Connect with us

Domaće

Indija povećala uvoz nafte iz Latinske Amerike i Afrike, pad ruskog udela na 35 odsto

Indija u aprilu uvezla 4,57 miliona barela nafte dnevno, udeo ruske nafte pao sa 50 na 35 procenata

Published

on

g9a9c962d12efec98f723bdd7e6087a53bd575142ed6fef8c52b10ea414c93f72df2d4637564157ef3b61a4451bdc0634c549fee4bfa0ba7202ed3e248c8bfc84_1280

Indija u aprilu uvezla 4,57 miliona barela nafte dnevno, udeo ruske nafte pao sa 50 na 35 procenata

Indijske rafinerije su u aprilu i maju 2026. godine povećale uvoz sirove nafte iz Venecuele, Brazila, Angole i Nigerije, kako bi nadoknadile smanjenje isporuka iz regiona Persijskog zaliva izazvano ratom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana, kao i ograničenjem pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, navode trgovinski izvori i analitička kompanija Kpler. Prema dostupnim podacima, Indija je u aprilu uvezla oko 4,57 miliona barela nafte dnevno, što je približno na istom nivou kao u martu, ali manje nego godinu dana ranije.

Indija, treći najveći svetski uvoznik nafte, tradicionalno nabavlja najveći deo sirove nafte sa Bliskog istoka, ali su aktuelni ratni sukobi i poremećaji u transportu primorali rafinerije da diverzifikuju izvore snabdevanja. U istom periodu, udeo ruske nafte u ukupnom indijskom uvozu pao je sa gotovo 50 odsto na oko 35 procenata. Nju Delhi je nastavio kupovinu ruske nafte, ali je smanjen obim zbog remonta jedne od velikih domaćih rafinerija.

Uvoz iz Ujedinjenih Arapskih Emirata značajno je porastao tokom aprila, dok je uvoz iz Saudijske Arabije ostao stabilan, pokazuju podaci. Analitičari ističu da su UAE i Saudijska Arabija među retkim proizvođačima iz Persijskog zaliva koji mogu da izvoze naftu alternativnim pravcima, zaobilazeći Ormuski moreuz, koji je jedan od ključnih svetskih energetskih koridora.

Prema preliminarnim ocenama, očekuje se da Indija tokom maja poveća uvoz ruske nafte nakon što se završi remont rafinerije, čime bi se delimično nadoknadio privremeni pad uvoza iz tog pravca. Ove promene u strukturi snabdevanja ukazuju na rastuću potrebu indijske privrede za diversifikacijom energetskih izvora usled globalnih geopolitičkih tenzija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Google suočen sa kaznom od više stotina miliona evra zbog kršenja pravila EU

Evropska komisija pokrenula istragu u martu, najavljuje najveću kaznu prema Zakonu o digitalnim tržištima

Published

on

By

Evropska komisija pokrenula istragu u martu, najavljuje najveću kaznu prema Zakonu o digitalnim tržištima

Američka tehnološka kompanija Google mogla bi da bude kažnjena sa više stotina miliona evra zbog navodnog kršenja pravila Evropske unije o digitalnom tržištu, objavljeno je pozivajući se na izvore iz Evropske komisije. Prema dostupnim informacijama, odluka bi mogla da bude zvanično objavljena pre letnje pauze, a predviđena kazna bila bi najveća do sada izrečena prema novom Zakonu o digitalnim tržištima (DMA).

Istraga protiv Google-a pokrenuta je u martu ove godine zbog sumnji da kompanija favorizuje sopstvene usluge u rezultatima internet pretrage, što je prema oceni regulatora narušilo konkurenciju na digitalnom tržištu Evropske unije. Evropska komisija nastoji da najveći svetski internet pretraživač uskladi svoje poslovanje sa pravilima EU čiji je cilj ograničavanje tržišne dominacije velikih tehnoloških kompanija.

