Connect with us

Domaće

Cena zlata beleži korekciju, američki dug premašio 39 biliona dolara

Investiciono zlato palo uprkos rastu tenzija; OPEK embargo 1973. učetvorostručio naftu, zlato tada poraslo 2.300%

Published

on

pexels-photo-8442318

Investiciono zlato palo uprkos rastu tenzija; OPEK embargo 1973. učetvorostručio naftu, zlato tada poraslo 2.300%

Tržište investicionog zlata zabeležilo je iznenadnu korekciju u poslednjih nekoliko nedelja, iako se očekivalo da će rastuće geopolitičke tenzije uticati na jačanje ovog plemenitog metala. Umesto očekivanog rasta zbog novih sukoba i ograničenja trgovine naftom i derivatima na Bliskom istoku, cena zlata je pala, što je iznenadilo deo investitora. Prema analizi kompanije Tavex, razlog za ovakvo kretanje leži u tipičnoj dinamici finansijskih tržišta u ranim fazama krize, kada kapital privremeno odlazi u američki dolar i imovinu sa prinosom.

Prema rečima Georgija Hristova iz Tavex zlato&srebro, tržišta se u kriznim situacijama kreću kroz faze – najpre dolazi do početnog pada pre nego što započne održivi uzlazni trend. Mehanizam podrazumeva da rast geopolitičkih napetosti podiže cenu nafte, što povećava inflatorne pritiske i održava kamatne stope visoko, a time i prinose na obveznice. U takvim uslovima, deo kapitala se preusmerava u američki dolar, zbog čega zlato privremeno gubi zamah.

Ovaj obrazac nije nov. Tokom 1973. godine, zemlje OPEK-a su ograničile proizvodnju nafte i uvele embargo SAD-u, što je za svega nekoliko meseci učetvorostručilo cenu nafte – sa oko 3 dolara na 12 dolara po barelu. Iako se očekivalo da će zlato odmah snažno porasti, u početnoj fazi zlato je zapravo palo. U naredne dve godine došlo je do rasta zlata za približno 150%, dok je u periodu od 1971. do 1980. godine ukupni rast iznosio oko 2.300%.

“Ljudi očekuju da zlato odmah poraste tokom krize. U stvarnosti, tržišta se kreću u fazama – a te faze često vode ka početnom padu pre nego što započne održiv uzlazni trend”, izjavio je Georgi Hristov. On dodaje: “Trenutno se nalazimo u fazi apsorpcije – u ovom periodu su cene pod pritiskom, a mnogi investitori donose odluke vođene strahom”.

U kontekstu globalne ekonomije, posebnu zabrinutost izaziva nacionalni dug Sjedinjenih Američkih Država, koji je premašio 39 biliona dolara i nastavlja da raste istorijski nezabeleženim tempom. Centralne banke i dalje ostaju neto kupci zlata, što ukazuje na snažnu osnovnu tražnju. Hristov zaključuje: “Zlato nije alat za brzu zaradu – ono je sredstvo očuvanja vrednosti. Periodi volatilnosti su upravo trenuci kada razlika između investiranja i emotivnog donošenja odluka postaje vidljiva. S obzirom na razmere trenutnih globalnih promena, moj dugoročni pogled ostaje nepromenjen – zlato će verovatno premašiti psihološki nivo od 10.000 dolara po unci do kraja ovog ciklusa.”

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Yettel ukazuje na rast sajber pretnji u Evropi, reputacija postaje ključni ekonomski rizik

Prema izveštaju Evropske unije, fišing napadi i AI rizici rastu, dok kompanije sve više ulažu u integrisana ICT rešenja radi očuvanja poverenja tržišta

Published

on

By

Prema izveštaju Evropske unije, fišing napadi i AI rizici rastu, dok kompanije sve više ulažu u integrisana ICT rešenja radi očuvanja poverenja tržišta

Kompanija Yettel, kroz analizu tržišnih trendova i izveštaja Agencije Evropske unije za sajber bezbednost „Threat Landscape 2025”, ističe da su sajber rizici u Evropi prerastali tehnički okvir i sada predstavljaju poslovno pitanje najvišeg prioriteta. Podaci pokazuju da veštačka inteligencija ubrzano menja način na koji se izvode fišing kampanje, što doprinosi češćim, bržim i skupljim sajber napadima na kompanije različitih veličina i sektora.

Za razliku od ranijih godina, posledice sajber incidenata više se ne ograničavaju na tehničke probleme, kao što su pad servera ili curenje podataka, već direktno utiču na korisničko iskustvo, trajanje zastoja i, najvažnije, na reputaciju kompanije. Finansijski gubici i tehnički kvarovi mogu se relativno brzo sanirati, ali jednom narušeno poverenje korisnika, partnera i tržišta ostaje dugoročni izazov koji se teško može povratiti.

U Yettelu naglašavaju da je danas sajber bezbednost pre svega reputaciono pitanje, a ne samo tehnički izazov. Kompanije koje ne ulažu dovoljno u zaštitu podataka, jasne procedure i brzu reakciju na incidente rizikuju ozbiljan gubitak tržišnog poverenja, što direktno utiče na njihovu poslovnu stabilnost i konkurentnost u digitalnoj ekonomiji.

Prema navodima iz kompanije, adekvatna priprema i višeslojna zaštita – uključujući testirane bekap sisteme, kontinuirano praćenje, jasne protokole i edukaciju zaposlenih – odvajaju incidente pod kontrolom od onih koji prerasu u ozbiljnu krizu. “Reakcija na incident je uvek skuplja i rizičnija od preventivnog ulaganja u bezbednost. Reputacija se brani unapred, a ne kada se šteta već dogodi”, navodi se u analizi Yettela.

Poseban izazov za mali i srednji biznis predstavlja nedostatak kapaciteta za izgradnju i održavanje složenih bezbednosnih sistema. Zbog toga je, prema iskustvu Yettela, sve veća potreba za partnerima koji mogu objediniti telekomunikacione i IT usluge, integraciju aplikacija, skladištenje i zaštitu podataka, uz personalizovanu podršku. Ovakva integrisana ICT rešenja omogućavaju kompanijama veću sigurnost, smanjenje operativnih troškova i prilagodljivost u razvoju poslovanja.

Zaključak Yettela je da u savremenoj digitalnoj ekonomiji ulaganje u sajber bezbednost prestaje da bude trošak i postaje investicija u kontinuitet poslovanja i očuvanje reputacije. Sve drugo, od finansijskih gubitaka do tehničkih kvarova, može se vremenom nadoknaditi, ali izgubljeno poverenje ostaje trajna prepreka za dugoročan rast i konkurentnost na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Srpski BDP porastao dva odsto u 2025, neto izvoz kapitala prvi put premašio investicije

Rast zarada i penzija nadmašio produktivnost, jaz prema visokim prihodima ostaje oko 20 odsto

Published

on

By

Rast zarada i penzija nadmašio produktivnost, jaz prema visokim prihodima ostaje oko 20 odsto

Više od 300 finansijskih direktora, lidera C-nivoa, predstavnika institucija i međunarodnih eksperata okupilo se 21. maja 2026. na godišnjoj konferenciji Udruženja finansijskih direktora Srbije, uz poruku da je privredni rast Srbije u 2025. iznosio svega dva odsto, najniže u poslednjoj deceniji izuzev pandemijske 2020. godine. Stručnjaci su istakli da dosadašnji model rasta pokazuje ozbiljne znakove iscrpljenosti.

Na makroekonomskom panelu istaknuto je da je Srbija po prvi put zabeležila veći odliv dobiti i dividendi stranih kompanija nego što je vrednost novih stranih direktnih investicija, što znači da je zemlja postala neto izvoznik kapitala. Uz to, rast zarada i penzija premašio je rast produktivnosti, dok pad stranih ulaganja i negativan doprinos neto izvoza upućuju na ograničenost dosadašnjih pokretača rasta, koji su se oslanjali na ličnu i državnu potrošnju.

U 2025. godini, jedini sektori sa snažnim rastom bili su informacione i komunikacione tehnologije i finansijske usluge, dok su ostale privredne grane stagnirale ili beležile pad. Razgovori i analize na konferenciji su posebno ukazali da je jaz koji Srbiju deli od donje granice zemalja sa visokim dohotkom, prema klasifikaciji Svetske banke, oko 20 odsto.

Govornici su upozorili na zamku srednjeg dohotka, scenario u kojem zemlja ostaje između niskocenovnih i visoko produktivnih ekonomija, bez kvalitativnog iskoraka. Prema ocenama iznetim na konferenciji, unapređenje institucionalnog okvira na nivo Centralne i Istočne Evrope moglo bi doneti oko 35 odsto veći dohodak tokom jedne generacije.

Praktična iskustva lidera iz kompanija, kao i uvidi predstavnika međunarodnih organizacija poput MMF-a i tehnoloških kompanija kao što je Nvidia, istakli su značaj transformacije i prilagođavanja – posebno kroz razvoj visokotehnoloških sektora i povećanje privatnih investicija. Svi učesnici su se saglasili da su izazovi koji stoje pred finansijskim direktorima istovremeno i prilika za pokretanje suštinske promene u srpskoj privredi.

Pročitaj još

Domaće

Stočari traže reforme, subvencije za tovno govedarstvo i dalje bez efekta

Na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu istaknuto da državna ulaganja nisu donela očekivani pomak

Published

on

By

Na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu istaknuto da državna ulaganja nisu donela očekivani pomak

Subvencije za tovno govedarstvo postoje već godinama, ali domaća proizvodnja i dalje beleži izostanak napretka, zaključili su učesnici sastanka Udruženja „Agroprofit“ tokom 93. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu. Stočari su istakli da izdvajanja iz budžeta ne mogu dati rezultate bez suštinskih reformi u sektoru, zbog čega srpske štale ostaju prazne.

Među ključnim zahtevima odgajivača izdvojeno je formiranje posebne Uprave za stočarstvo, koja bi objedinjeno rešavala probleme i potrebe ovog sektora. Takođe, istaknuta je potreba za strožom selekcijom grla, boljom organizacijom u genetici i veterini, kao i za preciznom evidencijom porekla i kontrolom uvoza rasnih goveda.

Jedan od glavnih predloga je hitno opremanje rečnih luka na Dunavu, čime bi se omogućio jeftiniji i brži transport goveda i ovaca do inostranih tržišta. Iz Udruženja naglašavaju da bez ovakvih infrastrukturnih rešenja domaći stočari ne mogu biti konkurentni.

Iako država izdvaja značajna sredstva za subvencionisanje, stočni fond se smanjuje, a stočari upozoravaju da je za opstanak govedarstva neophodno uvođenje reda na tržištu i pokretanje domaćeg brenda „Junetina iz prirode“. Najavljeno je i formiranje spiska farmi koje rade po najvišim standardima, što bi bio osnov za plasman domaćeg mesa vrhunskog kvaliteta.

Predstavnici proizvođača poručuju da bez ubrzanih i sistemskih promena, kao i uklanjanja administrativnih prepreka za izvoz, subvencije same po sebi ne mogu zaustaviti pad proizvodnje i gubitak konkurentnosti na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu