Connect with us

Domaće

Državna preduzeća poseduju 82.887 nekretnina, Grad Zrenjanin na vrhu sa 4.333 objekta

Ukupno više od 80.000 nekretnina u vlasništvu firmi u Srbiji; javni sektor dominira, NIS sa 2.686 nekretnina prednjači među privatnim kompanijama

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / K

Ukupno više od 80.000 nekretnina u vlasništvu firmi u Srbiji; javni sektor dominira, NIS sa 2.686 nekretnina prednjači među privatnim kompanijama

Prema najnovijim podacima bonitetne kuće CompanyWall, preduzeća i institucije u Srbiji poseduju ukupno 82.887 nekretnina, a najveći deo ove imovine nalazi se u rukama države, lokalnih samouprava i javnih preduzeća. Analiza otkriva da se privatne kompanije po broju nekretnina nalaze daleko iza javnog sektora, iako i one upravljaju značajnim brojem objekata.

Na samom vrhu liste nalazi se Grad Zrenjanin sa čak 4.333 nekretnine, dok Gradsko veće Jagodine ima 3.839, Gradska uprava Sombor 3.354, a Grad Beograd 3.060 objekata. Elektrodistribucija Srbije, takođe državno preduzeće, upravlja sa 2.943 nepokretnosti. Ovakav raspored, prema ekonomskim analizama, rezultat je višedecenijskog akumuliranja javne imovine kroz zemljišta, poslovne prostore i objekte javne namene.

Prva privatna ili većinski privatna kompanija na listi je NIS, koji raspolaže sa 2.686 nekretnina. Slede Al Dahra Srbija, Serbia Zijin Copper, Delta Agrar, Sunoko i druge kompanije iz sektora energetike, poljoprivrede i prehrambene industrije, sa velikim brojem proizvodnih pogona, skladišta i zemljišta.

U Beogradu, prema podacima CompanyWall-a, Grad Beograd vodi sa više od 3.000 nekretnina, dok Elektrodistribucija Srbije ima gotovo isti broj objekata. Na listi su i DBK – Republika Srbija, AIK Beograd i Al Dahra Srbija, pri čemu su tri od pet najvećih vlasnika u glavnom gradu u državnom vlasništvu.

U Novom Sadu dominira NIS sa 2.686 nekretnina, što je više od deset puta više od sledećeg najvećeg vlasnika Sunoko, koji ima 227 objekata. Neoplanta poseduje 222, Agroglobe 160, a BB Minaqua 112 nekretnina, ukazujući na specifičnost NIS-a po obimu vlasništva.

Kragujevac ima drugačiju strukturu vlasništva: najveći vlasnik je preduzeće Napredak sa 186 objekata, dok Agromarket ima 61 nekretninu. Slede Ratarstvo sa 27, kao i Energetika i Forma Ideale sa po 24 objekta.

Ekonomista Siniša Prokić ističe da broj nekretnina ne odražava nužno i njihovu ukupnu finansijsku vrednost, jer pojedine kompanije mogu imati hiljade malih parcela, dok druge poseduju manji broj, ali znatno vrednijih objekata. „Najčešći razlog za kupovinu nekretnina je širenje poslovanja, a kompanije ih često koriste i kao obezbeđenje za kredite ili izvor prihoda kroz zakup,“ navodi Prokić.

Iako privatne kompanije upravljaju značajnom imovinom, država i dalje zadržava kontrolu nad najvećim brojem poslovnih nekretnina u zemlji.

Pročitaj još

Domaće

Lidl potvrdio kibernetički napad, kompromitovani podaci kupaca u četiri zemlje

Nemački trgovinski lanac upravlja incidentom koji je pogodio korisnike u Holandiji, Belgiji, Nemačkoj i Slovačkoj, 12.900 prodavnica u 32 zemlje na udaru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemački trgovinski lanac upravlja incidentom koji je pogodio korisnike u Holandiji, Belgiji, Nemačkoj i Slovačkoj, 12.900 prodavnica u 32 zemlje na udaru

Nemački lanac diskontnih prodavnica Lidl potvrdio je da je došlo do kibernetičkog napada na spoljnog pružaoca IT usluga, pri čemu su ukradeni lični podaci kupaca iz najmanje četiri evropske zemlje. Incident je otkriven početkom sedmice, a pogođeni su korisnici Lidl Online Shopa u Holandiji, Belgiji, Nemačkoj i Slovačkoj. Kompanija je odmah preduzela mere za kontrolu situacije, ali deo podataka je već kompromitovan, prema zvaničnim obaveštenjima na veb stranicama Lidla u pomenutim državama.