Do sada, ni Google ni Evropska komisija nisu zvanično komentarisali navode o predstojećoj kazni. Kako je objavljeno, evropski regulatori su početkom ovog meseca kompaniji dali dodatno vreme da ponudi nova rešenja za otklanjanje spornih pitanja, jer prethodni predlozi nisu ispunili zahteve Brisela.

Predviđena kazna, koja iznosi više stotina miliona evra, predstavlja najviši iznos izrečen prema DMA, što šalje jasnu poruku o ozbiljnosti EU u sprovođenju digitalnih propisa. Očekuje se da će ishod ove istrage uticati na dalji odnos velikih tehnoloških kompanija i evropskih regulatora.

Pročitaj još

Domaće

Prosečna zarada u Srbiji porasla na 121.650 dinara u martu, medijalna 92.753 dinara

Bruto zarada dostigla 167.263 dinara, nominalni rast neto zarade 11,7 odsto u prvom tromesečju 2026.

Published

on

By

Bruto zarada dostigla 167.263 dinara, nominalni rast neto zarade 11,7 odsto u prvom tromesečju 2026.

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Srbiji za mart 2026. godine iznosila je 121.650 dinara, dok je bruto zarada iznosila 167.263 dinara. Medijalna neto zarada, koju je ostvarilo 50 odsto zaposlenih, bila je 92.753 dinara.

U periodu januar–mart 2026. godine, bruto zarade su zabeležile rast od 11,5 odsto nominalno u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je realni rast iznosio 8,7 odsto. Prosečna neto zarada porasla je za 11,7 odsto nominalno, odnosno 8,9 odsto realno u odnosu na prošlu godinu.

Objavljeni podaci pokazuju kontinuirani rast zarada u Srbiji tokom prvog tromesečja 2026. godine, kako u bruto, tako i u neto iznosima. Medijalna zarada od 92.753 dinara ilustruje da je polovina zaposlenih primila zaradu do tog iznosa, što omogućava bolji uvid u raspodelu zarada na tržištu rada.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi trendovi u rastu zarada mogu imati uticaj na kupovnu moć građana i ekonomske tokove u zemlji, ali dodatne interpretacije ili planovi nisu navedeni u objavljenim zvaničnim podacima.

Pročitaj još

Domaće

Ferrari predstavio prvi električni model uz cenu preko 500.000 evra

Novi automobil sa maksimalnom brzinom od 310 km/h, isporuke počinju u oktobru, drugi model odložen do 2028.

Published

on

By

Novi automobil sa maksimalnom brzinom od 310 km/h, isporuke počinju u oktobru, drugi model odložen do 2028.

Italijanski proizvođač luksuznih sportskih automobila Ferrari zvanično je predstavio svoj prvi potpuno električni automobil pod nazivom „lus“ (Luce), označivši ulazak kompanije u eru elektrifikacije. Novi model sa četvoro vrata dostiže maksimalnu brzinu od 310 kilometara na čas, dok će njegova cena premašiti 500.000 evra. Prve isporuke kupcima planirane su za oktobar.

U razvoju modela učestvovao je dizajnerski studio LoveFrom, koji predvodi bivši dizajner Apple-a, Džoni Ajv, a prema navodima kompanije, novi električni Ferrari se po dizajnu značajno razlikuje od prethodnih modela ovog brenda.

Ferrari je prethodnih godina intenzivno ulagao u razvoj električnih tehnologija, uključujući izgradnju novog proizvodnog pogona u Maranelu. Uprkos tome, analitičari ističu da je tržište luksuznih električnih sportskih automobila i dalje ograničeno, zbog čega je kompanija odložila planove za drugi električni model najmanje do 2028. godine.

„Uprkos neizvesnoj potražnji za sportskim električnim vozilima, Ferrari nastavlja sa investicijama u inovacije i održivost“, navodi se u saopštenju.

Pored Ferrarija, italijanski proizvođač supersportskih automobila Lamborghini odustao je od razvoja potpuno električnog sportskog automobila koji je bio planiran za 2030. godinu.

Pročitaj još

U Trendu