Connect with us

Domaće

Elektroprivreda Srbije unapred kupuje struju po najpovoljnijim cenama radi stabilnosti

EPS treću godinu zaredom beleži profit i investira u optimizaciju troškova i smanjenje emisija

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Efe Burak Baydar

EPS treću godinu zaredom beleži profit i investira u optimizaciju troškova i smanjenje emisija

Elektroprivreda Srbije (EPS) saopštila je da unapred kupuje električnu energiju po najpovoljnijim cenama tokom solarnih sati, radi štednje domaćih resursa poput uglja i vode, optimizacije poslovanja i smanjenja emisije ugljen-dioksida. Ova praksa omogućava kompaniji da obezbedi stabilnost snabdevanja i uštede, navodi se iz EPS-a.

Kompanija je reagovala na navode u medijima o rekordnom uvozu električne energije u Srbiji i konstatacijama da je država prešla iz izvoznika u uvoznika struje. Iz EPS-a ističu da je jedina tačna informacija da ova kompanija već treću godinu zaredom ostvaruje profit i intenzivno ulaže u nove investicije.

“Uvoz i izvoz električne energije predstavljaju redovan segment tržišnih aktivnosti svih elektroenergetskih kompanija u Evropi i zavise od više faktora, kao što su potrošnja, kapaciteti proizvodnje, hidrologija, proizvodnja iz obnovljivih izvora i kretanja cena na regionalnom tržištu. Sam podatak o uvozu u određenim periodima ne može biti osnov za ocenu stanja ili uspešnosti poslovanja EPS-a”, saopštila je kompanija.

EPS naglašava da ključne informacije i aplikacije za praćenje poslovanja pružaju transparentnost svim zainteresovanim stranama. “EPS kupuje energiju unapred po najpovoljnijim cenama u vreme solarnih sati, kada su cene često i negativne, a ne po trenutnim cenama prikazanim na energyflux-u, što je u interesu svih energetskih kompanija,” navodi se dalje. Kompanija izražava uverenje da će ovim odgovorom doprineti transparentnosti i sprečiti narušavanje ugleda EPS-a.

“Podsećamo da je EPS kompanija od strateškog značaja za Republiku Srbiju, čiji je osnovni zadatak da obezbedi sigurno i kontinuirano snabdevanje građana i privrede električnom energijom, a ne da bude predmet političkih rasprava”, zaključuje se u saopštenju EPS-a.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpska privreda gubi do 6,5 milijardi dinara godišnje zbog bolovanja zaposlenih

Procene pokazuju da lažna bolovanja godišnje koštaju oko 3 milijarde dinara, dok ukupni troškovi dostižu 10 milijardi dinara

Published

on

By

Procene pokazuju da lažna bolovanja godišnje koštaju oko 3 milijarde dinara, dok ukupni troškovi dostižu 10 milijardi dinara

Analize pokazuju da lažna bolovanja predstavljaju značajan ekonomski problem za deo privrede u Srbiji, sa godišnjim troškovima koji dostižu između 1,3 i 6,5 milijardi dinara, odnosno oko 25,5 miliona evra, dok ukupni troškovi mogu iznositi i do 10 milijardi dinara (85 miliona evra) kada se uključe i indirektni izdaci. Ove procene ukazuju na realan izazov za preduzeća, naročito u pojedinim sektorima i periodima godine.

Prema analizama, u Srbiji godišnje bude evidentirano između 1,4 i 1,7 miliona dana bolovanja, sa oko 110.000 do 150.000 slučajeva godišnje i prosečnim trajanjem od 11 do 13 dana po zaposlenom. Udeo zaposlenih na bolovanju iznosi oko 5,9 odsto, dok je broj radnika u zemlji oko 2,3 miliona, što znači da prosečno jedan radnik provede oko 1,4 dana na bolovanju godišnje.

Privredna komora Srbije (PKS) navodi da problem lažnih bolovanja nije ravnomerno raspoređen, već je sezonski i sektorski izražen. Analiza PKS pokazuje da se najviše bolovanja otvara u januaru i julu, kada u pojedinim kompanijama odsustvuje između 25 i 30 odsto zaposlenih. Najpogođeniji su metalski i elektro sektor, tekstilna i prehrambena industrija, šumarstvo i komunalne usluge. PKS ukazuje i na specifičnosti u ruralnim i turističkim područjima, gde deo zaposlenih koristi bolovanje tokom sezonskih poslova.

Za razliku od Nemačke, gde se uvodi obavezno dostavljanje lekarske potvrde već prvog dana i ukida mogućnost otvaranja bolovanja telefonom, u Srbiji takva praksa nije postojala. Sistem e-bolovanja, koji počinje sa radom od 2026. godine, omogućava da se otvaranje bolovanja odmah elektronski dostavi poslodavcu. Ipak, nedostatak centralizovane baze i zvanične statistike otežava precizno sagledavanje problema lažnih bolovanja, kao i praćenje preduzeća koja su pokrenula postupke provere osnova odsustva zaposlenih.

Uporedni podaci pokazuju da je Srbija među evropskim zemljama sa relativno niskim udelom zaposlenih na bolovanju. U Norveškoj zaposleni prosečno provedu gotovo šest nedelja godišnje na bolovanju (27–28 dana), dok je u Finskoj taj prosek oko pet nedelja. U Španiji, gde se prva tri dana često ne plaćaju, radnici su odsutni oko pet nedelja godišnje, a u Nemačkoj, Francuskoj i Sloveniji taj prosek iznosi između 3,6 i 4 nedelje, odnosno oko 15 radnih dana godišnje.

Iako srpska privreda ne beleži tako visoke nivoe odsustva kao pojedine evropske zemlje, pojedini sektori i periodi godine ostaju posebno ranjivi na zloupotrebe bolovanja, što stvara dodatne troškove i opterećenje za poslodavce.

Pročitaj još

Domaće

Sporovi oko testamenta: naslednici u Srbiji najčešće traže poništenje zbog pravnog interesa

Sudski postupci mogu trajati godinama, a ključne razloge za osporavanje predstavljaju sposobnost rasuđivanja i pravna forma

Published

on

By

Sudski postupci mogu trajati godinama, a ključne razloge za osporavanje predstavljaju sposobnost rasuđivanja i pravna forma

Prema Zakonu o nasleđivanju Republike Srbije, testament može biti osporen u nekoliko jasno definisanih situacija, a najčešći uzrok sudskih sporova među naslednicima upravo su sumnje u ispravnost ovog dokumenta. Porodični sporovi oko raspodele imovine često se vode zbog tvrdnji o nesposobnosti ostavioca za rasuđivanje ili zbog sumnji u autentičnost testamenta, dok zakon precizno propisuje uslove pod kojima naslednici mogu zahtevati poništenje testamenta.

Testament može biti ništav ili rušljiv, što je osnovna podela u pravnoj praksi. Ništav testament se smatra pravno nepostojećim i može biti osporen kada ga je sačinilo lice koje po zakonu nije moglo da raspolaže svojom imovinom testamentom, kao što je osoba mlađa od 15 godina ili potpuno lišena poslovne sposobnosti. Takođe, falsifikovani testamenti, kao i oni čiji sadržaj nije u skladu sa prinudnim propisima ili javnim poretkom, automatski se smatraju ništavim.

Rušljiv testament, s druge strane, proizvodi pravno dejstvo dok sud ne donese odluku o poništenju, a najveći broj sudskih postupaka vodi se upravo zbog osporavanja rušljivih testamenata. Najčešći razlog za osporavanje je tvrdnja da ostavilac nije bio sposoban za rasuđivanje u trenutku sastavljanja testamenta, zbog bolesti poput demencije ili ozbiljnog psihičkog oboljenja. U tim slučajevima sud angažuje medicinske veštake kako bi se utvrdila sposobnost izražavanja slobodne volje.

Testament mora biti sačinjen slobodnom voljom ostavioca, bez pretnji, prinude, psihičkog pritiska ili prevare. Ukoliko se dokaže da testament nije nastao slobodnom voljom, sud ga može poništiti. Zakon propisuje više oblika testamenta – svojeručni, sudski, notarski i posebne, u zavisnosti od okolnosti, i svi moraju zadovoljiti zakonsku formu da bi bili pravno validni.

Pravo na osporavanje testamenta imaju samo lica sa pravnim interesom, najčešće zakonski naslednici – deca, bračni drug ili roditelji, ali i druga lica koja bi nasledila imovinu da testament ne postoji ili naslednici koji smatraju da im je povređeno pravo na nužni deo. Rok za osporavanje rušljivog testamenta je godinu dana od saznanja za razlog osporavanja, odnosno najkasnije deset godina od njegovog proglašenja.

Praksa pokazuje da su najčešći razlozi za pokretanje sudskih postupaka sumnje u sposobnost ostavioca da donese odluku ili tvrdnje o uticaju trećih lica, ali i sumnje u autentičnost dokumenta ili propuste u njegovoj formi. Stručnjaci savetuju da se testament sačini u zakonom predviđenoj formi i, kada je moguće, uz pomoć javnog beležnika, kako bi se izbegli potencijalni sporovi među naslednicima.

Pročitaj još

Domaće

Izidžet prihvata ponudu Kastlejka od 5,5 milijardi funti za preuzimanje

Američki fond nudi 6,9 funti po akciji, akcije Izidžeta porasle 11 odsto na tržištu

Published

on

By

Američki fond nudi 6,9 funti po akciji, akcije Izidžeta porasle 11 odsto na tržištu

Britanska niskobudžetna avio-kompanija Izidžet saopštila je da planira da prihvati ponudu američkog investicionog fonda Kastlejk za preuzimanje vrednu 5,5 milijardi funti (oko 6,4 milijarde evra). Ova objava dovela je do rasta akcija Izidžeta na londonskoj berzi za 11 odsto, prema poslednjim ekonomskim analizama.

Kastlejk je izneo ponudu od 6,9 funti u gotovini po akciji, što prema proceni vrednuje kapital Izidžeta na oko 5,2 milijarde funti. Kada se u obzir uzmu sve potencijalne akcije i hartije od vrednosti, ukupna vrednost transakcije dostiže 5,5 milijardi funti. Finalni rok za dostavljanje obavezujuće ponude produžen je do 3. avgusta u 17.00 časova po londonskom vremenu.

Prethodna ponuda Kastlejka iznosila je 6,5 funti po akciji i odbijena je pre deset dana uz obrazloženje da „značajno potcenjuje vrednost biznisa“. Prva početna ponuda bila je na nivou od 5,6 funti po akciji.

Ukoliko dođe do realizacije dogovora, Izidžet će se potpuno povući sa berze i preći u privatno vlasništvo. Kompanija se poslednjih meseci suočava sa pritiscima na poslovanje zbog nepovoljnog makroekonomskog okruženja i povećanja cena goriva usled sukoba na Bliskom istoku. Na proleće je dva puta izdala upozorenje na mogući pad profita.

U zajedničkom saopštenju, firme su potvrdile da je postignut načelni dogovor nakon višenedeljnih pregovora i više prethodno odbijenih ponuda.

Pročitaj još

U Trendu