Prema saopštenju, ukradeni su podaci kao što su imena i prezimena, brojevi telefona, e-mail adrese, datumi rođenja i korisnički brojevi kupaca. Važno je istaći da sistem same internet prodavnice nije bio direktno ugrožen, te da podaci poput lozinki, adresa za naplatu i dostavu, kao i bankovnih informacija i drugih podataka o plaćanju, nisu kompromitovani. Kompanija je potvrdila da finansijska sigurnost kupaca nije direktno ugrožena ovim napadom, a korisnički nalozi su ostali nepromenjeni.

Ipak, Lidl je izdao upozorenje o povećanom riziku od fišing prevara, jer kombinacija ukradenih ličnih podataka može olakšati kibernetičkim kriminalcima da pokušaju različite vrste prevara. Trgovinski lanac je, u skladu sa procedurama, prijavio incident nadležnim organima u pogođenim zemljama i angažovao spoljne IT forenzičare radi detaljne istrage.

Kompanija za sada nije otkrila identitet napadnutog IT provajdera, niti je objavila tačan broj kupaca čiji su podaci kompromitovani, što je uobičajena praksa tokom trajanja istrage. Lidl, koji posluje sa oko 12.900 prodavnica u 32 zemlje širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, suočava se sa izazovom upravljanja krizom i povratka poverenja potrošača nakon ovog sigurnosnog incidenta.

Pročitaj još

Domaće

Legalizacija objekata u Srbiji: pomoćne građevine i privremeni objekti izuzeti iz postupka

Objekti sa urednom dokumentacijom, pomoćne građevine i manji ekonomski objekti ne podležu obavezi legalizacije prema važećem zakonu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Objekti sa urednom dokumentacijom, pomoćne građevine i manji ekonomski objekti ne podležu obavezi legalizacije prema važećem zakonu

Većina vlasnika nekretnina u Srbiji često se pita da li je potrebno legalizovati svaki objekat u dvorištu ili stambenoj zgradi, ali domaće zakonodavstvo jasno definiše koje kategorije objekata nisu obuhvaćene obavezom ozakonjenja. Objekti koji poseduju kompletnu dokumentaciju od dana polaganja temelja – pravosnažnu građevinsku dozvolu, tehničku kontrolu i upotrebnu dozvolu – smatraju se potpuno legalnim i ne ulaze u postupak legalizacije. Vlasnici ovih objekata nisu u obavezi da plaćaju taksu za legalizaciju niti čekaju rešenje nadležnih organa.

Stručnjaci napominju da je validnost dozvola ključna – građevinska dozvola nije dovoljna ukoliko objekat nije izgrađen u skladu sa projektom ili nema upotrebnu dozvolu. U slučaju neslaganja sa dokumentacijom, objekat može imati nepotpun status, a svaka naknadna izmena, poput prepravke fasade ili dogradnje sprata bez novog odobrenja, može dovesti do potrebe za dodatnom dokumentacijom.

Zakon prepoznaje i pomoćne objekte za koje nije potrebna građevinska dozvola, te samim tim nisu predmet ozakonjenja. U ovu grupu spadaju manji objekti poput drvenih šupa za baštenski alat, pergola ili nadstrešnica za automobil, ali samo ako se ne prelaze propisane dimenzije. Dimenzije i način gradnje su ograničeni, a svaka promena koja objekat približava stambenoj nameni ili većoj površini zahteva proveru kod nadležnih organa. U praksi se dešava da pomoćni prostor, dodavanjem vrata, prozora ili grejanja, preraste u objekat koji mora imati kompletnu dokumentaciju.

