Connect with us

Domaće

Euribor porastao sa 2 na 2,15 odsto, privredi skuplje zaduživanje zbog geopolitičkih rizika

Evropska centralna banka najavljuje povećanje kamata za 25 baznih poena u aprilu i junu, mala i srednja preduzeća pod pritiskom

Published

on

pexels-photo-27920274

Evropska centralna banka najavljuje povećanje kamata za 25 baznih poena u aprilu i junu, mala i srednja preduzeća pod pritiskom

Blagi, ali kontinuirani rast euribora sa 2 na 2,15 odsto i rast geopolitičkih tenzija, posebno na Bliskom istoku, doveli su do povećanja troškova zaduživanja za privredu u Srbiji, naročito za mala i srednja preduzeća koja su najviše zavisna od bankarskog finansiranja. Prema najnovijim procenama investicionih banaka, Evropska centralna banka (ECB) bi već u drugom kvartalu 2026. godine mogla da otpočne novi ciklus povećanja kamatnih stopa, sa planiranim rastom kamata od 25 baznih poena u aprilu i junu.

Ovakve najave dolaze u trenutku kada su cene energenata u porastu i kada inflatorni pritisci jačaju. Kompozitni PMI indeks poslovne aktivnosti u evrozoni pao je na 50,5 poena u martu, što je najsporiji tempo rasta u poslednjih deset meseci. Analitičari ocenjuju da postoji rizik od stagflacije, odnosno istovremenog rasta cena i usporavanja privrednog rasta. Troškovi kompanija rastu zbog skuplje energije i poremećaja u lancima snabdevanja, što dodatno podstiče ECB da reaguje povećanjem kamata.

“Ne bismo ocenili da je došlo do naglog skoka euribora, reč je o umerenoj promeni sa dva odsto na 2,15 odsto. Ipak, pažljivo pratimo aktuelna geopolitička dešavanja na Bliskom istoku, jer je situacija vrlo promenljiva“, izjavio je Miloš Zečević, direktor Sektora računovodstva i kontrolinga u Erste banci. On naglašava da će dalji pravac kretanja kamata zavisiti od spoljnog okruženja i odluka monetarnih vlasti: “U zavisnosti od trajanja i epiloga sukoba, efekti na uvoznu inflaciju u Evropskoj uniji, a posledično i u Srbiji, mogu biti manje ili više izraženi. Rast referentnih stopa ECB, ali i rast kamatnih stopa na depozite, koji predstavljaju ključni izvor likvidnosti banaka, prirodno utiču na cenu kreditiranja.”

U prethodnih šest meseci zabeležen je značajan rast kamatnih stopa na depozite u obe valute, što je posledica neusklađenosti između snažnog rasta kreditne aktivnosti i sporijeg rasta depozita. Ova dinamika utiče na likvidnost bankarskog sektora i dovodi do viših kamatnih stopa. Sagovornici iz finansijskog sektora ističu da je još rano za precizne procene, ali da su rizici jasno prisutni. Ukoliko se geopolitičke tenzije produže i cene energenata ostanu visoke, može se očekivati dodatni rast inflacije, što bi vodilo ka novim povećanjima kamata.

Finansijski analitičar Milan Beslać upozorava: “Euribor će sigurno nastaviti latentno da raste dokle god se situacija sa energentima i poljoprivrednim proizvodima ne dovede u ravnotežu. Ovu finansijsku turbulenciju osetićemo za mesec do dva, kada će poskupeti kreditna zaduženja ne samo za stambene kredite već i kredite za privredu.”

Za privredu u Srbiji to znači da će doći do skupljeg zaduživanja već u kratkom roku. Posebno su izložena mala i srednja preduzeća, koja se oslanjaju na kredite za obrtna sredstva i investicije. Rast kamata direktno povećava njihove troškove finansiranja, što može uticati na profitabilnost, investicione planove i cene proizvoda i usluga. “Kompanije će uvek preneti bilo koju finansijsku turbulenciju na cenu svog proizvoda ili usluge“, ističe Beslać, dodajući da će se to neminovno odraziti na inflaciju.

Centralna banka Srbije do sada nije snižavala referentne kamatne stope, što se ocenjuje kao adekvatna mera u uslovima globalne neizvesnosti. Iako trenutni rast kamata još uvek nije dramatičan, trend ukazuje na promenu finansijskih uslova koja bi u narednom periodu mogla značajno da utiče na poslovanje privrede. Kompanije će morati pažljivije da planiraju zaduživanje i upravljanje likvidnošću, dok će banke pooštravati kriterijume kreditiranja. Era jeftinog novca sve je izvesnije iza nas, a prvi efekti tog trenda biće najvidljiviji na kreditima za privredu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cene hrane u Crnoj Gori porasle do 180 odsto u martu 2026.

Jagode skuplje više od 80 odsto, zelena salata kristalka čak 180 odsto skuplja nego prošle godine

Published

on

By

Jagode skuplje više od 80 odsto, zelena salata kristalka čak 180 odsto skuplja nego prošle godine

Tržište prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori beleži snažne oscilacije cena tokom marta 2026. godine, prema podacima Ministarstva poljoprivrede. Najveći rast cena zabeležen je kod salata, paprika, trapist sira i jagoda. U trgovinskim lancima, kilogram jagoda dostiže i do devet evra, paprika se prodaje po ceni od četiri do pet evra, dok je zelena salata u marketima oko četiri evra. Najjeftinije jabuke koštaju više od jednog evra po kilogramu, a limun između dva i tri evra.

Zvanični izveštaj Ministarstva poljoprivrede navodi da je zelena salata kristalka skuplja čak 180 odsto u odnosu na mart prošle godine, dok je salata puterica poskupela više od 175 odsto. Bela paprika je poskupela za više od 100 odsto. Trapist sir beleži rast cene od preko 100 odsto na godišnjem nivou.

Kod voća, jagode su skuplje za više od 80 odsto, limun beleži rast od gotovo 68 odsto, dok su cene jabuka porasle između 20 i 35 odsto, zavisno od sorte. Paradajz je skuplji 50 odsto, spanać 47 odsto, a jaja beleže rast između 23 i 30 odsto, u zavisnosti od klase. Cena sirovog mleka ostala je relativno stabilna, sa blagim rastom od oko četiri odsto.

S druge strane, evidentiran je pad cena kod proizvoda kao što su kupus, sirevi edamer i gauda, gde su cene niže za više od 30 odsto. Malo je proizvoda čija se cena zadržala na prošlogodišnjem nivou; među njima su rotkvice, klementine i pileće meso.

Prema najnovijem izveštaju Ministarstva poljoprivrede, nestabilnost cena ukazuje na poremećaje u snabdevanju i strukturi tržišta hrane u Crnoj Gori.

Pročitaj još

Domaće

Cvećarstvo u Srbiji ostvarilo promet od 49 miliona evra, izvoz ruža porastao na 3,4 miliona evra

Vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća dostigla 49 miliona evra, izvoz u EU čini 59 odsto ukupnog izvoza sektora

Published

on

By

Vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća dostigla 49 miliona evra, izvoz u EU čini 59 odsto ukupnog izvoza sektora

Sektor cvećarstva u Srbiji ostvario je promet od 49 miliona evra na domaćem tržištu tokom prošle godine, uz rast izvoza ruža na 3,4 miliona evra, prema podacima Privredne komore Srbije. Najveći rast potražnje zabeležen je uoči 8. marta, dok je ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća i ukrasnog bilja u 2025. godini iznosila 49 miliona evra, sa izvozom od 6,7 miliona evra i uvozom od 42,3 miliona evra.

U 2024. godini izvoz ruža iz Srbije iznosio je 2,5 miliona evra, dok je u 2025. godini povećan na 3,4 miliona evra. U istom periodu, uvoz ruža je porastao sa 7,04 miliona evra u 2024. na 7,95 miliona evra u 2025. godini, što ukazuje na rast izvoza, ali i dalje značajan deficit. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni povećan je usled većeg rasta uvoza u poređenju sa izvozom tokom poslednje četiri godine.

Najvažnije izvozno tržište za srpsko cveće i ukrasno bilje je Evropska unija, sa 59 odsto udela u izvozu, zatim CEFTA region sa 21 odsto i Carinska unija (Rusija, Belorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan) sa 14 odsto. U prošloj godini u EU je izvezeno cveća i ukrasnog bilja u vrednosti od 3,93 miliona evra, najviše u Holandiju, Poljsku, Hrvatsku i Nemačku, dok je u zemlje CEFTA regiona izvezeno 1,43 miliona evra, pretežno živog cveća. Uvoz iz EU čini 78 odsto ukupnog uvoza cveća i ukrasnog bilja u Srbiju.

Danica Mićanović iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije ističe: „Trend potrošnje cveća u svetu i Srbiji je u usponu. Potrošnja raste po godišnjoj stopi od oko 8%, uz promet koji premašuje 30 milijardi evra na svetskom i oko 49 miliona evra na domaćem tržištu.” Ona navodi da je evidentno povećanje površina pod proizvodnjom cveća i ukrasnog bilja, uz intenziviranje proizvodnje. „Cvećarstvo, kao specifičan vid poljoprivredne proizvodnje i ozbiljan činilac u privrednom sistemu zemlje, treba da postane profitabilna proizvodna grana. U tom smislu, neophodno je udruživanje proizvođača”, navodi Mićanović, dodajući da su pored postojećih državnih podsticaja potrebne i nove inicijative za proširenje površina i jačanje proizvođača.

Ljubomir Jelić iz rasadnika „Jelić” iz Ravnog Sela navodi da su za prosečno domaćinstvo koja želi da se bavi proizvodnjom cveća potrebna početna ulaganja od 20.000 evra, plastenički prostor od najmanje 500 kvadrata i širok asortiman cveća, dok se investicija najčešće vraća za devet meseci. Jelić ističe: „Onaj ko želi da se bavi cvećarstvom mora, pored ljubavi prema cveću, biti dobro upućen u sve aspekte proizvodnje i gajenja, jer se svaka greška skupo plaća.” On smatra da bi dodatna podrška proizvodnji i izvozu značajno doprinela daljem razvoju sektora.

Prema ocenama Privredne komore Srbije, primena savremenih tehnologija u gajenju, umrežavanje proizvođača i aktivno učešće u udruženjima predstavljaju ključne faktore za unapređenje konkurentnosti domaće proizvodnje cveća i ukrasnog bilja.

Pročitaj još

Domaće

Mađarska proglašava naftovod prema Srbiji prioritetnim investicionim projektom u 2026.

Vlada Mađarske ubrzava administrativne postupke, cilj je pun kapacitet naftovoda do 2027. ili 2028. godine

Published

on

By

Vlada Mađarske ubrzava administrativne postupke, cilj je pun kapacitet naftovoda do 2027. ili 2028. godine

Vlada Mađarske donela je uredbu kojom izgradnju naftovoda prema Srbiji i prateće infrastrukture proglašava prioritetnim investicionim projektom, čime se omogućava ubrzanje administrativnih procedura i radova. Ova odluka objavljena je juče u mađarskom Službenom listu, a označava novi korak ka jačanju energetske stabilnosti regiona.

Prema dostupnim informacijama, status prioritetnog investicionog projekta omogućava bržu i jednostavniju realizaciju potrebnih dozvola, što bi moglo značajno skratiti vreme izgradnje. Planirano je da sistem proradi punim kapacitetom tokom 2027. ili 2028. godine, čime bi se obezbedilo postavljanje snabdevanja naftom regije na nove, stabilnije temelje.

Vlada Mađarske ističe da je cilj ove investicije usklađivanje tržišta energije i goriva Mađarske, Srbije i Slovačke, što bi, prema procenama, dovelo do stabilnijeg tržišta i smanjenja zavisnosti od spoljnih pritisaka. Projekat se smatra strateškim za Mađarsku i region, a očekuje se da će doprineti smanjenju uticaja spoljnog faktora na snabdevanje energentima.

Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto više puta je naglasio da je cilj povećanje otpornosti Mađarske i regiona na spoljne pritiske, a kao primer oslanjanja na spoljne izvore naveo je ruski naftovod Družba. Deo tog naftovoda koji prolazi kroz Ukrajinu oštećen je u januaru, što je dodatno istaklo potrebu za novim pravcima snabdevanja naftom.

Realizacija ovog projekta, prema uredbi Vlade Mađarske, trebalo bi da donese novu infrastrukturu i bolje povezivanje energetskog sektora između Mađarske, Srbije i Slovačke, sa ciljem smanjenja zavisnosti od trenutnih geopolitičkih izazova i prekida u isporuci.

Pročitaj još

U Trendu