Connect with us

Domaće

Cene vojvođanske oranicе rastu na 36.800 evra po hektaru, rekord u Sremu

Južnobanatski okrug ostvario 543 prodaje u kvartalu, srednja cena hektara 11.250 evra u 2025. godini

Published

on

pexels-photo-32047260

Južnobanatski okrug ostvario 543 prodaje u kvartalu, srednja cena hektara 11.250 evra u 2025. godini

Tržište poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini beleži istorijske maksimume, sa cenom hektara koja je u Sremu dostigla 36.800 evra, što je najviša zabeležena vrednost na domaćem tržištu. Najniža cena hektara u južnobanatskoj oblasti iznosi 1.500 evra, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda za 2025. godinu.

Najveću dinamiku beleži Južnobanatski okrug, gde je tokom jednog kvartala zaključeno 543 ugovora o prodaji zemljišta, dok je 2022. godine u ovom okrugu bilo 554 transakcije. U poređenju, u Beogradskom regionu realizovano je 155 ugovora. Srednja cena hektara u Južnom Banatu iznosi 11.250 evra, sa maksimalnom vrednošću od 27.600 evra i minimalnom od 1.500 evra. U Sremu je ponuda slobodnog zemljišta manja, ali potražnja raste, pa je srednja cena porasla na gotovo 15.000 evra. Broj ugovora u ovom okrugu ostaje stabilan na oko 386 po kvartalu, a minimalna cena iznosi 1.900 evra.

U Srednjobanatskom okrugu, sa 374 ugovora 2022. godine, beleži se kontinuirani interes za zemljište srednjeg cenovnog ranga. Medijalna cena je 9.800 evra, dok maksimalna vrednost nije prelazila 20.550 evra, a minimalna je 1.350 evra po hektaru. Južnobački okrug je zabeležio blagi pad broja transakcija, sa 497 u 2022. na 430 u 2025. godini. Ukupno, u regionu južne i istočne Srbije tokom kvartala proda se 862 njive, dok dva vojvođanska okruga – Južnobanatski i Južnobački – zajedno ostvaruju gotovo 1.000 prodaja u istom periodu.

Najvišu cenu po kvadratnom metru poljoprivredno zemljište dostiglo je u opštini Grocka (KO Vinča), gde je parcela od 5.805 kvadratnih metara prodata po 16 evra za kvadrat. Najvredniji ugovor za poljoprivredno zemljište u Srbiji realizovan je na teritoriji opštine Šid (KO Adaševci), gde je za 18 parcela ukupne površine 591 hektar i 38 ari plaćeno 5,94 miliona evra.

U južnoj i istočnoj Srbiji cene hektara varirale su od 410 do 28.550 evra, dok je u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji zemljište prometovano po cenama od 400 do 30.000 evra po hektaru. Beogradski region je zabeležio 155 ugovora, a cene su se kretale od 1.000 do 33.200 evra po hektaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Elbit Systems ulaže 1,63 milijarde dolara, otvara fabriku dronova sa SDPR-om

Izraelska kompanija imaće 51 odsto udela, proizvodnja dve vrste dronova u Šimanovcima

Published

on

By

Izraelska kompanija imaće 51 odsto udela, proizvodnja dve vrste dronova u Šimanovcima

Srpsko državno preduzeće Yugoimport SDPR i izraelska kompanija Elbit Systems planiraju zajedničku proizvodnju vojnih dronova, sa većinskim udelom Elbita od 51 odsto, prema objavljenim informacijama. Fabrika će biti locirana u industrijskoj zoni Šimanovci, u objektu koji je u vlasništvu Pink Media Group, čime se otvara mogućnost za zapošljavanje domaćih inženjera i prenos najnovijih tehnologija u srpsku avio-industriju.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je početkom marta najavio otvaranje fabrike za proizvodnju ‘najozbiljnijih dronova na svetu’, ali tada nije precizirao ime partnera. Prema dostupnim podacima, predviđena je proizvodnja dve vrste bespilotnih letelica: jedne za kraće misije sa većim kapacitetom tereta i druge, naprednije, za dug domet i veće operativne visine.

Projekat zajedničke fabrike deo je šire vojne saradnje između Srbije i Izraela. Izvoz srpskog naoružanja u Izrael porastao je na više desetina miliona evra godišnje, a realizaciju najvećeg dela tih poslova vodi SDPR. Pored toga, prošlog leta objavljeno je da je Srbija kupac izraelskog oružja u vrednosti od 1,63 milijarde dolara (oko 176 milijardi dinara), pri čemu se radi o proizvodima Elbit Systems Ltd, uključujući artiljerijsko-raketne sisteme, bespilotne sisteme za izviđanje i borbu, kao i sofisticirane ISTAR kapacitete za elektronsko ratovanje.

‘Diverzifikacija proizvodnje izvan regiona pogođenog sukobima je u interesu izraelske strane’, ocenio je analitičar Vuk Vuksanović, ističući da Srbija može imati finansijsku korist i pristup naprednim tehnologijama kroz ovaj projekat. On je dodao da Izrael ovim potezom želi da obezbedi lanac snabdevanja izvan svog neposrednog okruženja.

Prema navodima iz izveštaja UN, kompanija Elbit Systems ostvaruje profit od vojnih operacija u Gazi, što je izazvalo ranije restrikcije u saradnji i investicijama u pojedinim evropskim državama, poput Španije, koja je obustavila ugovor o nabavci naoružanja. I pored navedenih kritika, Elbit Systems beleži rast prihoda i širi poslovanje.

Domaća kompanija PR-DC, u vlasništvu Željka Mitrovića, predstavila je novi multikopter dron IKA-ROCKET, sposoban da lansira standardne avionske rakete kalibra 57 mm.

Planirana fabrika u Šimanovcima predstavlja nastavak rasta vojne industrije u Srbiji i otvara mogućnosti za tehnološki razvoj i izvoz na međunarodna tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Državni sektor čini 19 odsto sajber incidenata u 2025, industrijski 17 odsto

Napadi naprednih pretnji čine 33,3 odsto u državnim organima, dok je u industriji 22,8 odsto incidenata simulacija napada

Published

on

By

Napadi naprednih pretnji čine 33,3 odsto u državnim organima, dok je u industriji 22,8 odsto incidenata simulacija napada

Prema globalnom izveštaju Kaspersky Security Services za 2025. godinu, državni sektor je drugi put zaredom postao najčešća meta sajber napada, obuhvatajući 19 odsto svih incidenata visokog stepena ozbiljnosti. Industrijski sektor zauzeo je drugo mesto sa 17 odsto, dok je IT sektor stigao do treće pozicije sa 15 odsto, čime je finansijski sektor potisnut sa liste najčešće napadanih industrija.

Izveštaj „Anatomija sajber sveta“, zasnovan na statistici incidenata iz usluga kao što su Kaspersky Managed Detection and Response i Kaspersky SOC Consulting, otkriva najčešće taktike, tehnike i alate napadača, kao i raspodelu incidenata po regionima i industrijama. Državni organi su nastavili da budu najizloženiji – u ovom sektoru napredne uporne pretnje (APT) čine 33,3 odsto incidenata, dok je 18,9 odsto organizacija pogođeno napadima socijalnog inženjeringa. Ove cifre ukazuju na visoku sofisticiranost napada i potrebu za dodatnim merama zaštite, uključujući kontrolu pristupa i ograničavanje privilegija.

Industrijski sektor ima ravnomernu raspodelu pretnji: APT napadi čine 17,8 odsto, malver 14,9 odsto, a socijalni inženjering 13,9 odsto. Značajno je da simulacije napada (red teaming) predstavljaju 22,8 odsto incidenata u industriji, što je najviši procenat među vodećim sektorima i ukazuje na porast ulaganja u proaktivnu bezbednost.

IT sektor beleži 41 odsto incidenata uzrokovanih APT napadima vođenim ljudskim faktorom, što je najviši udeo među svim analiziranim industrijama. Tragovi ranijih APT aktivnosti identifikovani su u dodatnih 17 odsto slučajeva, a socijalni inženjering čini 11 odsto napada. Proaktivne vežbe (red teaming) u IT sektoru čine svega 9 odsto incidenata, što ukazuje na niži nivo proaktivnog testiranja bezbednosti.

Finansijski sektor više nije među tri najčešće napadane industrije. U ovom segmentu simulacije napada čine 36,1 odsto incidenata, a potvrđeni APT napadi 11,5 odsto, što odražava visok nivo ulaganja u procenu bezbednosti i usklađenost sa regulativama.

„Državne, industrijske i IT organizacije konstantno privlače sofisticirane napadače zbog strateške važnosti resursa. Podaci za 2025. godinu potvrđuju da su napadi ciljano usmereni i često imaju za cilj uspostavljanje dugotrajnog pristupa. Neophodno je da sektori unaprede rano otkrivanje, brzo suzbijanje i minimizuju period izloženosti. Proaktivno lovljenje pretnji i kontinuirani monitoring više nisu opcija, već neophodnost“, izjavio je Bojan Antović, menadžer prodaje za enterprise segment zapadnog Balkana u kompaniji Kaspersky.

Pročitaj još

Domaće

Aman preuzeo 100 odsto udela u DIS-u, promet prelazi 600 miliona evra

Novi trgovinski gigant u Srbiji sa više od 5.000 zaposlenih i devet akvizicija u 35 godina

Published

on

By

Novi trgovinski gigant u Srbiji sa više od 5.000 zaposlenih i devet akvizicija u 35 godina

Srpska kompanija Aman doo iz Beograda postala je vlasnik 100 odsto udela u kompaniji PTP DIS d.o.o. iz Krnjeva, čime je stvoren najveći domaći trgovinski lanac u Srbiji. Ova akvizicija zaokružuje niz od devet uspešnih preuzimanja trgovinskih sistema u proteklih 35 godina rada na tržištu Srbije. Nakon ovog preuzimanja, Aman raspolaže lancem koji zapošljava više od 5.000 radnika, dok godišnji promet kompanije premašuje 600 miliona evra.

Tokom svog poslovanja, Aman je integrisao sledeće trgovinske sisteme: Linija Vandini, SOS Marketi, Višnjica Dućani, Sreten Gudrić marketi Užice, Interex, Samald Komerc Novi Pazar, Orion Leskovac, Alfa Jagodina i Prehrana Sombor. Ova strategija kontinuiranog rasta omogućila je kompaniji da konsoliduje tržišnu poziciju i proširi asortiman proizvoda i usluga dostupnih potrošačima širom Srbije.

“Kontinuirana strategija rasta potvrđuje posvećenost naše kompanije cilju da u svojim maloprodajnim objektima objedinimo široku ponudu proizvoda, dok istovremeno održavamo visok nivo usluge i dostupnosti za potrošače. Verujemo da je ovo početak još uspešnije zajedničke priče, sa jasnom ambicijom da budemo još bolji za naše zaposlene, naše kupce, naše partnere, kao i širu društvenu zajednicu”, navode iz kompanije Aman doo.

Aman je tokom godina postao prepoznatljiv po jedinstvenoj ponudi, pristupačnim cenama i ljubaznom osoblju. Kompanija ističe da će ove vrednosti nastaviti da neguje i jača u budućnosti, sa ciljem daljeg razvoja i unapređenja maloprodajne mreže u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu