Connect with us

Domaće

EY program preduzetnik godine okuplja 350 kandidata sa prihodom od 3,2 milijarde evra

Konkurs otvoren do 15. juna 2026, kompanije zapošljavaju 32.000 ljudi i predstavljaju Srbiju na globalnom takmičenju

Published

on

pexels-photo-34412341

Konkurs otvoren do 15. juna 2026, kompanije zapošljavaju 32.000 ljudi i predstavljaju Srbiju na globalnom takmičenju

EY Srbija otvorila je novi ciklus programa EY Preduzetnik godine™, koji već četrnaestu godinu prepoznaje i promoviše domaće preduzetnike. Od pokretanja 2012. godine, kroz program je prošlo više od 350 kandidata iz 303 kompanije, koje danas zajedno zapošljavaju 32.000 ljudi i ostvaruju ukupni prihod od 3,2 milijarde evra. Konkurs za ovaj prestižni program otvoren je do 15. juna 2026. godine.

U prethodnom ciklusu, priznanja su dodeljena u nekoliko kategorija: dr Nataša Zlatarić i dr Nenad Zlatarić, osnivači Euromedika, predstavljali su Srbiju na izboru za EY Svetskog Preduzetnika godine u Monte Karlu. Titulu EY Inovativni Preduzetnik godine osvojili su Biljana i Miodrag Tomić i Marija Vulićević iz kompanije Desing, dok je priznanje EY Brzorastući Preduzetnik godine pripalo Dubravki Bjekić iz kompanije Payspot.

Program EY Preduzetnik godine™ u Srbiji ističe se transparentnošću, jer o pobednicima odlučuje nezavisni žiri koji čine prethodni dobitnici, iskusni preduzetnici i poslovni lideri. Ocenjuju se globalno definisani kriterijumi kao što su preduzetnički duh, inovativnost, strateško usmerenje, finansijski rezultati, domet na nacionalnom ili regionalnom nivou i odgovornost. Učešće u programu je besplatno, a prijaviti se mogu sami preduzetnici ili kandidati koje predlože drugi.

Nacionalni pobednik u 2026. godini predstavljaće Srbiju na svetskom finalu u Monte Karlu, gde se okupljaju nacionalni pobednici iz skoro 60 zemalja. Proglašenje nacionalnog pobednika planirano je za novembar 2026. godine, dok će svetsko takmičenje biti održano u maju naredne godine.

EY poziva sve domaće preduzetnike i preduzetnice, kao i one koji poznaju uspešne poslovne priče, da se prijave do 15. juna 2026. godine putem online platforme https://ey-eoy-serbia.awardsplatform.com/. Detaljnije informacije o programu dostupne su na sajtu kompanije EY: ey.com/sr_rs/eoy.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Vlada Srbije odlaže priključenje OIE projekata do 2029. godine, investicije na čekanju

Studije priključenja za elektrane iz obnovljivih izvora energije odlažu se do 2029. godine, zahtevi podnose u dva prozora godišnje

Published

on

By

Studije priključenja za elektrane iz obnovljivih izvora energije odlažu se do 2029. godine, zahtevi podnose u dva prozora godišnje

Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o izmenama i dopunama Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, kojom se uvode nova pravila za priključenje proizvođača električne energije i sistema za skladištenje energije na elektroenergetski sistem. Uredba je objavljena u Službenom glasniku 22. maja i stupa na snagu osam dana kasnije. Prema izmenama, studije priključenja za nove projekte iz varijabilnih obnovljivih izvora energije biće odložene do 2029. godine, što predstavlja značajno produženje roka u odnosu na prethodnu regulativu.

Krajnji kupci koji žele da postanu aktivni kupci moraju ispuniti više uslova, među kojima su obaveza da električnu energiju predaju u mrežu na istom obračunskom mernom mestu sa kog se preuzima, kao i da instalisana snaga elektrane ili sistema za skladištenje na unutrašnjim instalacijama ne sme biti veća od odobrene snage za preuzimanje iz mreže. Minimalna instalisana aktivna snaga elektrane određena je na 150 kW.

Proces priključenja pokreće se podnošenjem zahteva za zaključenje ugovora o izradi studije priključenja, a zahtevi se podnose u dva perioda godišnje – od 1. januara do 1. februara i od 1. jula do 1. avgusta. Studije priključenja za zahteve podnete do dana stupanja Uredbe na snagu izrađivaće se u periodu od 1. septembra do 31. decembra 2029. godine, dok je prethodnim izmenama bilo predviđeno da se izrađuju od 1. jula do 31. oktobra 2026. godine.

Predsednik Upravnog odbora Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbija (OIE Srbija), Miloš Colić, izjavio je da u udruženju, koje okuplja oko 60 najvećih investitora u OIE, nije bilo najava za tako dug period zamrzavanja novih projekata. “Ako je 2025. počelo zamrzavanje koje je trajalo godinu dana i sada se to produžava za još tri, na ukupno četiri godine, to znači da neko ko bi sada želeo da započne novi projekat, realno je da bude završen za osam do deset godina”, naveo je Colić.

Do sada je razvoj projekta trajao između tri i četiri godine, uz dodatne dve godine za izgradnju, dok se sada početak razvoja odlaže za još četiri godine. Ovo se odnosi na velike projekte koji se priključuju na prenosni sistem i elektrane veće od 10 MW. Colić je naglasio da izmene Uredbe praktično onemogućavaju započinjanje novih projekata, a broj investicija koje su trenutno na čekanju tek treba da bude preciziran.

