Connect with us

Domaće

Cene ogreva u Srbiji dostižu 48.000 dinara po toni pred zimsku sezonu

Potrošači koji su čekali kasnu kupovinu suočavaju se sa cenama peleta i drva na prošlogodišnjem vrhuncu, dok se očekuju nove tarife za grejanje i struju

Objavljeno pre

,

Potrošači koji su čekali kasnu kupovinu suočavaju se sa cenama peleta i drva na prošlogodišnjem vrhuncu, dok se očekuju nove tarife za grejanje i struju

Cene ogreva u Srbiji pred početak grejne sezone dosegle su nivo do 48.000 dinara po toni za pelet, što je izjednačeno sa najvišim vrednostima iz perioda prošlogodišnje nestašice. Prema aktuelnim podacima, potrošači koji su odlagali kupovinu peleta sada plaćaju od 42.000 do 48.000 dinara po toni u Beogradu, dok je u drugim delovima zemlje cena od 37.000 do 48.000 dinara. Ova situacija podseća na januar prethodne sezone, kada je tona peleta koštala 44.000 dinara, a nestašica u februaru dovela je do individualne prodaje „na džakove”, sa cenama i do 52.000 dinara u Pirotu.

Cene ogreva i poređenje sa prošlom sezonom

S druge strane, drva za ogrev — bukva, hrast i cer — u Beogradu se prodaju po ceni od 10.500 do 11.700 dinara za kubni metar, dok je iscepana bukva sa prevozom 11.700 dinara. U unutrašnjosti su cene niže: u Kraljevu od 6.500 do 10.000 dinara, u Prokuplju oko 8.500 dinara, dok je Subotica sa 10.500 do 11.000 dinara blizu beogradskih cena. Tradicionalni energent, ugalj, ostao je cenovno najstabilniji. Pljevaljski ugalj prodaje se za 21.000 dinara po toni, a „stanari” za 19.500 dinara. Koks i visokokalorični ugalj skoro da nisu dostupni, dok se briketi nude po ceni od 35.000 do 40.000 dinara po toni.

Najavljene promene cena daljinskog grejanja i struje

Kada je reč o daljinskom grejanju, toplane još nisu objavile nove cene, ali Beogradske elektrane su zatražile saglasnost za novi cenovnik od 1. oktobra. Predlog predviđa pad varijabilnog dela za 5,57 odsto (sa 8,21 na 7,76 dinara po kilovat-satu bez PDV-a), dok bi fiksni deo porastao za 18,02 odsto. Kao rezultat toga, naplata po zagrevanoj površini poskupela bi za 9,5 odsto, a topla voda za 10 odsto. Takođe, u sektoru električne energije procenjuje se mogućnost poskupljenja struje od oktobra, ali konačna odluka još nije doneta. Medijske procene ukazuju na povećanje od 3,7 do 4,7 odsto.

Širi ekonomski kontekst i uticaj na potrošače

Vlada Srbije je ranije dala „obećanje” Međunarodnom monetarnom fondu da će regulisana cena struje za domaćinstva biti povećana najkasnije do 1. oktobra 2026. godine. Moglo bi doći i do promene praga za skuplje zone potrošnje, što bi najviše pogodilo zimske račune. Prošle jeseni struja je poskupela za 6,6 odsto, dok ove godine, zbog izbora, konačna odluka kasni. Uporedo sa tim, potrošači koji koriste pelet ili drva suočavaju se sa cenama koje su već na prošlogodišnjim rekordima. Ova situacija potvrđuje da se kasna nabavka energenata često pokazuje kao skuplja opcija. Ujedno, tržište ogreva u Srbiji pokazuje snažnu osetljivost na sezonsku potražnju i promene u snabdevanju.

Pročitaj još

Domaće

SAD uvele zabranu uvoza alkohola i mlečnih proizvoda iz Kanade vrednih 1,1 milijardu dolara

Novim merama pogođen izvoz kanadskih alkoholnih pića, surutke i motocikala, dok trgovinski pregovori ostaju zamrznuti

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD uvele zabranu uvoza alkohola i mlečnih proizvoda iz Kanade vrednih 1,1 milijardu dolara – zabrana uvoza alkohola i mlečnih proizvoda iz Kanade

Novim merama pogođen izvoz kanadskih alkoholnih pića, surutke i motocikala, dok trgovinski pregovori ostaju zamrznuti

Sjedinjene Američke Države su danas uvele zabranu uvoza alkohola, mlečnih proizvoda i motocikala iz Kanade, čime se trgovinski spor između dve zemlje dodatno zaoštrava. Nova zabrana pokriva kanadski izvoz alkoholnih pića vredan gotovo milijardu kanadskih dolara, odnosno oko 710 miliona američkih dolara godišnje. Takođe, obuhvaćeni su proizvodi od surutke koji se koriste u industriji proteinskih preparata, a mera stupa na snagu odmah.

Detalji zabrane uvoza alkohola i mlečnih proizvoda iz Kanade

Odluka SAD o zabrani uvoza alkohola i mlečnih proizvoda iz Kanade odnosi se na segment industrije koji je u 2025. godini čak 93 odsto izvoza plasirao na američko tržište. Kao rezultat, posledice za kanadske proizvođače alkoholnih pića i mlečnih proizvoda biće značajne. Pored toga, izvoz motocikala iz Kanade u SAD, iako manji po obimu, takođe je obuhvaćen novim merama. Prošle godine Kanada je u Sjedinjene Američke Države izvezla oko 5.000 motocikala ukupne vrednosti 120 miliona kanadskih dolara. Ove cifre ukazuju na to da će zabrana imati direktan uticaj na specifične sektore kanadske privrede.

Trgovinski kontekst i reakcije na zabranu

Nove mere dolaze nakon što su SAD u avgustu uvele carine od 50 odsto na kanadsku robu vrednu oko 20 milijardi dolara. Kanada je početkom septembra odgovorila kontracarinama, čime je trgovinski dijalog između Vašingtona i Otave dodatno otežan. U međuvremenu, trgovinski pregovori su potpuno zamrznuti. Mark Karni, premijer Kanade, izjavio je ranije ovog meseca da su ove zabrane „relativno ograničene u poređenju sa drugim američkim merama prema Kanadi“, ali je priznao da će pojedine kompanije i sektori biti direktno pogođeni. Sa druge strane, američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir poručio je prošle nedelje da administracija predsednika Trampa ne žuri sa sklapanjem novog trgovinskog dogovora sa Kanadom. Zbog toga, neizvesnost u trgovinskim odnosima između dve zemlje ostaje visoka.

Implikacije za tržište i industriju

Ova zabrana mogla bi izazvati promene u lancima snabdevanja u sektoru hrane i pića, kao i u industriji motocikala. S obzirom na to da je najveći deo kanadskog izvoza alkoholnih pića bio namenjen SAD, kompanije će morati da potraže alternativna tržišta ili prilagode proizvodnju. Istovremeno, prethodne mere, poput uvođenja carina od 50 odsto na robu u vrednosti od 20 milijardi dolara, već su uticale na dinamiku bilateralne trgovine. Situacija ostaje kompleksna i sa značajnim posledicama po obe privrede, dok se nastavak trgovinskih pregovora ne nazire.

Pročitaj još

Domaće

Crna Gora povećala spoljnotrgovinsku razmenu na 3,37 milijardi evra, Srbija vodeći partner

Izvoz Crne Gore porastao je 2 odsto u 2026, dok je pokrivenost uvoza izvozom ostala na 12,5 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crna Gora povećala spoljnotrgovinsku razmenu na 3,37 milijardi evra, Srbija vodeći partner – spoljnotrgovinska razmena Crne Gore

Izvoz Crne Gore porastao je 2 odsto u 2026, dok je pokrivenost uvoza izvozom ostala na 12,5 odsto

Crna Gora je u periodu od januara do avgusta 2026. godine ostvarila spoljnotrgovinsku robnu razmenu u ukupnom iznosu od 3,37 milijardi evra. To je rast od 2,4 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, prema podacima Uprave za statistiku Crne Gore (Monstat). Ključni partner u ovom periodu i dalje je bila Srbija, sa kojom se odvija najveći deo razmene, što potvrđuje dugoročnu ekonomsku povezanost dve zemlje.

Izvoz robe iz Crne Gore dostigao je 372,9 miliona evra, što predstavlja rast od 2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Sa druge strane, uvoz je povećan za 2,5 odsto i iznosi 2,99 milijardi evra. Pokrivenost uvoza izvozom tokom prvih osam meseci 2026. ostala je na niskih 12,5 odsto, bez promene u odnosu na isti period 2025. godine. Ovaj pokazatelj jasno ukazuje na visok nivo zavisnosti crnogorske privrede od uvoza.

Struktura izvoza i uvoza i ključni partneri

Najveći deo crnogorskog izvoza čine mineralna goriva i maziva, sa ukupnim iznosom od 113,3 miliona evra. Električna energija je dominantna u ovoj kategoriji, sa izvozom od 73,6 miliona evra. Ova struktura potvrđuje značaj energetskog sektora za spoljnotrgovinski bilans Crne Gore. Kada je reč o uvozu, najzastupljenije su mašine i transportni uređaji, čija je ukupna vrednost 694,8 miliona evra. U okviru ove kategorije, drumska vozila čine značajan deo sa 269,6 miliona evra.

Srbija ostaje najvažniji partner Crne Gore, kako u izvozu, tako i u uvozu. Crna Gora je u Srbiju izvezla robu u vrednosti od 90,8 miliona evra, dok je iz Srbije uvezla robu vrednu 524,1 milion evra. Među ostalim ključnim izvoznim partnerima nalaze se Bosna i Hercegovina sa 40,9 miliona evra i Slovenija sa 27,2 miliona evra. Na strani uvoza, posle Srbije, najznačajniji partneri su Kina sa 384,4 miliona evra i Nemačka sa 270,2 miliona evra.

Nominalni rast trgovine i širi ekonomski okvir

Iako je zabeležen nominalni rast ukupne trgovinske razmene, treba napomenuti da on ne prevazilazi avgustovsku inflaciju u evrozoni od 3,2 odsto. To znači da je realni rast ograničen, pa je povećanje vrednosti razmene više posledica inflatornih pritisaka nego povećanja fizičkog obima trgovine. U avgustu 2026. godine ukupna trgovinska razmena Crne Gore iznosila je oko 440,5 miliona evra. Izvoz je tada iznosio 57,5 miliona evra, dok je uvoz bio 383 miliona evra.

Prema podacima Monstat-a, struktura trgovine i dalje ukazuje na visoku zavisnost privrede od uvoza kapitalnih dobara i gotovih proizvoda. S druge strane, izvoz ostaje koncentrisan na energente i primarne proizvode, što ograničava mogućnosti za povećanje pokrivenosti uvoza izvozom. Ovakva situacija zahteva kontinuirane napore na diverzifikaciji izvozne baze i povećanju konkurentnosti domaće privrede.

Kao rezultat ovakvih kretanja, Crna Gora nastavlja da održava ekonomske veze sa regionom, uz snažnu orijentaciju prema tržištima Srbije, Kine i Nemačke. Očekuje se da će ovakva struktura trgovine u bliskoj budućnosti ostati stabilna, osim ukoliko ne dođe do značajnijih investicija u prerađivačku industriju ili tehnološka unapređenja izvoznog sektora.

