Connect with us

Domaće

Cene energenata rastu: Brent nafta premašila 106 dolara, gas na 80 evra

Globalna tržišta beleže rast cena nafte i gasa, dok evropski berzanski indeksi i zlato beleže pad

Objavljeno pre

,

Cene energenata rastu: Brent nafta premašila 106 dolara, gas na 80 evra Foto Izvor: Pixabay / GTraschuetz

Globalna tržišta beleže rast cena nafte i gasa, dok evropski berzanski indeksi i zlato beleže pad

Cene energenata na svetskom i evropskom tržištu nastavljaju da rastu, pri čemu je brent nafta premašila 106 dolara za barel, a prirodni gas u Evropi dostigao 80 evra po megavat-satu. Prema najnovijim podacima, cena američke WTI (West Texas Intermediate) nafte na fjučers ugovorima iznosi 101,09 dolara po barelu. Ovaj rast cena energenata dolazi u trenutku kada su evropski berzanski indeksi zabeležili pad, a vrednost evra prema dolaru iznosi 1,1639 dolara.

Brent nafta i gas na rekordnim nivoima

Tržište nafte pokazuje snažan rast, jer se cena brent nafte približila 110 dolara za barel. To ukazuje na nastavak trenda povećanja cena sirove nafte tokom poslednjih meseci. U isto vreme, fjučersi evropskog prirodnog gasa na amsterdamskom TTF tržištu kretali su se danas između 80 i 82,59 evra po megavat-satu. Prema investicionom portalu Investing.com, TTF fjučersi su dostigli 80 evra po megavat-satu, što je značajan skok u poređenju sa prethodnim periodom. Kao rezultat, tržišni akteri se suočavaju sa izazovima u planiranju troškova energije.

Pad berzanskih indeksa i zlata

Uporedo sa rastom cena energenata, evropski berzanski indeksi su zabeležili pad. Nemački DAX indeks pao je za 0,30 odsto, ruski MOEX za 0,11 odsto, dok je FTSE indeks zabeležio pad od 0,57 odsto. Američki indeksi takođe su zabeležili blagi pad. Cena zlata na svetskim berzama iznosi 4.393,50 dolara za trojsku uncu, uz dnevni pad od 0,30 odsto prema podacima za fjučerse. Ova kretanja ukazuju na povećanu volatilnost na finansijskim tržištima, što može imati implikacije na portfelje investitora.

Valutni i robni pokazatelji

Vrednost evra prema dolaru trenutno iznosi 1,1639 dolara. Cena pšenice na svetskim berzama iznosi 735,75 centi za bušel, što predstavlja pad od 0,74 odsto u odnosu na prethodni dan. Ovi podaci pokazuju da se promena cena energenata dešava istovremeno sa korekcijama drugih ključnih tržišnih instrumenata, kao što su valuta i osnovne sirovine. Ipak, rast cene energenata ima poseban značaj za evropsku privredu, jer direktno utiče na troškove proizvodnje i cene krajnjih proizvoda.

Tržišni kontekst i značaj

Rast cena energenata kao što su brent nafta i prirodni gas može imati šire posledice na industriju i ekonomski rast. Povećana volatilnost na tržištima energenata zahteva od kompanija i investitora dodatni oprez u planiranju troškova i strategija nabavke. S obzirom na to da su energenti ključni za funkcionisanje privrede, aktuelna situacija može imati uticaj i na krajnje potrošače kroz eventualni rast cena proizvoda i usluga.

Pročitaj još

Domaće

Digitalni tragovi olakšavaju prevarantima pristup ličnim podacima građana na internetu

Objave sa odmora i poslovnih mreža omogućavaju ciljanje prevara, jer povezani podaci otkrivaju navike i ranjivosti korisnika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Digitalni tragovi olakšavaju prevarantima pristup ličnim podacima građana na internetu

Objave sa odmora i poslovnih mreža omogućavaju ciljanje prevara, jer povezani podaci otkrivaju navike i ranjivosti korisnika

Digitalni tragovi koje korisnici ostavljaju na internetu predstavljaju ključan izvor za ciljanje prevara, posebno kada su u pitanju objave sa odmora, informacije o poslu i lični podaci porodice. Prevaranti više ne moraju slati hiljade generičkih poruka, već im nekoliko minuta pretrage omogućava da saznaju gde radite, kako se zovete i koju adresu posećujete. Kao rezultat, poruke koje dobijate često sadrže vaše ime i detalje iz poslovnog okruženja, što povećava uverljivost prevare.

Kako digitalni tragovi stvaraju rizik za korisnike

Na društvenim mrežama, korisnici objavljuju fotografije sa putovanja, čestitke, informacije o promeni posla i javno dele podatke o svojim navikama. S druge strane, poslovne platforme kao što je LinkedIn otkrivaju funkciju, kolege i projekte, a sajtu za prodaju često ostavljaju broj telefona i grad. Prevaranti kombinuju te informacije kako bi kreirali personalizovane poruke koje deluju potpuno verodostojno. Povezanost više izvora — od fotografija sa odmora do objava iz restorana — otkriva da niste kod kuće ili da očekujete određenu dostavu. Uporedo sa tim, podaci koji se nalaze u javnim komentarima ili označavanju lokacija omogućavaju prevarantima da precizno odaberu trenutak za napad.

Personalizovane prevare i posledice po ekonomsku sigurnost

Kada prevarant prikupi podatke sa javnih profila, može da pošalje poruku koja sadrži ime vašeg direktora ili naziv firme. Takva poruka često dolazi u trenutku kada očekujete neki važan dokument ili paket, zbog čega žrtva lakše poveruje u autentičnost. Zbog toga, personalizovane prevare predstavljaju posebnu opasnost za ekonomsku sigurnost građana i kompanija. U porodičnim prevarama, javno dostupni podaci o detetu ili rodbini koriste se za izazivanje panike i zahtev za hitnim novčanim transakcijama. Istovremeno, objave o online kupovini mogu dovesti do lažnih obaveštenja o paketima, što dodatno povećava rizik od finansijskog gubitka.

Prevencija i zaštita digitalnih tragova

Potpuno povlačenje sa interneta nije realno za većinu korisnika, ali je važno redovno proveravati šta je javno vidljivo na sopstvenim profilima. Broj telefona, datum rođenja, fotografije dece i informacije o navikama treba ograničiti samo na proveren krug poznanika. Takođe, preporučuje se kritički pristup svakoj neočekivanoj poruci koja sadrži lične detalje, jer poznavanje tih informacija ne znači automatski i autentičnost pošiljaoca. Na kraju, svest o važnosti digitalnih tragova i njihovo odgovorno upravljanje smanjuju rizik od ciljanih prevara, čuvajući kako lične tako i ekonomske interese korisnika.

Pročitaj još

Domaće

Hakerski napadi pogodili 86% malih firmi, gubici najteži za MSP sektor

Mala i srednja preduzeća u Evropi suočena sa rastućim rizikom — gubitak kontrole nad IT infrastrukturom zabeležen kod 20% kompanija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hakerski napadi pogodili 86% malih firmi, gubici najteži za MSP sektor – hakerski napadi na mala preduzeća

Mala i srednja preduzeća u Evropi suočena sa rastućim rizikom — gubitak kontrole nad IT infrastrukturom zabeležen kod 20% kompanija

Kaspersky je objavio rezultate globalnog istraživanja koji pokazuju da su hakerski napadi na mala preduzeća u protekloj godini pogodili čak 86% organizacija sa manje od 500 zaposlenih. Ovi incidenti često ostavljaju dugoročne posledice po finansije i operativni kontinuitet kompanija, saopštila je kompanija na osnovu ankete sprovedene među IT stručnjacima u sektoru malih i srednjih preduzeća (MSP).

U Evropi su najštetniji napadi uključivali širenje malvera (10%), lažne aplikacije koje imitiraju legitimni softver (10%), fišing napade (8%) i napade usmerene na ranjivosti u vezi sa veštačkom inteligencijom (8%). Konkretno, kod 24% evropskih ispitanika, napad je neposredno uticao na broj zaposlenih kroz prinudno zapošljavanje ili otpuštanje. Gubitak kontrole nad IT infrastrukturom i IoT uređajima, kao što su CCTV kamere, senzori i kontroleri, pogodio je 20% kompanija. Privremeni prekid usluga, finansijski gubitak i krađa ličnih podataka klijenata prijavilo je 19% anketiranih firmi.

Hakerski napadi na mala preduzeća: posledice i rizične oblasti

Nepovratan gubitak podataka zabeležen je kod 16% organizacija, dok je 13% malih i srednjih firmi prijavilo nepovratnu štetu na korporativnoj imovini. Ovi procenti, prema istraživanju kompanije Kaspersky, ukazuju na dugoročnu ranjivost MSP sektora i naglašavaju potrebu za prilagođenim rešenjima sajber-bezbednosti.

Napadi su često bili usmereni na krađu podataka klijenata (28%), osetljive interne informacije poput finansijskih podataka i pravnih dokumenata (25%) i poslovnu strategiju (26%). Ovakav trend pokazuje da sajber-kriminalci sve više ciljaju podatke koji imaju tržišnu vrednost ili mogu poslužiti za nove napade.

Sektor IT i IT-bezbednosti pretrpeo je najviše napada — 53% najtežih incidenata bilo je usmereno na bezbednosne timove, dok je 47% pogodilo same IT odeljenja. Računovodstvo i finansije bili su treći najčešće napadani segment sa 26%. Kompanije su, osim toga, zabeležile veću učestalost napada preko korisničke podrške (21%) u poređenju sa većim firmama.

