Connect with us

Domaće

Državni sektor čini 19 odsto sajber incidenata u 2025, industrijski 17 odsto

Napadi naprednih pretnji čine 33,3 odsto u državnim organima, dok je u industriji 22,8 odsto incidenata simulacija napada

Published

on

g594dbce6ededdef70553de67c0c1d7dd8abafecf593b8cad7d8be4f9251b21582c8560905361a1aefe1098f7c7c34fd48842de30f6d54b3c6d09355063e9a8d4_1280

Napadi naprednih pretnji čine 33,3 odsto u državnim organima, dok je u industriji 22,8 odsto incidenata simulacija napada

Prema globalnom izveštaju Kaspersky Security Services za 2025. godinu, državni sektor je drugi put zaredom postao najčešća meta sajber napada, obuhvatajući 19 odsto svih incidenata visokog stepena ozbiljnosti. Industrijski sektor zauzeo je drugo mesto sa 17 odsto, dok je IT sektor stigao do treće pozicije sa 15 odsto, čime je finansijski sektor potisnut sa liste najčešće napadanih industrija.

Izveštaj „Anatomija sajber sveta“, zasnovan na statistici incidenata iz usluga kao što su Kaspersky Managed Detection and Response i Kaspersky SOC Consulting, otkriva najčešće taktike, tehnike i alate napadača, kao i raspodelu incidenata po regionima i industrijama. Državni organi su nastavili da budu najizloženiji – u ovom sektoru napredne uporne pretnje (APT) čine 33,3 odsto incidenata, dok je 18,9 odsto organizacija pogođeno napadima socijalnog inženjeringa. Ove cifre ukazuju na visoku sofisticiranost napada i potrebu za dodatnim merama zaštite, uključujući kontrolu pristupa i ograničavanje privilegija.

Industrijski sektor ima ravnomernu raspodelu pretnji: APT napadi čine 17,8 odsto, malver 14,9 odsto, a socijalni inženjering 13,9 odsto. Značajno je da simulacije napada (red teaming) predstavljaju 22,8 odsto incidenata u industriji, što je najviši procenat među vodećim sektorima i ukazuje na porast ulaganja u proaktivnu bezbednost.

IT sektor beleži 41 odsto incidenata uzrokovanih APT napadima vođenim ljudskim faktorom, što je najviši udeo među svim analiziranim industrijama. Tragovi ranijih APT aktivnosti identifikovani su u dodatnih 17 odsto slučajeva, a socijalni inženjering čini 11 odsto napada. Proaktivne vežbe (red teaming) u IT sektoru čine svega 9 odsto incidenata, što ukazuje na niži nivo proaktivnog testiranja bezbednosti.

Finansijski sektor više nije među tri najčešće napadane industrije. U ovom segmentu simulacije napada čine 36,1 odsto incidenata, a potvrđeni APT napadi 11,5 odsto, što odražava visok nivo ulaganja u procenu bezbednosti i usklađenost sa regulativama.

„Državne, industrijske i IT organizacije konstantno privlače sofisticirane napadače zbog strateške važnosti resursa. Podaci za 2025. godinu potvrđuju da su napadi ciljano usmereni i često imaju za cilj uspostavljanje dugotrajnog pristupa. Neophodno je da sektori unaprede rano otkrivanje, brzo suzbijanje i minimizuju period izloženosti. Proaktivno lovljenje pretnji i kontinuirani monitoring više nisu opcija, već neophodnost“, izjavio je Bojan Antović, menadžer prodaje za enterprise segment zapadnog Balkana u kompaniji Kaspersky.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpska konditorska industrija izvozi trećinu proizvodnje, prihod 220 miliona evra

Godišnja proizvodnja slatkiša i keksa u Srbiji između 140 i 160 hiljada tona, cena po toni oko 4.000 evra

Published

on

By

Godišnja proizvodnja slatkiša i keksa u Srbiji između 140 i 160 hiljada tona, cena po toni oko 4.000 evra

Konditorska industrija u Srbiji godišnje proizvede između 140 i 160 hiljada tona slatkiša, keksa, kremova, čokolade i vafli. Prema dostupnim podacima, oko trećina ukupne proizvodnje plasira se na inostrana tržišta, a ukupna vrednost izvoza dostiže približno 220 miliona evra. Najvažnija izvozna tržišta su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska, dok prosečna cena po toni iznosi oko 4.000 evra. U isto vreme, konkurentski brendovi iz inostranstva prodaju proizvode po ceni višoj za oko 1.000 evra po toni.

U Srbiji posluje nešto manje od 300 proizvođača koji se bave preradom kakaoa i proizvodnjom konditorskih proizvoda. Najveći deo proizvodnje otpada na keks, zatim na kremove, čokolade i vafle, dok su ključne sirovine poput kakaoa, kakao putera i mleka u prahu pretežno iz uvoza. Istovremeno, industrija beleži snažan zamah ulaganja u proizvodne kapacitete, razvoj brendova, proširenje palete proizvoda, kao i u dobijanje međunarodnih sertifikata, što je posledica sve većeg uvoza slatkiša, keksa i srodnih proizvoda iz inostranstva.

“Automatizovali smo veći broj naših linija, povećali njihov kapacitet, time podigli bezbednost zaposlenih i kvalitet proizvoda. Proizvodi su orijentisani na inostrano tržište. Prepoznajući potrebe tih tržišta, ulagali smo u sertifikaciju, tako da smo na nekim od naših tržišnih robnih marki obezbedili sertifikate poput vegan i halal sertifikata”, izjavio je Marko Abramović, generalni direktor u Atlantic grupi.

Proizvodnja bombona u Srbiji iznosi između četiri i pet hiljada tona godišnje. U proteklom periodu primećen je i rast broja malih zanatskih radionica specijalizovanih za ručnu izradu pralina i čokolade, koje se izdvajaju kvalitetom, specifičnim sastojcima i atraktivnom ambalažom, iako nemaju veliki obim proizvodnje.

“Kada pogledamo broj privrednih društava koja se bave tom proizvodnjom u poređenju sa zemljama regiona, mi tu prednjačimo. Tako da sigurno postoji prostor da se ta proizvodnja i izvoz dodatno povećaju”, izjavio je Veljko Jovanović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.

Pročitaj još

Domaće

ACI Europe upozorava na nestašicu goriva, aviosaobraćaj u EU ugrožen za 3 nedelje

Cena mlaznog goriva dostigla 1.838 dolara po toni, Persijski zaliv čini 50 odsto evropskog uvoza

Published

on

By

Cena mlaznog goriva dostigla 1.838 dolara po toni, Persijski zaliv čini 50 odsto evropskog uvoza

Evropska podružnica Međunarodnog saveta aerodroma (ACI Europe) upozorila je da će Evropa za tri nedelje ostati bez goriva za avione ukoliko se Ormuški moreuz ne otvori, što bi moglo prouzrokovati ozbiljne ekonomske posledice. Prema poslednjim podacima, Persijski zaliv je izvor oko 50 odsto evropskog uvoza avio-goriva, a aktuelna kriza u snabdevanju već je dovela do povećanja cena karata i obustave letova kod brojnih avio-kompanija.

Prošle sedmice, referentna cena mlaznog goriva u Evropi dostigla je rekordnih 1.838 dolara po toni, dok je pre početka rata iznosila 831 dolar. Generalni direktor ACI Europe Olivije Jankovec upozorio je evropske komesare za energetiku i turizam da bi bez stabilnog otvaranja prolaza kroz Ormuški moreuz u naredne tri nedelje, sistemska nestašica mlaznog goriva postala realnost za EU.

ACI Europe je u pismu upućenom Evropskoj komisiji 9. aprila, koje je prvi objavio Fajnenšel tajms, naveo da se aerodromi sa manje od milion putnika godišnje već suočavaju sa izazovima održivosti, a trenutna situacija bi mogla dodatno ugroziti lokalne zajednice i evropsku koheziju. “Kriza u snabdevanju bi ozbiljno poremetila rad aerodroma i vazdušnu povezanost – sa rizikom od teških ekonomskih posledica za pogođene zajednice i za Evropu”, upozorio je Jankovec.

U pismu se navodi i da je vazdušni saobraćaj ključan za evropsku ekonomiju, doprinosi BDP-u 851 milijardu evra godišnje i podržava 14 miliona radnih mesta. ACI Europe traži od EU da interveniše kroz kolektivnu kupovinu mlaznog goriva i privremeno ukine ograničenja i propise o uvozu ovog energenta, kao i da pojača podršku za proizvodnju i dostupnost SAF-a (održivog avijacijskog goriva).

Kriza je posledica sukoba na Bliskom istoku koji je započeo 28. februara izraelskim i američkim bombardovanjem Irana, nakon čega je Teheran blokirao pomorski saobraćaj kroz Ormuški moreuz, ključni pravac za oko 20 odsto svetske nafte, kerozina i gasa. Zbog toga je zabeležen nagli rast cena kerozina, intenzivniji čak i od rasta cena sirove nafte.

ACI Europe, koja okuplja oko 600 aerodroma iz pedesetak zemalja, pozvala je Brisel na hitno praćenje raspoloživosti i snabdevanja u narednih šest meseci, uz zahtev za ublažavanje evropskog zakonodavstva, posebno u vezi sa smanjenjem emisije metana u energetskom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Srpski prevoznici prošli bez problema na granicama EU posle uvođenja EES sistema 10. aprila

Vozačima sa više od 100 dana boravka nije bilo zamerki, broj deportacija pao sa 7-8 dnevno na jednu u deset dana

Published

on

By

Vozačima sa više od 100 dana boravka nije bilo zamerki, broj deportacija pao sa 7-8 dnevno na jednu u deset dana

Profesionalni vozači iz Srbije, uključujući kamiondžije i vozače autobusa, nisu imali poteškoća na graničnim prelazima Evropske unije nakon pune primene EES (Entry/Exit System) sistema, koji je zvanično stupio na snagu 10. aprila, saopštio je predsednik Poslovnog udruženja Međunarodni transport (PUMED), Neđo Mandić. On je istakao da čak i vozači sa više od 100 dana boravka (od dozvoljenih 90) nisu imali primedbi na granicama Hrvatske i Mađarske.

Prema navodima PUMED-a, nakon protesta prevoznika iz Zapadnog Balkana u januaru ove godine, problem sa viznim režimom za vozače polako se rešava. Evropska komisija nije iznela konkretne predloge, ali je potvrđeno da se problem može privremeno rešavati bilateralnim sporazumima. Susedne zemlje izrazile su spremnost da izmene Zakon o strancima i izdaju vize ‘tipa D’, što je, prema Mandiću, dovelo do smanjenja broja kontrola i značajnog pada broja deportacija – sa sedam ili osam dnevno, na samo jednu u poslednjih deset dana.

Mandić napominje da i dalje postoje problemi sa zadržavanjima na graničnim prelazima prema Hrvatskoj i Mađarskoj. Kolone su, kako navodi, proteklih nedelja bile duge i do 14 kilometara, a čekanja su trajala tri ili četiri dana. Situaciju dodatno otežava zatvaranje dva prelaza prema Hrvatskoj zbog loših mostova, dok se uskoro očekuje zatvaranje i trećeg prelaza. ‘Prevoznik ako ne radi dva ili tri dana on ništa ne zarađuje, nema drugu proizvodnju. Dođe kraj meseca moraju da se plate obaveze, kada ne radi on je prisiljen da uzima nove kredite’, rekao je Mandić, uz napomenu da blokade nisu u interesu prevoznika, ali da ih ne isključuju kao opciju.

Član Upravnog odbora PUMED-a, Dušan Nikolić, izjavio je ranije da srpski prevoznici neće blokirati prelaze 14. aprila, kako je najavljeno, jer očekuju dodatna rešenja sa EU za profesionalne vozače u Šengen zoni.

Podsećamo, prevoznici iz regiona su krajem januara blokirali prelaze zbog viznog režima Evropske unije, poznatog kao pravilo 90/180 dana, prema kojem vozači iz zemalja koje nisu članice mogu provesti najviše 90 dana u periodu od 180 dana unutar Šengen zone. Uvođenje EES sistema od 10. aprila podrazumeva biometrijsko evidentiranje i digitalnu obradu podataka o boravku, čime se onemogućuje neprecizno beleženje ulazaka i izlazaka iz EU.

Mandić je zaključio: ‘Siguran sam da kada je počelo rešavanje problema, da će se oni i rešiti, jer su prevoznici potrebni evropskoj privredi.’

Pročitaj još

U Trendu