Connect with us

Domaće

Američki bogataši povećali broj zahteva za drugo državljanstvo za 183 odsto

Šest od 10 Amerikanaca sa godišnjom zaradom većom od 200.000 dolara razmatra preseljenje, troškovi života glavni razlog

Published

on

pexels-photo-32269241

Šest od 10 Amerikanaca sa godišnjom zaradom većom od 200.000 dolara razmatra preseljenje, troškovi života glavni razlog

Ultra-bogati građani Sjedinjenih Američkih Država sve češće traže dodatne boravišne dozvole i državljanstva drugih zemalja, sa ciljem zaštite od neizvesnosti i rizika, navode stručnjaci za investicionu migraciju. Prema podacima Latitude World, SAD su pretekle Kinu kao najveće tržište klijenata koji žele drugo ili treće državljanstvo, izjavio je Erik Mejdžor, izvršni direktor ove konsultantske firme.

Rezultati istraživanja Apex Capital Partners pokazuju da 61 odsto Amerikanaca sa godišnjom zaradom većom od 200.000 dolara razmišlja o preseljenju u inostranstvo u narednih pet godina. “Stopa rasta interesovanja Amerikanaca vrtoglavo raste”, rekao je Nuri Kac, predsednik Apex Capital Partnersa, napominjući da su stavovi ispitanika podeljeni – “50-50” između politički levo i desno orijentisanih.

Henli & Partners je objavio da je broj upita američkih državljana za alternativno prebivalište ili državljanstvo porastao za 183 odsto na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2025. godine, nakon što je Donald Tramp izabran za drugi predsednički mandat. Istovremeno, Amerikanci sve više podnose zahteve za državljanstvo po osnovu porekla u Evropi i Kanadi. Mejdžor ističe da su Amerikanci od 2019. godine sa 4 na 74 odsto njegovih klijenata.

Po prvi put od Velike depresije, tokom 2025. godine više ljudi je napustilo SAD nego što se doselilo, navodi Volstrit žurnal. Administracija Donalda Trampa negativan migracioni saldo tumači kao rezultat restriktivnih viznih politika i povećanih deportacija, ali i rekordni broj američkih građana napušta zemlju. Mejdžor navodi: “Moji klijenti mi govore: ‘Želim kombinaciju. Želim dva državljanstva i zelenu kartu’.”

Prema istraživanju Apex Capital Partnersa, troškovi života su glavni razlog za razmišljanje o napuštanju SAD (68 odsto ispitanika), dok 54 odsto navodi političku klimu. Kac pojašnjava: “Ljudi na levici strahuju da bi Tramp mogao da se kandiduje za treći mandat… A ljudi na desnici se plaše nekoga poput Mamdanija koji bi mogao da počne nacionalizaciju – tako da su svi zabrinuti”.

Za klijente sa investicionom imovinom oko 100 miliona dolara, Novi Zeland je popularan izbor. Mejdžor navodi: “Ulazna tačka za zelenu kartu je pet miliona novozelandskih dolara – oko tri miliona američkih. I to je investicija, a ne donacija”. Novi Zeland je na osmom mestu globalnog indeksa programa rezidencije kompanije Henli & Partners, sa najvišim ocenama za reputaciju i kvalitet života, ali visoka cena ograničava broj zainteresovanih.

Interesovanje za Evropu je veliko, naročito za državljanstvo koje omogućava slobodno kretanje kroz 29 zemalja šengenske zone. Međutim, programi su postali stroži: grčka “zlatna viza” je na najatraktivnijim lokacijama podigla minimalni investicioni prag sa 250.000 na 800.000 evra, Španija je u aprilu 2025. ukinula svoj program, a Portugal je produžio period boravka za državljanstvo sa pet na 10 godina. Malta je promenila model državljanstva kroz investicije, sada tražeći izuzetne doprinose. Mejdžor navodi: “Verovatno ćemo ih ove godine uraditi 50”.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Indija povećala uvoz nafte iz Latinske Amerike i Afrike, pad ruskog udela na 35 odsto

Indija u aprilu uvezla 4,57 miliona barela nafte dnevno, udeo ruske nafte pao sa 50 na 35 procenata

Published

on

By

Indija u aprilu uvezla 4,57 miliona barela nafte dnevno, udeo ruske nafte pao sa 50 na 35 procenata

Indijske rafinerije su u aprilu i maju 2026. godine povećale uvoz sirove nafte iz Venecuele, Brazila, Angole i Nigerije, kako bi nadoknadile smanjenje isporuka iz regiona Persijskog zaliva izazvano ratom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana, kao i ograničenjem pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, navode trgovinski izvori i analitička kompanija Kpler. Prema dostupnim podacima, Indija je u aprilu uvezla oko 4,57 miliona barela nafte dnevno, što je približno na istom nivou kao u martu, ali manje nego godinu dana ranije.

