Connect with us

Svet

Cene nafte rastu, berze beleže pad uoči američkog roka za Iran

Finansijski analitičari navode rast neizvesnosti zbog rata na Bliskom istoku, trgovanje pod uticajem američkog ultimatuma

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Alexander bobrov

Finansijski analitičari navode rast neizvesnosti zbog rata na Bliskom istoku, trgovanje pod uticajem američkog ultimatuma

Finansijska tržišta zabeležila su značajne pomake 7. aprila 2026. godine, dok su cene nafte porasle, a berzanski indeksi pali uoči najavljenog roka američkog predsednika Donalda Trampa za Iran. Prema dostupnim podacima, predsednik SAD najavio je rok za otvaranje Ormuskog moreuza, ključne tačke za transport energenata iz Persijskog zaliva, u suprotnom su najavljeni mogući vazdušni udari na infrastrukturu, uključujući elektroenergetske objekte i mostove.

Nafta tipa Brent, međunarodni referentni standard, zabeležila je rast od 1% i dostigla cenu od 110,81 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta skočila za 2,9% na 115,70 dolara po barelu. Istovremeno, terminski ugovori za S&P 500 indeks pali su za 0,5%, Dow Jones za 0,4%, a Nasdaq za 0,6%.

Rastuće cene nafte prouzrokovale su povećanje prosečne cene goriva u Sjedinjenim Državama, koja je prema podacima relevantnih izvora dostigla najviši nivo od 2022. godine. Cena galona običnog benzina dostigla je 4,14 dolara, u poređenju sa 2,98 dolara pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku.

Tržišna neizvesnost traje više nedelja, a investitori reaguju na ratna dešavanja koja su značajno ograničila globalni protok nafte i prirodnog gasa. Ormuski moreuz, kao ključna tačka za pomorski transport nafte, ostaje zatvoren za tankere, što je dovelo do rasta cena energenata za više od 50% od početka sukoba krajem februara, navode ekonomski analitičari.

Pojedini investicioni stručnjaci ocenjuju da su tržišne reakcije i dalje relativno ograničene u odnosu na potencijalne posledice eskalacije sukoba. Direktor investicione kompanije de Vere Group, Najdžel Grin, naveo je u izjavi za medije da bi javno postavljen rok američkog predsednika mogao doneti brz razvoj događaja – ili kroz deeskalaciju, ili kroz direktne napade na infrastrukturne ciljeve u Iranu.

Ekonomisti upozoravaju na moguće posledice daljeg rasta cena, uključujući pritisak na inflaciju i dodatnu neizvesnost na svetskim finansijskim tržištima. Dalji tok dešavanja zavisiće od odgovora Irana na postavljeni rok, kao i od potencijalnih međunarodnih diplomatskih inicijativa za prevazilaženje krize.

Tržišni posmatrači ukazuju da bi nastavak zatvaranja Ormuskog moreuza mogao imati dugoročne posledice na globalno snabdevanje naftom i ekonomsku stabilnost, dok investitori pažljivo prate situaciju i signale iz Vašingtona i Teherana. Nije bilo zvaničnih saopštenja iz Irana povodom postavljenog roka u trenutku objavljivanja ovog izveštaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Andy Burnham izabran za potencijalnog novog britanskog premijera, izneo stavove o Trampu

Prema izveštajima međunarodnih medija, Burnham je kritikovao američkog predsednika Trampa, navodeći zabrinutost zbog globalne nestabilnosti

Published

on

By

Prema izveštajima međunarodnih medija, Burnham je kritikovao američkog predsednika Trampa, navodeći zabrinutost zbog globalne nestabilnosti

Poslanik Laburističke partije Velike Britanije, Andy Burnham, trenutno se smatra najozbiljnijim kandidatom za novog premijera Ujedinjenog Kraljevstva, nakon najave ostavke dosadašnjeg premijera Keira Starmera. Starmer je najavio povlačenje sa funkcije nakon serije nepovoljnih rezultata tokom lokalnih izbora u maju i dvadeset ostavki u svojoj vladi, navode međunarodni mediji.

Laburistička partija, koja ima većinu poslaničkih mesta u britanskom parlamentu zahvaljujući pobedi na opštim izborima 2024. godine, sada bira naslednika na premijerskoj poziciji. Prema izveštajima, Burnham je široko viđen kao glavni kandidat za ovu funkciju.

U prethodnim javnim nastupima, Andy Burnham je javno izneo kritike na račun američkog predsednika Donalda Trampa, izražavajući zabrinutost zbog, kako je naveo, stvaranja “nestabilnosti” na globalnom nivou. Ove izjave su date tokom perioda kada je Burnham bio aktivan u političkom životu i predstavljaju deo njegovih stavova prema međunarodnim odnosima i ulozi Sjedinjenih Američkih Država.

Fotografije sa nedavnog zasedanja britanskog parlamenta prikazuju Burnhama tokom polaganja zakletve kao novog poslanika za oblast Makerfield, Greater Manchester, 22. juna 2026. godine. Ceremonija je održana u Donjem domu britanskog parlamenta, a događaju su prisustvovali predstavnici partije i javnosti.

Ukoliko bude izabran za premijera, očekuje se da će Burnham preuzeti vodeću ulogu u formiranju nove vlade i vođenju ključnih političkih procesa u zemlji. Njegovi raniji komentari o američkom predsedniku Trampu verovatno će biti predmet pažnje u budućim odnosima između Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država.

Politički analitičari ukazuju da će izbor novog premijera uticati na pravac spoljne politike Ujedinjenog Kraljevstva, posebno u kontekstu odnosa sa SAD. Burnhamova javno izražena zabrinutost oko globalne stabilnosti može signalizirati nastavak opreznog pristupa u međunarodnim pitanjima.

Zvanična potvrda o izboru Burnhama za premijera očekuje se nakon formalnih procedura unutar Laburističke partije. Do tada, politička scena u Velikoj Britaniji ostaje u iščekivanju daljih događaja.

Pročitaj još

Svet

Policija u Budimpešti uhapsila muškarca zbog sumnje na nezakonito korišćenje ljudskih ostataka

Mađarska policija sprovodi istragu nakon što su u stanu tridesetogodišnjaka pronađeni ljudski ostaci i sumnja se na kanibalizam

Published

on

By

Mađarska policija sprovodi istragu nakon što su u stanu tridesetogodišnjaka pronađeni ljudski ostaci i sumnja se na kanibalizam

Mađarska policija uhapsila je muškarca (30) iz Budimpešte zbog sumnje na nezakonito korišćenje ljudskih ostataka, saopšteno je iz policijskih izvora. Prilikom pretresa njegovog stana 17.06.2024. pronađeni su delovi ljudskih tela, a istraga je pokrenuta nakon što su nadležni dobili informacije o zaposlenom portiru u bolnici koji je navodno skladištio delove tela na radnom mestu i kod kuće.

Prema navodima policije, muškarac je pokazivao interesovanje za anatomiju i patologiju, a sumnja se da je delove ljudskih tela nabavljao kroz svoj posao i iskopavanjem sa napuštenih groblja u Mađarskoj i Slovačkoj. Tokom pretresa zaplenjeni su računari, elektronski uređaji, kao i više ljudskih ostataka, uključujući preparirano lice, kožu, kosti, potkolenicu, mozak, nadlakticu i više lobanja. Pronađen je i organ u tegli čije poreklo se još utvrđuje.

“Istraga je u toku”, navodi se u zvaničnom saopštenju policije. Forenzički stručnjaci trenutno analiziraju zaplenjene ostatke kako bi utvrdili njihovo poreklo. Tokom ispitivanja, osumnjičeni je izneo da je konzumirao ljudsko meso. Nakon saslušanja, muškarac je stavljen pod krivični nadzor suda.

Vlasti nastavljaju istragu i pokušavaju da precizno utvrde izvor pronađenih ostataka. Broj mogućih krivičnih dela za koja se muškarac tereti može biti proširen u zavisnosti od rezultata daljih analiza.

Pročitaj još

Svet

Savezni sud sprečio zabranu kupovine gaziranih pića i slatkiša za korisnike SNAP u pet država

Sud u Vašingtonu doneo odluku protiv zabrane određenih namirnica za korisnike federalnog programa pomoći, potvrđeno od strane nadležnih organa

Published

on

By

Sud u Vašingtonu doneo odluku protiv zabrane određenih namirnica za korisnike federalnog programa pomoći, potvrđeno od strane nadležnih organa

Savezni sud u Vašingtonu doneo je 23. juna 2026. godine odluku kojom se sprečava pokušaj administracije Donalda Trampa da omogući pojedinim državama zabranu kupovine gaziranih pića i slatkiša korisnicima programa SNAP (Supplemental Nutrition Assistance Program) u pet američkih saveznih država. Presudu je donela sudija Ejmi Berman Džekson, navodeći da Ministarstvo poljoprivrede nije imalo ovlašćenje da odobri takva ograničenja.

Prethodno su države Kolorado, Ajova, Nebraska, Tenesi i Zapadna Virdžinija dobile odobrenje Ministarstva poljoprivrede za sprovođenje zabrane, uz podršku tadašnjeg sekretara za zdravlje Roberta F. Kenedija mlađeg i sekretarke za poljoprivredu Bruk Rolins. Kao razlog za zabranu naveden je pokušaj izbacivanja namirnica koje se smatraju nezdravim iz federalnog programa vrednog približno 100 milijardi dolara.

Međutim, korisnici SNAP programa iz navedenih pet država podneli su u martu tužbu protiv Ministarstva poljoprivrede, tvrdeći da bi zabrana destabilizovala pristup hrani za korisnike bonova za hranu. U tužbi se navodi i da bi takva mera otežala osobama sa hroničnim bolestima pristup hrani i napicima koji su im neophodni zbog zdravstvenih stanja, uključujući proizvode za regulisanje nivoa šećera u krvi.

Sudija Džekson je u obrazloženju presude navela: “Kongres je definisao šta se smatra hranom, a agenciji nije dodeljeno ovlašćenje da menja ili izuzima tu definiciju. Nije joj dato pravo da određene vrste hrane u potpunosti isključi iz programa SNAP.”

Program SNAP obezbeđuje mesečne subvencije za kupovinu namirnica građanima sa niskim primanjima. Iako se finansira iz federalnog budžeta, administraciju programa sprovode pojedinačne savezne države. Odluka suda trenutno se odnosi samo na pet država čiji su korisnici podneli tužbu, ali prema navodima organizacije za borbu protiv gladi (FRAC), može imati posledice i po druge države koje su pokušale da uvedu slična ograničenja.

Predstavnica FRAC-a, Đina Plata-Nino, izjavila je da su i druge države koristile isti pravni osnov i proceduru prilikom pokušaja uvođenja zabrana, što bi moglo otvoriti prostor za nova osporavanja ovih mera. Ona je istakla da bi sudska odluka mogla poslužiti kao smernica za buduće pravne izazove u vezi sa restrikcijama u SNAP programu.

Sudski proces i odluka dolaze u trenutku kada se vodi šira debata o tome koje namirnice treba da budu dostupne korisnicima državne pomoći, ali i o ulozi saveznih i državnih organa u definisanju pravila programa. Za sada, korisnici SNAP programa u Koloradu, Ajovi, Nebraski, Tenesiju i Zapadnoj Virdžiniji nastavljaju da koriste sredstva za kupovinu svih namirnica koje su prema važećem zakonu dozvoljene.

Pročitaj još

U Trendu