Connect with us

Domaće

Globalna cena nafte pala 13 odsto na 94,80 dolara nakon sporazuma SAD i Irana

Američka nafta zabeležila pad od 15 odsto na 95,75 dolara, azijski berzanski indeksi u snažnom porastu

Published

on

person holding black corded device Photo by Erik Mclean

Američka nafta zabeležila pad od 15 odsto na 95,75 dolara, azijski berzanski indeksi u snažnom porastu

Cene nafte na svetskom tržištu zabeležile su značajan pad nakon postizanja dvonedeljnog uslovnog sporazuma o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kojim je predviđeno ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuški moreuz. Cena referentne sirove nafte Brent smanjena je za oko 13 odsto i iznosi 94,80 dolara po barelu, dok je američka nafta pala za više od 15 odsto na nivo od 95,75 dolara po barelu, kako su preneli međunarodni mediji.

Uprkos padu, nove cene nafte i dalje su više nego što su bile pre početka sukoba 28. februara, kada se nafta prodavala za oko 70 dolara po barelu. Prethodnih nedelja, cene energije rasle su usled ozbiljnih poremećaja u snabdevanju naftom i gasom sa Bliskog istoka, nakon što je Iran zapretio napadima na brodove u Ormuškom moreuzu kao odgovor na američke i izraelske vazdušne udare.

Objava sporazuma pozitivno se odrazila na berzanske indekse u azijsko-pacifičkom regionu. Japanski Nikei 225 porastao je za 5 odsto, južnokorejski Kospi za skoro 6 odsto, hongkonški Hang Seng za 2,8 odsto, dok je australijski ASX 200 skočio za 2,7 procenata. Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenim mrežama da je pristao da obustavi bombardovanje Irana na dve nedelje, pod uslovom da Teheran odmah i bezbedno otvori Ormuški moreuz.

Analitičari navode da je Vašington oprezan zbog mogućnosti da bi dalje eskalacije mogle izazvati nagli rast cena energije i ozbiljne ekonomske posledice. Tokom primirja očekuje se da deo tankera koji su čekali u blizini moreuza nastavi plovidbu, što bi moglo da donese olakšanje tržištima u narednim nedeljama. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će oporavak proizvodnje energije na Bliskom istoku biti moguć tek nakon trajnog mirovnog sporazuma, dok bi sanacija oštećene infrastrukture mogla da traje mesecima.

Prema procenama kompanije Rystad Energy, obnova štete u energetskom sektoru mogla bi da premaši 25 milijardi dolara i potraje godinama. Sukob je posebno pogodio azijske zemlje koje se u velikoj meri oslanjaju na energente iz Persijskog zaliva. Filipini su krajem marta proglasili nacionalnu energetsku vanrednu situaciju nakon što su cene goriva više nego udvostručene. U regionu su avio-kompanije povećale cene karata i smanjile broj letova zbog rasta cena mlaznog goriva, dok su vlade i kompanije najavile mere za ublažavanje posledica visokih cena i nestašica goriva.

Stručnjaci ocenjuju da će biti potrebno određeno vreme da se tržište energije stabilizuje i cene vrate na nivoe pre izbijanja sukoba.

Domaće

Cena nafte pala 15 odsto na 95 dolara po barelu posle dogovora SAD i Irana

Otvaranje Ormuskog moreuza dovelo do pada cene gasa u Evropi za 20 odsto

Published

on

By

Otvaranje Ormuskog moreuza dovelo do pada cene gasa u Evropi za 20 odsto

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su primirje sat vremena pre isteka ultimatuma o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, što je dovelo do značajnog pada cena energenata na svetskom tržištu. Cena nafte pala je za oko 15 odsto, sa 110 dolara po barelu na približno 95 dolara, dok je u Evropi cena gasa zabeležila pad od 20 odsto. Primirje podrazumeva dvonedeljni prekid direktnih napada i pregovore u Islamabadu o mogućem trajnom miru, a za to vreme iranska vojska koordinira prolazak brodova kroz Ormunski moreuz.

Obe strane, i SAD i Iran, proglasile su dogovor o prekidu vatre svojom pobedom, dok je Izrael naveo da sporazum ne važi za njega niti za Liban i nastavio je sa napadima na ovu zemlju. Ormunski moreuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte, ponovo je otvoren za plovidbu, što je trenutno stabilizovalo tržište energenata.

Tržišta su reagovala brzo – cena nafte je u jednom danu pala za oko 15 odsto, sa 110 dolara po barelu na približno 95 dolara, dok je evropski gas pojeftinio čak 20 odsto. Međutim, prema oceni Kirila Dmitrijeva, šefa Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalnog predstavnika ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, globalnim energetskim tržištima biće potrebni meseci da se u potpunosti oporave čak i uz otvaranje Ormuskog moreuza.

Američki predsednik je prethodno izazvao zabrinutost dramatičnim izjavama o mogućem smaku sveta i potpunoj promeni režima, napominjući da 47 godina iznude, korupcije i smrti treba da prestanu. Ipak, noć je donela smirivanje tenzija i privremenu stabilizaciju situacije na Bliskom istoku, a tržišta su reagovala odgovarajućim korekcijama cena.

Pročitaj još

Domaće

Američki dolar pao 0,97 odsto nakon primirja SAD i Irana u Persijskom zalivu

Evro porastao na 1,1709 dolara, nafta ispod 94 dolara, zlato palo na 4.700 dolara po unci

Published

on

By

Evro porastao na 1,1709 dolara, nafta ispod 94 dolara, zlato palo na 4.700 dolara po unci

Američki dolar oslabio je prema svim glavnim svetskim valutama nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli sporazum o dvonedeljnom primirju u novom sukobu u Persijskom zalivu, čime je smanjena potražnja za sigurnim utočištima i zabeležen pad cena nafte. Prema podacima Blumberga, indeks dolara zabeležio je pad od 0,97 odsto, dostigavši najniži nivo u poslednje četiri nedelje, čime je izbrisano više od polovine dobitaka koje je američka valuta ostvarila od početka sukoba krajem februara.

Cene nafte su takođe u padu i sada su ispod 94 dolara, dok se cena zlata stabilizovala ispod 4.700 dolara za finu uncu, nakon što je početkom marta dostizala 5.300 dolara. Istovremeno, prinosi na američke državne obveznice su opali, što je dodatno uticalo na slabljenje dolara, dok su investitori kapital preusmerili ka rizičnijim valutama. Najveći rast zabeležile su valute osetljive na rizik, kao što su južnoafrički rand i švedska kruna, koje su ojačale za oko dva odsto.

Evro je porastao za gotovo jedan odsto, na 1,1709 dolara, što je najviši nivo u više od mesec dana, dok je kineski juan prema dolaru dosegao najviši nivo u poslednje tri godine, uz podršku Narodne banke Kine. Na tržištu opcija, investitori ubrzano zatvaraju pozicije koje su bile otvorene na jačanje dolara, iako američka valuta i dalje zadržava blagu prednost u dugoročnim očekivanjima.

Sporazum o primirju predviđa da Iran obezbedi bezbedan prolaz brodovima kroz Ormuski moreuz tokom naredne dve nedelje, čime se stabilizuje snabdevanje naftom i drugim sirovinama na globalnom tržištu. Ova vest je uticala na stabilizaciju tržišta i smanjenje volatilnosti cena ključnih sirovina.

Pročitaj još

Domaće

CapVest preuzeo većinski udeo u STADA grupi, Hemofarm dobio novog vlasnika

STADA ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra i EBITDA od 961 milion evra u 2025. godini

Published

on

By

STADA ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra i EBITDA od 961 milion evra u 2025. godini

Investiciona firma CapVest Partners LLP iz Londona je krajem marta zvanično završila preuzimanje većinskog udela u STADA Arzneimittel AG, nemačkoj farmaceutskoj kompaniji specijalizovanoj za generičke i specijalizovane lekove, kao i proizvode za široku potrošnju. Ova akvizicija znači da je Hemofarm iz Vršca, kao deo STADA Grupe, dobio novog vlasnika.

Kompanija STADA je 2006. godine kupila Hemofarm, a od 2017. godine STADA se nalazila u većinskom vlasništvu fondova Bain Capital iz Sjedinjenih Američkih Država i Cinven iz Velike Britanije, koji su tada preuzeli oko 63 odsto akcija, vrednih približno 4,1 milijardu evra. Tom prilikom STADA je povučena sa berze.

Proces preuzimanja STADA grupe od strane CapVest Partners LLP započeo je potpisivanjem obavezujućeg sporazuma u septembru 2025. godine i nastavljen dobijanjem svih regulatornih odobrenja. U saopštenju londonskog fonda navodi se da će, posle snažnih rezultata u 2025. godini, završetak transakcije omogućiti ubrzanje globalnog rasta STADA grupe i dodatna ulaganja u organski razvoj i nove akvizicije.

STADA trenutno zapošljava oko 12.000 ljudi širom sveta. U prethodnoj godini kompanija je ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra, što predstavlja rast od 6 odsto, kao i rekordni prilagođeni EBITDA (dobit pre kamata, poreza i amortizacije) od 961 milion evra.

Prema zvaničnim informacijama, završetak preuzimanja treba da omogući STADA grupi i njenim članicama, uključujući Hemofarm, dodatne mogućnosti za razvoj i rast na globalnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu