Domaće

Evropska centralna banka najavljuje povećanje kamata u junu zbog inflacije od 3 odsto

Inflacija u evrozoni dostigla 3%, očekuje se rast na 4% do kraja godine, što će uticati na euribor i kredite u Srbiji

Published

on

gc092d1e28723e80617cf28887382bd2db17d13484d7b6f43d89174f6eaa4dc610440ba9b384615334d3c0a2313f2da51cc54ee33354901291e48b6dff993412d_1280

Inflacija u evrozoni dostigla 3%, očekuje se rast na 4% do kraja godine, što će uticati na euribor i kredite u Srbiji

Evropska centralna banka (ECB) planira da već u junu poveća kamatne stope, kao odgovor na rast inflacije i produženi energetski šok izazvan sukobom na Bliskom istoku. Ovu informaciju potvrdila je članica Izvršnog odbora ECB Izabel Šnabel, navodeći da je rast cena energenata premašio nivoe predviđene u martovskim projekcijama banke.

“Ignorisanje šoka više nije opcija. Iz današnje perspektive, potrebno je povećati kamatne stope sledećeg meseca”, izjavila je Šnabel. Povećanje kamata dovešće i do rasta euribora, što će direktno uticati na kredite u Srbiji indeksirane u evrima.

Inflacija u evrozoni već je dostigla 3 odsto, a tržišta očekuju dodatni rast do 4 odsto do kraja godine. Prema rečima Šnabel, trenutni energetski šok je “veoma veliki po istorijskim standardima”, a nada za brzo rešavanje sukoba na Bliskom istoku se raspršila, što je produžilo trajanje visokih cena nafte.

Šnabel je upozorila da rast troškova energije sve više utiče na širu ekonomiju, uključujući povećanje cena robe i usluga, kao i inflaciona očekivanja potrošača i kompanija. Ankete pokazuju da kompanije planiraju veći rast cena u narednim mesecima, čak brže nego tokom energetske krize 2022. godine. Dugotrajan rat povećava rizike po privredni rast i inflaciju, sa mogućim nestašicama goriva, đubriva i petrohemijskih proizvoda, kao i dodatnim poremećajima u globalnim lancima snabdevanja.

Nemačka ekonomija takođe trpi posledice rasta cena nafte, ali fiskalna potrošnja za sada sprečava ulazak zemlje u recesiju. Na finansijskim tržištima, rast prinosa na evropske obveznice uglavnom odražava povećana inflaciona očekivanja, a ne zabrinutost za stabilnost državnog duga evrozone.

Na pitanje o mogućnosti da postane predsednica ECB, Šnabel je izjavila da bi bila spremna da prihvati tu funkciju ukoliko joj bude ponuđena.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version