Connect with us

Domaće

Donald Tramp odložio uredbu o AI zbog bezbednosnih rizika i kontrole

Američka administracija razmatra strože kontrole nad naprednim AI modelima, uz podele oko državne regulacije

Published

on

Donald Trump,Lee Zeldin Donald Trump,Lee Zeldin

Američka administracija razmatra strože kontrole nad naprednim AI modelima, uz podele oko državne regulacije

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je potpisivanje dugo najavljivane izvršne uredbe o veštačkoj inteligenciji, planirane za 22. maj 2026. godine, zbog nezadovoljstva pojedinim delovima dokumenta. Administracija SAD istovremeno razmatra uvođenje strožih bezbednosnih kontrola nad naprednim AI modelima i njihovu primenu u sajber i vojnim operacijama. Tramp je izjavio da ‘Sjedinjene Američke Države prednjače ispred Kine i ostatka sveta kada je reč o veštačkoj inteligenciji’ i naglasio da ne želi da preduzme ništa što bi ugrozilo američku tehnološku prednost.

Prema dostupnim informacijama, predlog uredbe predviđa obavezu bezbednosnih i civilnih agencija da uvedu dodatne mere zaštite saveznih mreža uz korišćenje AI modela, kao i dobrovoljni okvir za proveru veštačke inteligencije pre javnog objavljivanja. Ključnu ulogu u sprovođenju mera mogla bi imati Nacionalna bezbednosna agencija (NSA), koja bi vršila poverljiva testiranja modela tehnoloških kompanija pre njihove dostupnosti široj javnosti.

U poslednjih nekoliko meseci američka administracija intenzivno analizira rizike naprednih AI sistema, posebno nakon pojave AI četbota Claude kompanije Antropik, specijalizovanog za sajber bezbednost. Zvaničnici su izrazili zabrinutost da bi slični modeli, uključujući GPT-5.5 kompanije OpenAI, mogli da olakšaju otkrivanje ranjivosti u računarskim mrežama, uključujući i infrastrukturu od strateškog značaja. Unutar administracije postoje različita mišljenja o nivou regulacije: dok se deo zvaničnika zalaže za jače zaštitne mehanizme i državnu kontrolu, drugi upozoravaju da bi preterana regulacija mogla da uspori inovacije i oslabi konkurentnost američkih kompanija.

Planovi ukazuju na to da Bela kuća želi da obaveštajna zajednica preuzme vodeću ulogu u proceni bezbednosti AI modela. Međutim, već postoje nesuglasice između obaveštajnih agencija i Ministarstva trgovine oko nadležnosti za procenu rizika i testiranje modela. Dodatne tenzije izazvao je spor između Pentagona i kompanije Antropik, gde je Ministarstvo odbrane tražilo neograničen pristup modelima za sve zakonite vojne svrhe, dok je Antropik insistirao na garancijama protiv upotrebe u autonomnom oružju ili masovnom nadzoru.

Pošto dogovor nije postignut, ministar odbrane Pit Hegset stavio je Antropik na listu bezbednosno rizičnih dobavljača, dok je izvršni direktor kompanije Dario Amodei izjavio da nije bilo izbora osim da ospori odluku pred sudom. Američki apelacioni sud odbio je u aprilu zahtev Antropika za privremeno blokiranje odluke, ali je ubrzao sudski postupak zbog mogućih ‘nenadoknadivih šteta’ za kompaniju tokom procesa. Vlada tvrdi da Antropik tehnički može da ugradi ograničenja u svoje AI modele, dok iz kompanije odbacuju ove tvrdnje i navode da nema dokaza da su pokušali da ograniče upotrebu u vojnim ili poverljivim okruženjima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mars investira 220 miliona evra u modernizaciju fabrike u Velikoj Britaniji

Kompanija ulaže u fabriku u Sloughu, deo šireg plana od milijardu evra za evropske kapacitete do kraja 2026. godine

Published

on

By

Kompanija ulaže u fabriku u Sloughu, deo šireg plana od milijardu evra za evropske kapacitete do kraja 2026. godine

Kompanija Mars najavila je investiciju od 220 miliona evra u modernizaciju svoje proizvodne fabrike u Sloughu u Velikoj Britaniji, koja posluje više od devedeset godina. Ova investicija deo je šire strategije kompanije da uloži ukupno milijardu evra u proizvodne i operativne kapacitete širom Evrope do kraja 2026. godine.

Fabrika u Sloughu, u kojoj je 1932. godine proizvedena prva Mars čokoladica, biće transformisana u savremeni centar sa naprednim tehnologijama, automatizacijom, veštačkom inteligencijom i energetskom efikasnošću. U plan su uključena i dodatna ulaganja u razvoj i obuku zaposlenih.

Mars je prethodnih godina uložio gotovo 500 miliona evra u modernizaciju proizvodnje u Francuskoj, dok se u Holandiji i Poljskoj razvijaju veliki proizvodni i logistički centri za evropsko tržište. Sve ove investicije deo su dugoročne strategije usmerene na izgradnju otpornijih i održivijih sistema, kao i smanjenje uticaja poslovanja na životnu sredinu.

Kompanija Mars danas posluje u više od 80 zemalja i upravlja portfoliom svetski poznatih brendova, uključujući M&M’s®, SNICKERS®, EXTRA®, PEDIGREE® i WHISKAS®. Evropsko tržište je među najvažnijima za kompaniju, sa više od 24 fabrike i preko 25.000 zaposlenih u regionu.

Pročitaj još

Domaće

Francuski institut u Beogradu otvorio izložbu o ženama Balkana sa devet autentičnih priča

Izložba prikazuje devet žena iz regiona kroz fotografije, audio zapise i priče, uz podršku L’Oréal Grupe i Agencije Frans Pres

Published

on

By

Izložba prikazuje devet žena iz regiona kroz fotografije, audio zapise i priče, uz podršku L’Oréal Grupe i Agencije Frans Pres

U Francuskom institutu u Beogradu 22. maja 2026. godine otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Unbounded voices (Nesputani glasovi) – žene Balkana, snaga i nasleđe“. Ovaj projekat Agencije Frans pres (AFP), realizovan uz podršku L’Oréal Grupe, predstavlja devet žena iz regiona kroz seriju upečatljivih fotografija, audio zapisa i autentičnih priča iz Beograda, Sarajeva, Tirane i Banja Luke. Izložbu su svečano otvorili Amos Rajhman, direktor Francuskog instituta, Kamij Bujisu, šefica biroa AFP-a za Balkan i urednica izložbe, Andrej Isaković, šef fotografije AFP-a za Balkan, i Sanja Burg, direktorka komunikacija i angažmana u kompaniji L’Oréal Adria-Balkan.

Amos Rajhman je istakao da je izložba u skladu sa dugogodišnjom politikom Francuskog instituta koji radi na promovisanju jednakosti polova i da projekat predstavlja potvrdu njihovog angažovanja na polju ravnopravnosti. On se zahvalio agenciji Frans pres, Kamij Bujisu, Pjeru Oseju, direktoru AFP-a za Evropu i Afriku, i Sanji Burg iz kompanije L’Oréal na realizaciji izložbe. Rajhman je najavio da će u Francuskom institutu biti organizovana dva panela u okviru izložbe: prvi, 26. maja, na temu feminističke diplomatije, sa učesnicama Florans Ferari, francuskom ambasadorkom u Srbiji, i An Lugon-Mulen, ambasadorkom Švajcarske, dok je moderator Jelena Glušac; drugi, 28. maja u 18 časova, koji će moderirati Miljana Nešković, uz učešće Nine Pavićević, dr Jovane Milosavljević, dr Mie Popić i Nikoline Vujević.

Kamij Bujisu je naglasila da je cilj izložbe pokretanje društvene debate i prevazilaženje stereotipa o ženama Balkana. „Oduvek sam osećala da je biti novinarka privilegija. Kada sam došla na Balkan, upoznala sam žene koje nisu odgovarale klišeima. Bile su snažne, duhovite, ponekad mrzovoljne, a većina njih imala je i zaista sjajnu kosu“, navela je Bujisu. Istakla je da je izložba nastala iz želje da se ispričaju njihove autentične priče van stereotipa, zahvaljujući podršci AFP tima, Andreja Isakovića i kompanije L’Oréal.

Izložba „Unbounded voices (Nesputani glasovi) – žene Balkana, snaga i nasleđe“ prikazuje devet žena iz regiona u njihovim svakodnevnim okruženjima, sa ciljem da osvetli njihovu snagu i kompleksnost. Bujisu je poručila da biti žena znači boriti se protiv stereotipa i nasilja svakodnevno, ali i da to nosi posebnu snagu i dar za radovanje životu.

Pročitaj još

Domaće

Ekonomski rast Srbije dostiže 2,8 odsto u 2026, fiskalni deficit na 3,2 odsto

Javni dug Srbije porašće na 45 odsto BDP-a, dok je rast plata i penzija ključan za domaću tražnju

Published

on

By

Javni dug Srbije porašće na 45 odsto BDP-a, dok je rast plata i penzija ključan za domaću tražnju

Prema najnovijim prognozama Evropske komisije, privredni rast Srbije u 2026. godini iznosiće 2,8 odsto, dok se u 2027. očekuje rast od 3,9 odsto. Fiskalni deficit ove godine privremeno će porasti na 3,2 odsto, jer je Vlada Srbije smanjila akcize na gorivo zbog sukoba na Bliskom istoku. Javni dug se sledeće godine predviđa na nivou od 45 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Evropska komisija navodi da će domaća tražnja imati koristi od velikih javnih investicija koje prate pripreme za specijalizovanu izložbu Ekspo 2027, kao i od rasta plata i penzija. Istovremeno, ekonomski rast Srbije u 2025. usporio je na dva odsto sa 3,9 odsto u 2024, zbog smanjenja investicija i privatne potrošnje, što je delimično rezultat političkih nemira i studentskih protesta. Negativan doprinos dao je i pad neto izvoza, dok su neto direktne strane investicije prepolovljene u odnosu na 2024.

Kratkoročni ekonomski indikatori ukazuju na neujednačen početak 2026. godine. Indikator ekonomskog raspoloženja je i dalje ispod dugoročnog proseka, ali je u prvom kvartalu zabeležen trend poboljšanja. Industrijska proizvodnja je u padu u većini sektora, izuzev auto-industrije.

Analitičari Komisije procenjuju da će javne investicije, koje su u 2025. zaostajale, ove godine dobiti zamah zahvaljujući pripremama za Ekspo 2027. i investicionom programu ‘Skok u budućnost – Srbija 2027’. Međutim, u izveštaju se upozorava da postoje rizici za ekonomske izglede, uključujući produženu političku nestabilnost i smanjenje direktnih stranih investicija, što može uticati na srednjoročni rast. Takođe, brz rast plata mogao bi dovesti do smanjenja spoljne konkurentnosti.

Kada je reč o regionu, veći privredni rast od Srbije u 2026. očekuje se u Albaniji (3,3 odsto) i Severnoj Makedoniji (3,2 odsto), dok će Crna Gora imati isti rast kao Srbija (2,8 odsto), a Bosna i Hercegovina 1,8 odsto. Evropskoj uniji za 2026. godinu predviđa se usporavanje rasta BDP-a na 1,1 odsto u odnosu na 1,5 odsto godinu ranije, dok se za 2027. očekuje rast od 1,4 odsto. Kao razlog navodi se energetski šok izazvan sukobom na Bliskom istoku, koji utiče na inflaciju i ekonomsko raspoloženje.

Pročitaj još

U Trendu