“Svakako ne može da bude dobro kada se nešto zamrzava. Ovo nije samo administrativna pauza, ovo je prekid ciklusa čije se posledice osećaju godinama kasnije. Sa aspekta investitora koji je planirao da nešto novo započne, on sada u to ne može da krene kumulativno četiri godine”, istakao je Colić. Udruženje OIE Srbija pripremilo je inicijativu za izmenu Uredbe, sa ciljem da se ukine pauza od tri godine i omogući brži razvoj sektora.

Uredba takođe propisuje da elektrane koje žele da postanu deo sistema moraju imati instalisanu snagu od najmanje 150 kW, dok snaga ne sme biti veća od odobrene za priključak. Za elektrane do 50 MW, potrebna su deponovana sredstva od 50.000 evra, uz dodatnih 400 evra po MW za elektrane do 100 MW, 300 evra po MW za elektrane od 100 do 250 MW i 200 evra po MW iznad 250 MW. Bankarska garancija po dobijanju studije iznosi 12.500 evra po MW instalisane snage elektrane.

Pročitaj još

Domaće

Iran gubi više od 30 odsto izvoza metanola zbog rata sa SAD

Zatvaranje Hormuškog moreuza obustavilo isporuke nafte i metanola, ugroženo 70 miliona tona cementa godišnje

Published

on

By

Zatvaranje Hormuškog moreuza obustavilo isporuke nafte i metanola, ugroženo 70 miliona tona cementa godišnje

Sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država doveo je do značajnih poremećaja na svetskim tržištima sirovina, pri čemu je zatvaranje Hormuškog moreuza zaustavilo izvoz ključnih proizvoda iz Irana. Iran je drugi najveći proizvođač metanola na svetu, a zbog napada na gasnu infrastrukturu i blokade ovog važnog pomorskog puta, sa tržišta je nestalo više od 30 odsto globalnog pomorskog snabdevanja metanolom. Ova situacija najviše pogađa Kinu, koja sada nabavlja domaću sirovinu po višim cenama.

Pored nafte, čije je isporuke prvi osetio ceo svet kroz cenovni šok na benzinskim pumpama, Iran je poznat i kao jedan od vodećih izvoznika pistaća i cementa. Tržište pistaća destabilizovano je najpre zbog suše koja je smanjila rod, a zatim i zbog teškoća u otpremanju iz Irana, koji je drugi izvoznik ove poljoprivredne kulture na svetu. Ovakva situacija posebno utiče na trgovce u Južnoj Aziji i proizvođače popularne ‘Dubai čokolade’, zavisne od iranskih pistaća.

I sektor cementa trpi posledice. Iran godišnje proizvodi oko 70 miliona tona cementa, pretežno namenjenog izvozu u Irak, Kuvajt i ostale susedne zemlje. Usled napada na energetsku infrastrukturu i smetnji u radu luka, došlo je do otežane proizvodnje i transporta, dok zemlje regiona, zbog problema sa prihodima od nafte, sve teže mogu da nadomeste skuplji uvoz iz drugih država.

Ovi poremećaji ističu širu ekonomsku zavisnost sveta od iranskih sirovina, a produžavanje sukoba dodatno povećava rizik od nestašica i rasta cena na globalnom tržištu, navodi se u analizama.

Pročitaj još

Domaće

Mistral AI ulaže četiri milijarde evra u centre podataka, razmatra sopstvene čipove

Francuski startap planira prihod od milijardu evra u 2026. uz vrednost od 12 milijardi evra

Published

on

By

Francuski startap planira prihod od milijardu evra u 2026. uz vrednost od 12 milijardi evra

Francuska kompanija Mistral AI, poznata po razvoju veštačke inteligencije, uložila je četiri milijarde evra u izgradnju centara podataka u Francuskoj i Švedskoj, sa ciljem jačanja računarske infrastrukture zasnovane na Envidijinim (Nvidia) čipovima. Izvršni direktor Artur Menš izjavio je da Mistral AI razmatra mogućnost razvoja sopstvenih poluprovodnika kako bi smanjio izdatke i povećao kontrolu nad infrastrukturom, čime bi mogao da postigne značajno niže troškove rada AI modela.

Kompanija se trenutno oslanja na partnerstvo sa američkom Envidijom, ali testira različita rešenja za svoje buduće potrebe. Vrednost Mistral AI procenjuje se na gotovo 12 milijardi evra, dok su do sada investirali četiri milijarde evra u centre podataka na dva evropska tržišta, što bi trebalo da unapredi kapacitete za razvoj i korišćenje AI sistema.

Menš je istakao da Evropa zaostaje u razvoju infrastrukture i naglasio: “Evropa zaostaje kada je reč o razvoju infrastrukture i zato ulažemo, da zatvorimo taj jaz”. Prema njegovim rečima, evropske institucije počinju da prepoznaju veštačku inteligenciju kao strateški resurs, uporediv sa energetikom i gasom.

Mistral AI planira da u 2026. godini ostvari prihod od milijardu evra, što bi predstavljalo snažan rast u odnosu na oko 200 miliona evra iz prethodne godine, ali i dalje ispod nivoa prihoda vodećih američkih konkurenata iz oblasti veštačke inteligencije.

Kompanija nastavlja ulaganja u razvoj sopstvene infrastrukture, kao i razmatranje mogućnosti proizvodnje čipova, što bi joj omogućilo veću samostalnost i konkurentnost na globalnom AI tržištu.

Pročitaj još

U Trendu