Indija, treći najveći svetski uvoznik nafte, tradicionalno nabavlja najveći deo sirove nafte sa Bliskog istoka, ali su aktuelni ratni sukobi i poremećaji u transportu primorali rafinerije da diverzifikuju izvore snabdevanja. U istom periodu, udeo ruske nafte u ukupnom indijskom uvozu pao je sa gotovo 50 odsto na oko 35 procenata. Nju Delhi je nastavio kupovinu ruske nafte, ali je smanjen obim zbog remonta jedne od velikih domaćih rafinerija.

Uvoz iz Ujedinjenih Arapskih Emirata značajno je porastao tokom aprila, dok je uvoz iz Saudijske Arabije ostao stabilan, pokazuju podaci. Analitičari ističu da su UAE i Saudijska Arabija među retkim proizvođačima iz Persijskog zaliva koji mogu da izvoze naftu alternativnim pravcima, zaobilazeći Ormuski moreuz, koji je jedan od ključnih svetskih energetskih koridora.

Prema preliminarnim ocenama, očekuje se da Indija tokom maja poveća uvoz ruske nafte nakon što se završi remont rafinerije, čime bi se delimično nadoknadio privremeni pad uvoza iz tog pravca. Ove promene u strukturi snabdevanja ukazuju na rastuću potrebu indijske privrede za diversifikacijom energetskih izvora usled globalnih geopolitičkih tenzija.

Pročitaj još

Domaće

Google suočen sa kaznom od više stotina miliona evra zbog kršenja pravila EU

Evropska komisija pokrenula istragu u martu, najavljuje najveću kaznu prema Zakonu o digitalnim tržištima

Published

on

By

Evropska komisija pokrenula istragu u martu, najavljuje najveću kaznu prema Zakonu o digitalnim tržištima

Američka tehnološka kompanija Google mogla bi da bude kažnjena sa više stotina miliona evra zbog navodnog kršenja pravila Evropske unije o digitalnom tržištu, objavljeno je pozivajući se na izvore iz Evropske komisije. Prema dostupnim informacijama, odluka bi mogla da bude zvanično objavljena pre letnje pauze, a predviđena kazna bila bi najveća do sada izrečena prema novom Zakonu o digitalnim tržištima (DMA).

Istraga protiv Google-a pokrenuta je u martu ove godine zbog sumnji da kompanija favorizuje sopstvene usluge u rezultatima internet pretrage, što je prema oceni regulatora narušilo konkurenciju na digitalnom tržištu Evropske unije. Evropska komisija nastoji da najveći svetski internet pretraživač uskladi svoje poslovanje sa pravilima EU čiji je cilj ograničavanje tržišne dominacije velikih tehnoloških kompanija.

Do sada, ni Google ni Evropska komisija nisu zvanično komentarisali navode o predstojećoj kazni. Kako je objavljeno, evropski regulatori su početkom ovog meseca kompaniji dali dodatno vreme da ponudi nova rešenja za otklanjanje spornih pitanja, jer prethodni predlozi nisu ispunili zahteve Brisela.

Predviđena kazna, koja iznosi više stotina miliona evra, predstavlja najviši iznos izrečen prema DMA, što šalje jasnu poruku o ozbiljnosti EU u sprovođenju digitalnih propisa. Očekuje se da će ishod ove istrage uticati na dalji odnos velikih tehnoloških kompanija i evropskih regulatora.

Pročitaj još

Domaće

Prosečna zarada u Srbiji porasla na 121.650 dinara u martu, medijalna 92.753 dinara

Bruto zarada dostigla 167.263 dinara, nominalni rast neto zarade 11,7 odsto u prvom tromesečju 2026.

Published

on

By

Bruto zarada dostigla 167.263 dinara, nominalni rast neto zarade 11,7 odsto u prvom tromesečju 2026.

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Srbiji za mart 2026. godine iznosila je 121.650 dinara, dok je bruto zarada iznosila 167.263 dinara. Medijalna neto zarada, koju je ostvarilo 50 odsto zaposlenih, bila je 92.753 dinara.

U periodu januar–mart 2026. godine, bruto zarade su zabeležile rast od 11,5 odsto nominalno u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je realni rast iznosio 8,7 odsto. Prosečna neto zarada porasla je za 11,7 odsto nominalno, odnosno 8,9 odsto realno u odnosu na prošlu godinu.

Objavljeni podaci pokazuju kontinuirani rast zarada u Srbiji tokom prvog tromesečja 2026. godine, kako u bruto, tako i u neto iznosima. Medijalna zarada od 92.753 dinara ilustruje da je polovina zaposlenih primila zaradu do tog iznosa, što omogućava bolji uvid u raspodelu zarada na tržištu rada.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi trendovi u rastu zarada mogu imati uticaj na kupovnu moć građana i ekonomske tokove u zemlji, ali dodatne interpretacije ili planovi nisu navedeni u objavljenim zvaničnim podacima.

Pročitaj još

U Trendu