Prevencija i strateški odgovor malih preduzeća

Kao rezultat sve intenzivnijih pretnji, evropske MSP kompanije su prioritet dale instaliranju ili ažuriranju IT bezbednosnih rešenja na svim uređajima zaposlenih (30%). Pored toga, 25% organizacija uvelo je ili osvežilo politiku lozinki, a 24% je počelo sa redovnim skeniranjem ranjivosti. Ove mere predstavljaju osnovnu zaštitu od finansijskih i operativnih gubitaka izazvanih hakerskim napadima na mala preduzeća.

Milan Kojić, menadžer prodaje za MSP sektor zapadnog Balkana u Kaspersky, naglasio je: „Suočena sa raznovrsnim i intenzivnim pretnjama, operativnim ograničenjima i specifičnim ciljevima rasta, mala i srednja preduzeća hitno moraju da imaju skalabilnu zaštitu prilagođenu njihovim potrebama.”

Kompanija Kaspersky ističe rešenje Next Optimum, koje malim i srednjim firmama omogućava pristup fleksibilnoj i stručnoj zaštiti. Dodatni moduli, kao što su Security Awareness, Email Security i Vulnerability Management, pomažu kompanijama da prošire zaštitu na specifične oblasti — od elektronske pošte do cloud infrastrukture. Takođe, rešenje Small Office Security Premium namenjeno je preduzećima koja traže jednostavnu implementaciju bez kompromisa po pitanju bezbednosti.

Konačno, istraživanje potvrđuje da hakerski napadi na mala preduzeća nose nesrazmerno veći rizik po opstanak i razvoj MSP sektora, jer ovi subjekti najčešće raspolažu ograničenim resursima za sanaciju posledica.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka povećala referentnu kamatnu stopu na 2,50 odsto zbog inflacije

ECB reagovala na rast cena nafte usled krize u Iranu, inflacija u evrozoni ostaje iznad cilja od 2 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska centralna banka povećala referentnu kamatnu stopu na 2,50 odsto zbog inflacije – referentna kamatna stopa

ECB reagovala na rast cena nafte usled krize u Iranu, inflacija u evrozoni ostaje iznad cilja od 2 odsto

Evropska centralna banka povećala je referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, na 2,50 odsto. Odluka, doneta 11. septembra 2026. godine na sastanku u Berlinu, ima za cilj suzbijanje inflacije u evrozoni. Prema zvaničnom saopštenju, inflacija ostaje značajno iznad ciljanih 2 odsto, a kao glavni razlog istaknut je rast cena nafte zbog sukoba u Iranu.

Inflacija u evrozoni i reakcija tržišta

U avgustu je inflacija u evrozoni iznosila 3,3 odsto, što je i dalje iznad cilja ECB. Visoke cene energenata, pre svega nafte, uticale su na rast troškova života i zaduživanja. Cene nafte premašile su 100 dolara po barelu, uglavnom zbog smanjenog prometa tankera kroz Ormuski moreuz. Zbog toga su troškovi kredita za preduzeća i građane porasli, ali privreda evrozone i dalje pokazuje otpornost, pa su kompanije spremne da podnesu više kamatne stope.

Razlozi za povećanje kamatne stope

ECB je saopštila da „sukob na Bliskom istoku nastavlja da stvara inflatorne pritiske, a očekuje se da će inflacija ostati znatno iznad ciljanog nivoa tokom dužeg perioda“. Odluka o podizanju referentne kamatne stope prvi put je doneta od juna, a prethodno povećanje zabeleženo je 11. juna 2026, dok je 23. jula napravljena pauza u ciklusu rasta. Takođe, banka je naglasila da ekonomska perspektiva ostaje „veoma neizvesna“, posebno zbog nestabilnosti na tržištu energenata i nepoznatog trajanja trenutnih ograničenja u transportu nafte.

Međunarodni kontekst i očekivanja

Briga zbog inflacije nije ograničena samo na Evropu. Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država (FED) takođe razmatraju mere za suzbijanje inflacije. Predsedavajući Kevin Vorš izjavio je da je inflacija u SAD 3,7 odsto, te da FED možda ima „još posla“ u borbi protiv rasta cena. Sastanak FED-a zakazan je za 15. i 16. septembar. Očekuje se i izjava predsednice ECB Kristin Lagard tokom dana, što bi moglo dodatno uticati na tržišna očekivanja. U međuvremenu, investitori i privrednici u evrozoni nastavljaju da prate razvoj situacije na tržištu energenata i dalji pravac monetarne politike.

Uticaj na privredu i bankarski sektor

Podizanje referentne kamatne stope na 2,50 odsto znači da će troškovi zaduživanja za kompanije i građane u evrozoni nastaviti da rastu u narednom periodu. To može uticati na potrošnju i investicije, ali je cilj ECB da obuzda inflacione pritiske i stabilizuje cene. S obzirom na nastavak geopolitičke nestabilnosti, ekonomska neizvesnost ostaje visoka. Monetarna politika ECB u narednim mesecima biće pod snažnim uticajem globalnih kretanja cena nafte i odluka drugih velikih centralnih banaka.

Pročitaj još

U Trendu