55, koju je Iran nabavio od Ukrajine 2001. godine.

Kratkodometne balističke rakete, sa dometom između 150 i 800 kilometara, koriste se za brze regionalne napade i obližnje vojne ciljeve. Sistemi kao što su Fateh, Zolfaghar, Qiam-1, kao i starije rakete Shahab-1 i Shahab-2, omogućavaju masovno lansiranje i skraćuju vreme upozorenja. Iran je ovu taktiku primenio u januaru 2020. prilikom raketiranja iračke baze Ain al-Asad, što je dovelo do oštećenja infrastrukture i više od 100 američkih vojnika sa traumatskim povredama mozga.

Srednjodometne balističke rakete, sa dometom između 1.500 i 2.000 kilometara, kao što su Sejjil (na čvrsto gorivo), predstavljaju osnovu za gađanje udaljenijih ciljeva i proširuju listu potencijalnih meta na objekte u Kataru, Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Krstareće rakete, poput Soumar, Ya-Ali, Quds, Hoveyzeh, Paveh i Ra’ad, lete nisko i prate reljef terena, što otežava njihovo otkrivanje i presretanje. Domet Soumar rakete od 2.500 kilometara stavlja u domet i Ukrajinu, Rumuniju, Bugarsku, Libiju, Sudan, Etiopiju, kao i zapadne delove Kine. Dronovi dodatno pojačavaju pritisak, jer su jeftiniji i mogu biti lansirani u velikom broju, čime se protivvazdušna odbrana iscrpljuje tokom dužeg perioda.

Iran je, osim broja raketa, značajan deo svog raketnog arsenala smestio u podzemne skladišne tunele i zaštićene baze širom zemlje, što onemogućava brzo uništavanje ovih kapaciteta i omogućava nastavak lansiranja i nakon prvih udara. Analitičari navode da ovakva otpornost može dovesti do produženih razmena u slučaju sukoba, a ne kratke i odlučujuće kampanje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija ostvarila trgovinski suficit od 5,2 miliona evra u razmeni sa Angolom

Ukupna robna razmena dostigla 7,24 miliona evra, izvoz prednjači zahvaljujući prehrambenim proizvodima i tehnologiji

Published

on

By

Ukupna robna razmena dostigla 7,24 miliona evra, izvoz prednjači zahvaljujući prehrambenim proizvodima i tehnologiji

Srpska privreda beleži značajan trgovinski suficit u razmeni sa Angolom, pri čemu je izvoz iz Srbije u ovu afričku zemlju tokom 2025. godine iznosio 5,2 miliona evra, dok je uvoz iz Angole dostigao 224.000 evra, prema podacima Ministarstva spoljnih poslova i Republičkog zavoda za statistiku. Ukupna robna razmena između dve zemlje u 2025. godini iznosila je oko 5,4 miliona evra.

Podaci Privredne komore Srbije ukazuju na nešto veći obim razmene, sa ukupnim prometom od 7,24 miliona evra u prošloj godini. Prema toj evidenciji, izvoz iz Srbije iznosio je 5,75 miliona evra, dok je uvoz iz Angole bio 1,49 miliona evra. Razlike u ciframa proizlaze iz različite metodologije, ali oba izvora potvrđuju da Srbija ostvaruje snažan suficit i da je robna razmena višestruko veća u korist domaće privrede.

Najvažniji izvozni proizvodi iz Srbije u Angolu su prehrambeni artikli, žitarice, semenski materijal, prerađena hrana i poljoprivredna mehanizacija. Izvoz namenske industrije takođe ima značajno mesto. Među najvrednijim izvoznim proizvodima u 2025. godini našle su se cigarete, mašine za preradu hartije, mekinje i ostaci od žitarica, suncokretovo ulje i mašine za sejanje.

Investicije srpskih kompanija dodatno jačaju prisustvo na angolskom tržištu. Nelt grupa je otvorila fabriku slatkiša Candy Factory u Luandi, čime je omogućeno plasiranje srpskih konditorskih proizvoda. Uvoz iz Angole je i dalje skroman i uglavnom se odnosi na egzotično voće, kafu, drvne sirovine i industrijske materijale. Najznačajniji uvozni proizvodi po vrednosti su propan, kupaći kostimi, prekidači, tekstilne tkanine i svetiljke.

Saradnja Srbije i Angole poslednjih godina izlazi iz okvira trgovine i obuhvata i investicije u digitalne tehnologije i transfer znanja. Srpske kompanije, poput Pulsec-a, razvijaju u Angoli bezbednosne sisteme zasnovane na veštačkoj inteligenciji i senzorskim tehnologijama za zaštitu kritične infrastrukture. Veliko interesovanje postoji i za rešenja u oblasti digitalizacije poljoprivrede i elektronske uprave, gde institucije kao što je BioSens nude svoja iskustva i modele saradnje.

Angola se u poslovnim krugovima u Srbiji sve češće posmatra kao potencijalna ulazna tačka za tržište jugoistočne Afrike sa više od 200 miliona potrošača. Srpske firme se podstiču da učestvuju na sajmovima kao što su FILDA i Angotic, kako bi dodatno proširile prisustvo na ovom tržištu i ostvarile nove poslovne mogućnosti.

Pročitaj još

Domaće

Bitkoin pao 16 odsto u sedam dana, vrednost ispod 60.000 dolara

Investitori povukli 5,5 milijardi dolara iz ETF fondova, analitičari upozoravaju na moguć dalji pad

Published

on

By

Investitori povukli 5,5 milijardi dolara iz ETF fondova, analitičari upozoravaju na moguć dalji pad

Vrednost bitkoina pala je za 16 odsto tokom poslednjih sedam dana zaključno sa nedeljom, što predstavlja najgori nedeljni rezultat od kolapsa FTX berze u 2022. godini, prema ekonomskim analizama. Cena bitkoina je nakratko pala ispod 60.000 dolara, što je najniži nivo od oktobra 2024. godine, a danas se kreće oko 62.500 dolara, više od 50 odsto ispod rekordnog maksimuma od 126.000 dolara.

Glavni faktori pada su povlačenje sredstava iz ETF fondova vezanih za bitkoin, pogoršanje tehničkih indikatora i promena očekivanja u vezi sa kamatnim stopama u Sjedinjenim Američkim Državama. Investitori su u 13 uzastopnih dana povukli oko 5,5 milijardi dolara iz bitkoin ETF fondova, što dodatno opterećuje tržište.

Posebno zabrinjava činjenica da je bitkoin pao ispod svog dugoročnog proseka cene, što često signalizira slabiju fazu na tržištu. Analitičari ističu da su promene u monetarnoj politici SAD dodatno zakomplikovale situaciju, jer se sada očekuje da Federalne rezerve zadrže kamatne stope ili ih čak povećaju, što nije povoljno za kripto tržište.

Investitori su, prema analizama, povećali ulaganja u AI i tehnološke akcije, dok je veza između kripto tržišta i berze oslabljena. Iako je trenutni pad blaži nego tokom prethodnih kriza, ekonomski stručnjaci ne isključuju mogućnost dodatnih gubitaka.

Pročitaj još

Domaće

Kineski AGIBOT i Junitri isporučili po 5.000 robota, prihod Junitrija 250 miliona dolara

Na globalnom tržištu plasirano više od 13.000 humanoidnih robota, kineski proizvođači pokrivaju 85 odsto tražnje

Published

on

By

Na globalnom tržištu plasirano više od 13.000 humanoidnih robota, kineski proizvođači pokrivaju 85 odsto tražnje

Kineske kompanije AGIBOT i Junitri isporučile su tokom prošle godine po više od 5.000 humanoidnih robota, čime zajedno zauzimaju oko 85 odsto svetskog tržišta, prema ekonomskim analizama. Ukupno je na globalnom nivou plasirano više od 13.000 humanoidnih robota, dok su kineski brendovi predvodili po broju isporučenih jedinica i cenovnoj konkurentnosti.

Junitri je ostvario prihod od oko 250 miliona dolara, uz neto dobit koja je premašila 41 milion dolara u prošloj godini. Kineski proizvođači, uključujući i startape kao što su Matriks robotiks iz Šangaja i Endžin Ej-Aj iz Šendžena, ostvaruju prednost zahvaljujući snažnoj državnoj podršci, usklađenoj s petogodišnjim planom za period od 2026. do 2030. godine, gde su napredne tehnologije i humanoidna robotika prioriteti.

Kineski roboti su u proseku za najmanje 20 odsto jeftiniji od stranih modela zbog oslanjanja na lokalne komponente, a pojedini jednostavniji uređaji u Kini se prodaju i po cenama ispod 6.000 dolara. Prema procenama američke banke Morgan Stenli, prosečna cena humanoidnog robota pala je sa prošlogodišnjih 46.000 dolara na projektovanih 21.000 dolara do 2050. godine.

Analitičari ističu da iako inženjeri ulažu velika očekivanja u humanoidne robote, većina današnjih modela uglavnom ima zabavnu ili prezentacionu funkciju i još uvek nije sposobna za rad u složenim, nepredvidivim okruženjima. Industrija se i dalje oslanja na klasične robotske ruke za rutinske poslove, dok je potražnja za humanoidnim rešenjima ograničena.

Prikupljanje kvalitetnih podataka iz realnog života, kancelarija i prodavnica predstavlja veliki izazov za inženjere, jer je za obuku robota za složene zadatke potrebno više godina. Ipak, Morgan Stenli predviđa da će prodaja humanoidnih robota u Kini tokom ove godine porasti više nego dvostruko i dostići oko 28.000 jedinica. Istraživačka kuća Omdia procenjuje da bi početkom sledeće decenije godišnja globalna isporuka naprednih robota mogla da premaši milion komada.

Pročitaj još

U Trendu