Connect with us

Domaće

Cene nafte pale na 91 dolar po barelu nakon iranske najave prestanka udara

Brent dostigao 94 dolara, OPEK plus povećava kvotu za 188.000 barela dnevno, globalno tržište reaguje na smanjenje tenzija

Published

on

Brent dostigao 94 dolara, OPEK plus povećava kvotu za 188.000 barela dnevno, globalno tržište reaguje na smanjenje tenzija

Na svetskim tržištima, cena nafte je 9. juna 2026. zabeležila pad nakon što je Iran objavio da je završio vojne operacije protiv Izraela, što je dovelo do smanjenja strahovanja od eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Evropska brent nafta trgovala se na nivou od oko 94 dolara po barelu, nakon što je tokom dana dostigla više od 98 dolara. Američka sirova nafta WTI pala je na oko 91 dolar sa prethodnih 95 dolara po barelu, prema podacima iz tržišnih analiza.

Tržište je dodatno stabilizovano izjavom američkog predsednika Donalda Trampa da su Iran i Izrael blizu postizanja novog sporazuma o prekidu vatre, kao i da postoji napredak u kontaktima između Vašingtona i Teherana. Procene analitičara ukazuju da bi smanjenje tenzija moglo ublažiti rizike po plovidbu i izvoz energenata iz Persijskog zaliva, ključnog pravca za transport nafte.

Izrael je signalizirao spremnost da privremeno obustavi vojne aktivnosti, što je usled razmene udara tokom proteklog vikenda izazvalo snažne oscilacije na energetskim tržištima i rast cena tokom azijskog trgovanja. Dodatni uticaj na tržište ima i odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK plus) da za jul poveća proizvodne kvote za 188.000 barela dnevno, što je smanjilo zabrinutost zbog mogućih nestašica.

Na cenu nafte uticali su i najnoviji podaci iz Kine, koji pokazuju značajan pad uvoza sirove nafte. Analitičari navode da je Kina, kao najveći azijski uvoznik, poslednjih nedelja više koristila postojeće zalihe, čime je smanjen pritisak na globalnu tražnju.

Prema tržišnim podacima, kretanje cena nafte u narednom periodu zavisiće od političkih dešavanja na Bliskom istoku, kao i od globalnih tokova ponude i potražnje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Italija sedma u svetu po izvozu, inovacije i tehnologija ključne za saradnju sa Srbijom

Italija je osma ekonomija sveta i sedma zemlja po izvozu, a inovacioni sektor postaje prioritet saradnje sa Srbijom

Published

on

By

Italija je osma ekonomija sveta i sedma zemlja po izvozu, a inovacioni sektor postaje prioritet saradnje sa Srbijom

Na inovacionom forumu održanom 9. juna 2026. u Beogradu, predsednik kompanije Zest Grup i Unije industrijalaca Torina, Marko Gaj, istakao je da inovacije i tehnološki napredak moraju biti okrenuti čoveku i unapređenju ljudskih potreba. Forum je organizovan radi podsticanja sinergije između inovacionih ekosistema Italije i Srbije i privlačenja italijanskih investicija u domaći inovacioni sektor.

Zamenik predsednika Privredne komore Srbije, Mihailo Vesović, naglasio je da je Italija jedan od najvažnijih tehnoloških partnera Srbije i da je Privredna komora Srbije godinama posvećena razvoju naučno-tehnoloških parkova, inovacionog ekosistema, startap zajednice i digitalne transformacije privrede. Posebno je izdvojio veštačku inteligenciju kao jednu od centralnih tema tehnološkog razvoja.

Vesović je dodao da, pored razvoja veštačke inteligencije i digitalnih tehnologija, posebnu pažnju treba zadržati na tradicionalnim industrijskim granama, kao što su mašinska i automobilska industrija, koje su osnova privredne saradnje Srbije i Italije.

Ambasador Italije u Srbiji, Luka Gori, izjavio je da Italija i Srbija sprovode veliki broj zajedničkih projekata, pri čemu tehnologija i inovacije čine važan deo međusobne saradnje. On je naglasio: „Italija je osma ekonomija sveta i sedma zemlja po izvozu, što potvrđuje našu industrijsku snagu, kapacitet za inovacije i globalnu konkurentnost.”

Gori je istakao da Italija ima dinamičan startap ekosistem sa brojnim kompanijama koje razvijaju rešenja u oblastima sajber bezbednosti, zelenih tehnologija i digitalnih usluga. Kao prioritete italijanske inovacione agende naveo je sektore vazduhoplovstva, automobilske industrije, robotike i nauka o životu.

Forum je organizovan u saradnji Privredne komore Srbije i Ambasade Italije u Beogradu, što dodatno potvrđuje strateški značaj inovacija i tehnološkog napretka u bilateralnim ekonomskim odnosima dve zemlje.

Pročitaj još

Domaće

Kursor otvara evropsko sedište u Londonu, prihod 2,6 milijardi dolara

Američki startap zaposliće 200 radnika u EMEA regionu, moguća akvizicija za 60 milijardi dolara

Published

on

By

Američki startap zaposliće 200 radnika u EMEA regionu, moguća akvizicija za 60 milijardi dolara

Tehnološka kompanija Kursor iz San Franciska, koja razvija softver za generisanje programskog koda korišćenjem prirodnog jezika, najavila je danas otvaranje svog evropskog sedišta u Londonu. Kompanija planira da u regionu Evrope, Bliskog istoka i Afrike (EMEA) zaposli oko 200 ljudi, a kao razlog izbora Londona navodi veliki broj tehnoloških stručnjaka i dostupnost višejezične radne snage, što omogućava podršku većem broju tržišta sa jedne lokacije.

Kursor, osnovan 2022. godine, beleži snažan rast i ostvario je godišnji prihod od oko 2,6 milijardi dolara. Osim novog sedišta u Londonu, kompanija planira i otvaranje manjih kancelarija u Parizu, Minhenu, Frankfurtu, Amsterdamu i Stokholmu. Viši potpredsednik Kursora za EMEA region Ismail Elmas izjavio je da ove investicije treba da dodatno ubrzaju razvoj poslovanja i omoguće bolju uslugu klijentima na evropskom tržištu.

Softver kompanije koristi se za ubrzanje razvoja aplikacija i modernizaciju zastarelih IT sistema, a među klijentima su Britiš ervejs, BP, Nokia i Sanofi. Na tržištu, Kursor se takmiči sa Microsoftovim alatom GitHub Copilot, kao i rešenjima kompanija OpenAI i Google.

Prema izvorima, kompanija SpaceX, u vlasništvu Ilona Maska, razmatra akviziciju Kursora u vrednosti od 60 milijardi dolara ili mogućnost partnerstva vrednog 10 milijardi dolara, što bi moglo biti realizovano kasnije tokom godine.

Planovi Kursora za ekspanziju i ulaganje u radnu snagu ukazuju na snažnu orijentaciju ka evropskom tržištu i dalji rast prihoda.

Pročitaj još

Domaće

Novi evropski EES sistem može ugroziti 41 milion turista i 45,4 milijarde dolara potrošnje

WTTC upozorava da bi kašnjenja na granicama mogla smanjiti broj posetilaca iz Velike Britanije, SAD, Kanade i Australije u 2026. godini

Published

on

By

WTTC upozorava da bi kašnjenja na granicama mogla smanjiti broj posetilaca iz Velike Britanije, SAD, Kanade i Australije u 2026. godini

Svetski savet za putovanja i turizam (WTTC) upozorio je da bi uvođenje novog evropskog sistema EES i prateća produžena kašnjenja na granicama mogla da ugroze do 41 milion posetilaca i 45,4 milijarde dolara (oko 4.900 milijardi dinara) potrošnje sa četiri ključna tržišta – Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Kanade i Australije. Analiza zasnovana na anketi među više od 2.500 putnika iz ovih zemalja pokazuje da bi, ukoliko bi čekanja na granici prilikom ulaska u šengenski prostor bila tri do četiri sata, oko trećine ispitanika smanjilo ili potpuno odustalo od putovanja u Evropu.

Prema procenama WTTC, primena rezultata istraživanja na predviđanja za 2026. godinu sugeriše da bi dugotrajna i nepredvidiva čekanja mogla stalno da odvraćaju putnike, što bi direktno uticalo na turistički promet i prihod evropskih država. Najveći pad spremnosti da putuju zabeležen je kod Britanaca, gde je 39 odsto ispitanika navelo da bi im u takvom scenariju putovanje bilo mnogo manje verovatno, dok je takav stav zauzelo 33 odsto putnika iz Sjedinjenih Država i Kanade, i 27 odsto iz Australije.

Iako većina ispitanika podržava jače i modernizovane granične kontrole, njihova motivacija za putovanje rapidno opada kada postoji rizik od višesatnih redova. Čak 65 odsto putnika podržava novi sistem EES nakon što se informišu o njegovoj nameni, dok je samo 6 odsto izrazito negativno prema upotrebi biometrijskih kontrola na granici.

Glorija Gevara, predsednica i izvršna direktorka WTTC, izjavila je: “Uvođenje EES je važan korak ka modernizaciji evropskih granica i jačanju bezbednosti, što putnici podržavaju. Izazov je kako da implementacija bude što lakša kroz zajedničko delovanje vlada, graničnih vlasti i sektora putovanja i turizma.”

Istraživanje ukazuje da uspešna implementacija EES zavisi od efikasne saradnje svih relevantnih aktera, kako bi se izbegla stalna kašnjenja i očuvala atraktivnost Evrope kao turističke destinacije.

Pročitaj još

U Trendu