Domaće

Digitalni nomadi povećali potrošnju do 2.900 dolara mesečno u Beogradu

Strani nomadi ostaju u Srbiji prosečno 2,5 meseca, troše više od klasičnih turista i utiču na cene stanova

Published

on

g93f4fd5319d4d5027a231b38408439f0e4ad77abc588a9a391d72a3974ab7b23a061e6f36c5c2583df6a907b0789f1ec7d6277f0c072ab9ee5356c3a2a64642a_1280

Strani nomadi ostaju u Srbiji prosečno 2,5 meseca, troše više od klasičnih turista i utiču na cene stanova

Prema zvaničnim podacima, digitalni nomadi su postali važan segment potrošnje u Beogradu, sa prosečnim mesečnim troškovima koji dostižu 2.900 dolara. Dok se klasični inostrani turisti u Beogradu zadržavaju u proseku dva do tri dana i ostave ukupno 300 do 360 evra po poseti, digitalni nomadi ostaju u Srbiji prosečno između dva i šest meseci, najčešće 2,5 meseca, i značajno menjaju strukturu lokalne potrošnje.

Analize pokazuju da strani turisti tokom boravka troše između 100 i 120 evra na dan, dok digitalni nomadi, prema globalnoj platformi „Nomad List”, mesečno izdvajaju oko 2.900 dolara na život u Beogradu, uključujući kratkoročne najmove i intenzivan društveni život. Osnovni troškovi bez luksuza prema analizi „Wise” iznose oko 1.500 evra mesečno. Najveći deo njihove potrošnje odlazi na ugostiteljske usluge, lokalne pijace, članarine u teretanama i izlete van Beograda, što širi ekonomski uticaj i na druge gradove u zemlji.

Međutim, ovaj priliv deviza ima i drugu stranu – značajan uticaj na tržište nekretnina. Stanovi na popularnim lokacijama, poput Dorćola i Vračara, izdaju se digitalnim nomadima za 700 do 800 evra mesečno, što je za mnoge domaće građane nedostižno. Stanodavci češće biraju strane zakupce, jer su spremni da plate više za kraći period, dok domaće stanovništvo istiskuju iz centra grada.

Poreski status digitalnih nomada ostaje u sivoj zoni, jer većina boravi na osnovu turističke vize i ne plaća porez na dohodak u Srbiji. Iako kroz svakodnevnu potrošnju plaćaju PDV, porezi na njihove prihode odlaze zemljama gde su njihove matične kompanije registrovane.

Digitalni nomadi tako predstavljaju specifičan vid nevidljivog izvoza, jer troše novac zarađen u inostranstvu u domaćoj ekonomiji. Rast cena i inflacija na globalnom nivou utiču na promenu statusa Beograda kao „jeftine destinacije”, pa ostaje pitanje da li je lokalna korist od nekoliko hiljada dobrostojećih gostiju dovoljna u odnosu na izazove sa cenama stanova za domaće stanovništvo.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version