Pročitaj još

Domaće

Saudijska Arabija povećala izvoz nafte na 6 miliona barela dnevno u septembru

Izvoz sirove nafte porastao 80 odsto uprkos zatvaranju naftovoda i napadima, tržište reaguje na nove izvozne tokove

Objavljeno pre

,

Objavio:

Saudijska Arabija povećala izvoz nafte na 6 miliona barela dnevno u septembru – izvoz nafte Saudijska Arabija

Izvoz sirove nafte porastao 80 odsto uprkos zatvaranju naftovoda i napadima, tržište reaguje na nove izvozne tokove

Saudijska Arabija povećala je izvoz sirove nafte na 6 miliona barela dnevno u septembru, što je najviši nivo od početka rata sa Iranom pre oko sedam meseci. Ključni podatak je da izvoz nafte iz Saudijske Arabije ovog meseca beleži rast od gotovo 80 odsto u poređenju sa avgustom, kada je izvezeno 3,4 miliona barela dnevno. Ovim potezom Saudijska Arabija vraća izvoz na prosečan mesečni nivo iz 2025. godine, uprkos izazovima na tržištu energije i regionalnim sukobima.

Tokom septembra, Saudijska Arabija suočila se sa otežanim okolnostima zbog eskalacije sukoba sa militantima koje podržava Iran. Istovremeno, ključni naftovod Istok–Zapad bio je zatvoren usled oštećenja u napadu dronom iz Iraka. Međutim, saudijske vlasti su uspele da reorganizuju izvozne tokove i prilagode se novim uslovima.

Izvoz nafte kroz alternativne rute i uticaj na tržište

Naftovod Istok–Zapad, koji povezuje istočna naftna polja Saudijske Arabije sa terminalom Janbu na Crvenom moru, imao je ključnu ulogu u izvozu tokom rata sa Iranom. Ovaj naftovod omogućava izvoz nafte bez prolaska kroz Ormuski moreuz, koji je bio rizičan zbog iranskih napada na tankere. Nakon oštećenja naftovoda, Saudijska Arabija je preusmerila deo izvoza kroz Ormuski moreuz, koristeći plovni koridor koji je uspostavila američka vojska duž obale Omana. Pored Saudijske Arabije, druge zemlje Persijskog zaliva mesecima koriste ovu rutu, iako prolazak i dalje nosi određene rizike.

Kako su naveli izvori iz sektora, naftovod Istok–Zapad je početkom nedelje ponovo pokrenut u ograničenom kapacitetu. Kompanija Saudi Aramco testirala je naftovod i postepeno povećava pritisak u njemu, sa ciljem da do kraja sedmice uspostavi značajniji protok. Ova operacija omogućava Saudijskoj Arabiji veću fleksibilnost u izvozu, što je važno za stabilnost globalnog tržišta nafte.

Potezi Saudijske Arabije i posledice za snabdevanje

Pokretanje naftovoda daje Saudijskoj Arabiji mogućnost da koristi alternativnu rutu za izvoz, dok se isporuke kroz Ormuski moreuz nastavljaju. Kao rezultat, može se očekivati dodatno povećanje izvoza i olakšavanje snabdevanja ključnih kupaca. Ipak, problemi sa snabdevanjem nisu u potpunosti rešeni, jer su neki evropski klijenti već obavešteni da u narednom mesecu neće dobiti sve ugovorene količine, uprkos obnovljenoj funkcionalnosti naftovoda.

Ove promene u izvoznim tokovima pokazuju koliko je tržište sirove nafte osetljivo na geopolitičke događaje i infrastrukturne izazove. Saudijska Arabija, kao jedan od najvećih svetskih izvoznika nafte, ima značajan uticaj na globalnu energetsku stabilnost. Uprkos napadima i oštećenjima naftovoda, Saudijska Arabija je potvrdila sposobnost da održava visok nivo izvoza i prilagođava logistiku u kriznim uslovima.

Pročitaj još

U Trendu