Privremeni objekti, kao što su kiosci, montažne tezge, sezonske bašte ispred ugostiteljskih objekata i sajamske konstrukcije, regulišu se posebnim odobrenjima za postavljanje, a ne kroz postupak legalizacije. Odobrenja za ove objekte imaju jasno definisane rokove trajanja, a njihovo zadržavanje izvan tog perioda može dovesti do uklanjanja na zahtev opštinske uprave.

Na poljoprivrednom zemljištu zakon dozvoljava izgradnju manjih ekonomskih objekata poput staklenika, plastenika, amabara, ostava za mehanizaciju ili skloništa za stoku, bez obaveze legalizacije, pod uslovom da ne menjaju namenu zemljišta. Ako se ekonomski objekat pretvori u stambeni prostor bez potrebnog odobrenja, tada postaje predmet postupka ozakonjenja.

Ove zakonske odredbe olakšavaju svakodnevno funkcionisanje vlasnika nekretnina, posebno u segmentu poljoprivrede, dok istovremeno štite urbanistički red i poštovanje propisa na teritoriji Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Meta povukla AI alat za generisanje slika posle nekoliko dana zbog privatnosti

Kompanija uklonila Muse Image nakon negativnih reakcija korisnika i kritika zbog obrade preko 30 milijardi fotografija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanija uklonila Muse Image nakon negativnih reakcija korisnika i kritika zbog obrade preko 30 milijardi fotografija

Američka tehnološka kompanija Meta povukla je svoj novi AI alat za generisanje slika Muse Image svega nekoliko dana nakon lansiranja, usled negativnih reakcija korisnika i kritika povezanih sa narušavanjem privatnosti. Kako je objavljeno, korisnici su izrazili zabrinutost jer je alat omogućavao obradu fotografija sa javnih Instagram profila bez znanja i pristanka vlasnika.

Prema saopštenju kompanije iz Menlo Parka, „dobijene povratne informacije pokazale su da ova funkcija nije ispunila očekivanja, pa više nije dostupna“. Najveće polemike izazvala je činjenica da je funkcija bila automatski uključena, bez jasnog prethodnog odobrenja korisnika, što je naišlo na oštre kritike i američkog sindikata SAG-AFTRA, koji zastupa profesionalce iz industrije zabave.

Alat Muse Image omogućavao je generisanje i uređivanje slika na osnovu tekstualnih upita, kreiranje personalizovanih QR kodova, izradu reklamnih vizuala i simulaciju izgleda nameštaja, uz integraciju sa Facebook Marketplace platformom.

Problemi sa privatnošću i autorskim pravima u oblasti veštačke inteligencije nisu novost. Najpoznatiji slučaj je Clearview AI, čiji je sistem za prepoznavanje lica neovlašćeno prikupio i obradio preko 30 milijardi fotografija sa društvenih mreža (Facebook, Instagram, LinkedIn). Ova baza je kreirana bez pristanka korisnika i prodavana policiji i privatnim kompanijama, što je dovelo do višemilionskih kazni u više zemalja.

Dodatno, platforma ChatGPT kompanije OpenAI pod istragom je evropskih regulatora zbog neusklađenosti sa Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR), jer su tokom razvoja veliki jezički modeli nasumično pamtili lične podatke sa interneta.

Kada je reč o autorskim pravima, pokrenute su brojne tužbe – od kolektivnih tužbi vizuelnih umetnika protiv Midjourney i Stability AI, do tužbe New York Times-a protiv OpenAI i Microsoft-a zbog neovlašćenog korišćenja tekstova za obuku modela. Filmski studiji (Disney, Universal) vode sporove sa Midjourney-jem zbog korišćenja zaštićenih likova, dok je muzička industrija (Concord Music Group, Universal Music) tužila Anthropic zbog upotrebe stotina hiljada tekstova pesama prilikom obuke modela Claude.

Ovi primeri ukazuju na sve veći broj pravnih izazova sa kojima se susreću kompanije koje razvijaju i primenjuju veštačku inteligenciju, a situacija na tržištu se dodatno komplikuje kako raste primena ovih tehnologija.

Pročitaj još

U Trendu