Connect with us

Domaće

Bdp Srbije porastao 3 odsto u prvom kvartalu, industrijska proizvodnja u martu veća za 6,4 odsto

Spoljnotrgovinska razmena iznosila 19 milijardi evra, izvoz porastao 7,1 odsto, promet u trgovini na malo u martu veći za 15,5 odsto

Published

on

ga9b1a6768dc7a8d483f31f6ddf2cd03f1343d21f8e88a7b13cb23aed6e0184f848df0a818056b688d6f9558f7b1cf195cf98a4a0c5942337a70a25eec515e60d_1280

Spoljnotrgovinska razmena iznosila 19 milijardi evra, izvoz porastao 7,1 odsto, promet u trgovini na malo u martu veći za 15,5 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) Srbije zabeležio je realni rast od 3,0 odsto u prvom kvartalu 2026. godine u odnosu na isti period prethodne godine. Industrijska proizvodnja u martu bila je veća za 6,4 odsto u poređenju sa martom 2025. godine, dok je u odnosu na prosek iz 2025. godine zabeležen rast od 10,5 odsto.

Detaljniji obračun kvartalnog BDP-a za prvi kvartal 2026. godine biće objavljen 1. juna 2026. godine. U sektoru rudarstva u martu je zabeležen rast od 1,2 odsto, dok je prerađivačka industrija porasla za 8,4 odsto. Sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom zabeležio je pad od 0,1 odsto. Visok rast industrijske proizvodnje u martu doprineo je smanjenju zaostatka, ali je ukupna industrijska proizvodnja u periodu januar-mart 2026. godine ipak bila manja za 0,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za prva tri meseca 2026. godine iznosila je 19 milijardi evra, što je rast od 3,3 odsto u odnosu na isti period 2025. godine. Izvoz robe dostigao je 8,7 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 7,1 odsto, dok je uvoz iznosio 11,03 milijarde evra, za 0,3 odsto više nego prethodne godine. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni iznosio je 1,6 milijardi evra, što je smanjenje od 25,4 odsto u odnosu na isti period lani.

Promet robe u trgovini na malo u martu 2026. godine bio je veći u tekućim cenama za 15,5 odsto, a u stalnim cenama za 14 odsto u poređenju sa martom 2025. godine. U prvom tromesečju promet u trgovini na malo porastao je za 8,9 odsto u tekućim cenama i za 8,3 odsto u stalnim cenama. Najveći rast prometa u stalnim cenama imao je sektor trgovine na malo motornim gorivima – 27,7 odsto, zatim trgovina na malo neprehrambenim proizvodima sa 12,9 odsto, dok je promet hrane, pića i duvana porastao za 9,8 odsto.

Domaće

Evropska centralna banka zadržala kamatnu stopu na 2 odsto, inflacija i dalje preti

Kamatna stopa na depozit na 2 odsto, stopa refinansiranja 2,15 odsto, dok je mogućnost pozajmljivanja 2,40 odsto – rastu rizici za privredu zbog rasta cena energenata

Published

on

By

Kamatna stopa na depozit na 2 odsto, stopa refinansiranja 2,15 odsto, dok je mogućnost pozajmljivanja 2,40 odsto – rastu rizici za privredu zbog rasta cena energenata

Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da zadrži ključne kamatne stope nepromenjenim, tako da kamatna stopa na novčani depozit ostaje na nivou od 2 odsto, dok stopa za glavne operacije refinansiranja iznosi 2,15 odsto, a kamatna stopa za mogućnost pozajmljivanja na kraju dana iznosi 2,40 odsto. Ovu odluku Upravni savet ECB saopštio je 30. aprila 2026. godine, uz napomenu da nove informacije uglavnom potvrđuju prethodne procene inflacionih izgleda, ali i ukazuju na rastuće pozitivne rizike za inflaciju i negativne rizike za privredni rast.

Iz ECB poručuju da ostaju posvećeni vođenju monetarne politike koja ima za cilj stabilizaciju inflacije na nivou od 2 odsto u srednjem roku. Kao poseban izvor zabrinutosti naveden je rat na Bliskom istoku, koji je doveo do naglog rasta cena energenata, dodatno pojačavajući inflatorne pritiske i pogoršavajući ekonomsko raspoloženje u evrozoni. U saopštenju se naglašava da će srednjoročna inflacija i ekonomska aktivnost zavisiti od intenziteta i trajanja rasta cena energije, kao i od širine indirektnih efekata i sekundarnih posledica po privredu.

“Kako rat bude duže trajao, a cene energenata duže vreme ostanu visoke, to će, prema proceni ECB, biti snažniji negativan uticaj na širu inflaciju i ukupnu ekonomsku aktivnost”, navodi se u saopštenju Upravnog saveta.

Uprkos izazovima, ECB ocenjuje da je privreda evrozone u prethodnim tromesečjima pokazala otpornost, dok su dugoročnija inflaciona očekivanja ostala stabilna i dobro usidrena, iako su kratkoročna očekivanja značajno porasla. Upravni savet ističe da će sve odluke o monetarnoj politici donositi iz sastanka u sastanak, na osnovu novih ekonomskih i finansijskih podataka, kretanja bazne inflacije i efekata prenosa monetarne politike na privredu.

ECB naglašava da se unapred ne obavezuje na određeni tempo promene kamatnih stopa, već će koristiti sve raspoložive instrumente kako bi inflaciju u srednjem roku vratila na ciljani nivo od 2 odsto i očuvala nesmetan prenos monetarne politike u svim državama evrozone. Instrument zaštite transmisije ostaje na raspolaganju kao odgovor na neopravdane i neuredne tržišne poremećaje koji mogu ugroziti sprovođenje monetarne politike i stabilnost cena.

Pročitaj još

Domaće

Evrozona zabeležila rast od 0,1% u prvom kvartalu 2026. godine

Nemačka privreda ubrzala na 0,3%, dok Španija prednjači sa 0,6% rasta, nezaposlenost u EU stabilna na 6,0%

Published

on

By

Nemačka privreda ubrzala na 0,3%, dok Španija prednjači sa 0,6% rasta, nezaposlenost u EU stabilna na 6,0%

Evrozona je u prvom tromesečju 2026. godine ostvarila ekonomski rast od svega 0,1%, što predstavlja dodatno usporavanje u odnosu na povećanje od 0,2% iz poslednjeg kvartala 2025, prema preliminarnoj proceni Evrostata. Na nivou Evropske unije, rast je takođe iznosio 0,1% u istom periodu. Najveća evropska privreda, Nemačka, zabeležila je ubrzanje kvartalnog rasta na 0,3%, dok je Italija prijavila rast od 0,2%. Francuska je ostala na nultom rastu, dok je Španija imala najviši rezultat među vodećim ekonomijama sa rastom od 0,6%.

Na godišnjem nivou, privreda Evrozone porasla je za 0,8%, a Evropske unije za 1%. Nemačka je ostvarila godišnji rast od 0,3%, Francuska 1,1%, Italija 0,7%, dok Španija beleži rast od 2,7%, pokazuju podaci Evrostata.

Stopa nezaposlenosti u Evropskoj uniji u martu 2026. godine ostala je stabilna na nivou od 6,0%, a u Evrozoni je iznosila 6,2%, što je blagi pad u odnosu na prethodni mesec. Prema podacima evropskog statističkog zavoda, u EU je u trećem mesecu bilo oko 13,2 miliona nezaposlenih, od čega gotovo 11 miliona u zemljama Evrozone.

Podaci ukazuju na stabilizaciju tržišta rada u Evropskoj uniji, uz blago poboljšanje u Evrozoni, ali i dalje postoje izazovi u zapošljavanju mladih. Ekonomisti ističu da su slabljenje domaće potrošnje u Evrozoni i smanjena konkurentnost evropske industrije, usled visokih troškova energije, glavni faktori usporavanja privrednog rasta. Dodatno, energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku dodatno je uticao na evropsku privredu.

Pročitaj još

Domaće

Industrijski sektor primenjuje lean metodologiju za smanjenje troškova i povećanje efikasnosti

Kompanije iz prehrambene, čelične i automobilske industrije koriste lean alate za identifikaciju rasipanja i povećanje produktivnosti

Published

on

By

Kompanije iz prehrambene, čelične i automobilske industrije koriste lean alate za identifikaciju rasipanja i povećanje produktivnosti

Industrijske kompanije sve češće implementiraju lean filozofiju kako bi optimizovale svoje procese i očuvale konkurentnost na tržištu, pokazuju analize iz aprila 2026. godine. Prema iskustvu konsultantske kuće Tecor Consulting, značajni efekti lean pristupa najvidljiviji su u sektorima poput prehrambene, čelične i automobilske industrije, gde kompanije kontinuirano traže načine za unapređenje poslovanja i smanjenje rasipanja resursa.

Lean metodologija, koja je nastala u Japanu nakon Drugog svetskog rata, omogućava kompanijama da kroz jasno definisane alate i procese identifikuju probleme, kvantifikuju ih i sistematski eliminišu. Rasipanja u poslovanju mogu se javiti u vidu viška zaliha, nepotrebnog kretanja, čekanja, prekomerne obrade, povećanog škarta, neefikasne opreme ili grešaka u procesu.

Prema rečima stručnjaka iz Tecor Consulting-a, čak i uspešne organizacije neretko zapadaju u tzv. „proizvodno slepilo“, što znači da vremenom postaju nesvesne neefikasnosti koje su se ustalile u svakodnevnom radu. Lean filozofija se upravo tu pokazuje kao ključna, jer kompanijama pruža okvir za kontinuirano unapređenje uz fokus na aktivnosti koje zaista stvaraju vrednost za kupca.

Razvoj digitalizacije i koncept Industrije 4.0 dodatno su osnažili lean pristup kroz primenu IoT tehnologija, analitike podataka i automatizacije, što omogućava preciznije praćenje procesa i brže reagovanje na promene. Ipak, osnov lean filozofije ostaje usmeren na ljude, procese i organizacionu kulturu, dok tehnologija predstavlja podršku ovim principima.

Stručnjaci upozoravaju da implementacija lean filozofije nije jednokratan projekat, već dugoročna transformacija koja zahteva posvećenost menadžmenta, kontinuiranu edukaciju zaposlenih i spremnost organizacije na promene. Kompanije koje uspešno grade lean kulturu ostvaruju rezultate kroz smanjenje troškova, povećanje produktivnosti, unapređenje kvaliteta i veće zadovoljstvo kupaca.

“Lean filozofija nije samo skup alata, već način razmišljanja i organizaciona kultura. Kompanije koje ga uspešno implementiraju razvijaju sistem u kojem svi zaposleni aktivno učestvuju u identifikaciji i rešavanju problema,” izjavio je Ivan Milanović, konsultant i trener iz kompanije Tecor Consulting.

U savremenom industrijskom okruženju, lean više nije samo konkurentska prednost, već nužnost za održiv rast i profitabilnost. Kompanije koje sistematski primenjuju lean principe postaju otpornije i fleksibilnije, spremne da odgovore na izazove i promene na globalnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu