Connect with us

Fudbal

Atletiko Madrid i Arsenal jure prvu titulu Lige šampiona uz budžete od 1,4 milijarde evra

Dva kluba sa američkim vlasnicima sanjaju istorijski uspeh u Budimpešti, dok finansijski napreduju i približavaju se evropskoj eliti

Published

on

Spain Copa del Rey Soccer

Dva kluba sa američkim vlasnicima sanjaju istorijski uspeh u Budimpešti, dok finansijski napreduju i približavaju se evropskoj eliti

Atletiko Madrid i Arsenal ove sezone imaju priliku da osvoje svoju prvu titulu u Ligi šampiona, sa potencijalnim finalom zakazanim za maj u Budimpešti. Ova dva kluba, poznata po bogatoj istoriji ali i rastućim budžetima, prema podacima Intelligence 2P iz kompanije 2Playbook, zajedno će u sezoni 2024/25 upravljati sa čak 1,4 milijarde evra. Iako su još uvek ispod nivoa prihoda koje ostvaruju giganti poput Real Madrida ili Barselone – koji premašuju po milijardu evra godišnje – Atletiko i Arsenal beleže ubrzan rast poslovanja i sve veće ambicije na međunarodnoj sceni.

Oba kluba su poslednjih godina prošla kroz značajne vlasničke promene. Atletiko Madrid je tokom jeseni predstavio Apollo Sports Capital kao novog većinskog akcionara, što je klub procenilo na čak 2,5 milijarde evra. Arsenal je još 2018. godine prešao u potpuno vlasništvo Stana Krenkea (Kroenke Sports & Entertainment), koji je svoj vlasnički put započeo kao manjinski akcionar još pre više od decenije. Ključni faktor rasta oba tima bio je prelazak na moderne stadione: Arsenalov Emirates Stadium otvoren je 2006. godine i doneo novu eru poslovanja londonskog kluba, dok Atletiko danas koristi Riyadh Air Metropolitano kao simbol modernizacije.

Prihodi od utakmica (matchday) značajno su porasli kod oba tima: Atletiko ostvaruje oko 76,6 miliona evra godišnje od ulaznica i članarina navijača – što je rekord za klub –, dok Arsenal beleži čak 180,1 milion evra zahvaljujući snažnom tržištu ugostiteljstva i finansijskoj moći Londona. Komercijalni segment takođe pokazuje izuzetan rast: kolćonerosi su od pandemije povećali komercijalne prihode za 55%, te sada premašuju sto miliona evra godišnje; gunnersi beleže još impresivniji skok – čak 86%, dostižući ukupno 309,4 miliona evra komercijalnih prihoda.

Partnerstva sa vodećim brendovima bila su ključna za ovaj razvoj: Adidas ima važnu ulogu kod Arsenala kroz prodaju dresova i opreme, a sponzori poput Visit Rwanda dodatno su ojačali finansijsku bazu tima. Oba kluba sada nose sponzore iz avio-industrije sa Bliskog istoka – Emirates kod Arsenala već godinama daje ime stadionu i nalazi se na dresu ekipe; Atletiko Madrid odnedavno ima Riyadh Air kao glavnog sponzora i partnera po imenu stadiona.

Jedan od najvećih izazova ostaje kontrola troškova igračkog kadra. Prema poslednjim podacima, Arsenal troši čak 625 miliona evra godišnje na plate igrača i amortizaciju transfera – što je za oko 75% više nego Atletiko Madrid čiji ukupni trošak iznosi oko 310 miliona evra. Samo na plate osoblja Arsenal odvaja preko 400 miliona evra (45% više od Atletika), dok razlika postoji i u operativnim troškovima (235 naspram 79 miliona) te amortizaciji transfera (220 naspram 76,4 miliona).

Prodaja igrača među klubovima Premijer lige dodatno povećava prihod Arsenala koji planira da ove sezone ostvari plusvaliju od gotovo sto miliona evra; istovremeno Atletiko beleži upola manje prihode po tom osnovu (44,2 miliona). Ipak ni jedan ni drugi tim nisu uspeli da ostvare pozitivan finansijski rezultat posle pandemije: Arsenal je akumulirao gubitak od preko četvrt milijarde evra (254,8 miliona), a deficit Atletika je znatno manji – svega sedamnaest miliona od pojave Covid-19 do danas.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fudbal

Fudbalska asocijacija Engleske: Nema dokazane veze između udaranja lopte glavom i povreda mozga

FA tvrdi da ne postoji naučno potvrđena veza između udaraca glavom i neuroloških oboljenja, iako su bivši igrači i njihove porodice pokrenuli tužbu

Published

on

By

FA tvrdi da ne postoji naučno potvrđena veza između udaraca glavom i neuroloških oboljenja, iako su bivši igrači i njihove porodice pokrenuli tužbu

Fudbalska asocijacija Engleske (FA) saopštila je da dosadašnja naučna istraživanja nisu dokazala vezu između udaranja lopte glavom tokom utakmica ili treninga i nastanka povreda mozga kod fudbalera. Ova izjava usledila je kao odgovor na tužbu koju su protiv FA podneli 96 bivših fudbalera, uključujući nekoliko članova šampionske generacije Engleske iz 1966. godine, kao i članovi njihovih porodica. Tužioci navode da je višegodišnje igranje fudbala i česta upotreba glave prilikom udaranja lopte dovelo do ozbiljnih neuroloških oboljenja kod igrača.

U zvaničnom odgovoru na sudu, FA je istakla da aktuelne naučne studije još uvek nisu potvrdile postojanje uzročno-posledične veze između udaranja lopte glavom i oštećenja moždanih ćelija. “Hipoteze o tome postoje, ali one još nisu naučno dokazane”, navodi se u izveštaju koji su predstavnici FA dostavili pravosudnim organima.

Pravni zastupnici bivših fudbalera prezentovali su više od 8.000 stranica medicinske dokumentacije kao dokaz, tvrdeći da su igrači morali da žive sa nepovratnim neurološkim posledicama poput demencije, hronične traumatske encefalopatije, postkonkuzionog sindroma, epilepsije, Parkinsonove bolesti i bolesti motornih neurona.

Iako FA odbacuje direktnu povezanost između udaraca glavom i ovih bolesti, u poslednjih nekoliko godina organizacija je sprovela određene mere radi povećanja bezbednosti. Tako je zabranjeno izvođenje vežbi koje uključuju udaranje lopte glavom za decu mlađu od jedanaest godina tokom treninga.

Portparolka FA naglasila je da savez nastavlja sa istraživanjima potencijalne veze između fudbala i povreda mozga: “FA prednjači u unapređenju bezbednosnih uslova pod kojima se igra fudbal”.

Prema studiji objavljenoj u časopisu The Lancet Public Health, profesionalni fudbaleri imaju veću verovatnoću razvoja neurodegenerativnih bolesti poput demencije. Drugo istraživanje iz Škotske pokazalo je da su fudbaleri čak 3,5 puta skloniji razvoju demencije nego opšta populacija.

U septembru 2003. godine Premijer liga Engleske i Udruženje profesionalnih fudbalera (PFA) dogovorili su formiranje godišnjeg fonda od milion funti (1,2 miliona evra) za pomoć bivšim igračima koji boluju od neurodegenerativnih oboljenja. Ovaj fond finansira se sa 75% sredstava iz Premijer lige i 25% iz PFA-a te je namenjen podršci bivšim igračima s dijagnozama poput demencije kao i njihovim porodicama.

Pročitaj još

Fudbal

Navijači Željezničara nezadovoljni zabranom gostovanja protiv Zrinjskog u Mostaru

Lokalna policija donela odluku da Manijaci ne mogu prisustvovati utakmici protiv Zrinjskog, navijači ogorčeni zabranom

Published

on

By

Lokalna policija donela odluku da Manijaci ne mogu prisustvovati utakmici protiv Zrinjskog, navijači ogorčeni zabranom

Fudbalski klub Željezničar iz Sarajeva suočava se sa još jednom zabranom prisustva svojih najvatrenijih navijača na gostujućem terenu. U predstojećem kolu prvenstva Bosne i Hercegovine, popularni Manijaci neće moći da podrže svoj tim na stadionu Zrinjskog u Mostaru, nakon što je lokalna policija izdala zabranu dolaska gostujućih pristalica.

Odluka o zabrani izazvala je veliko nezadovoljstvo među navijačima Željezničara. Oni su brzo reagovali zvaničnim saopštenjem u kojem izražavaju svoje neslaganje i poručuju da neće putovati u Mostar zbog ‘besmislene i neobjašnjive odluke’ nadležnih organa.

Manijaci ističu da ovakve mere dodatno udaljavaju navijače od fudbalskih događaja i negativno utiču na atmosferu derbija Premijer lige BiH. U svom obraćanju javnosti, jasno su naglasili razočaranje i pozvali na razumevanje svih aktera fudbalske scene u Bosni i Hercegovini.

Izostanak podrške sa tribina mogao bi uticati na nastup igrača Željezničara tokom ovog važnog susreta, s obzirom na to da je podrška Manijaka često bila ključni motivacioni faktor za ekipu.

Utakmica između Zrinjskog i Željezničara biće odigrana bez gostujućih navijača, a ostaje da se vidi kako će ova odluka uticati na dalju dinamiku odnosa između klubova i njihovih pristalica.

Pročitaj još

Fudbal

Alessandro Melli: ‘Fudbal poput utakmice PSG-Bajern više liči na NBA nego na tradicionalni sport’

Bivši napadač Parme kritikuje pravac moderne igre posle spektakularnog meča PSG i Bajerna u Ligi šampiona koji je završen rezultatom 5:4

Published

on

By

Bivši napadač Parme kritikuje pravac moderne igre posle spektakularnog meča PSG i Bajerna u Ligi šampiona koji je završen rezultatom 5:4

Alessandro Melli, bivši reprezentativac Italije i nekadašnji napadač Parme, izneo je oštre kritike na račun savremenog fudbala nakon uzbudljivog susreta između Pari Sen Žermena i Bajern Minhena, koji je završen rezultatom 5:4 u prvoj utakmici polufinala Lige šampiona. Meč odigran u Parizu proglašen je za jedan od najatraktivnijih ove sezone, a trener PSG-a Luis Enrike izjavio je da mu je to najbolja utakmica u trenerskoj karijeri.

Ipak, ovaj spektakl nije naišao na odobravanje svih fudbalskih stručnjaka. Najkritičniji je bio upravo Melli, koji se oglasio putem društvenih mreža: “Ići ću protiv struje, ali između VAR-a i utakmica u kojima više nema odbrane, markiranja ni igre na sredini terena — ovakav fudbal mi izaziva gađenje”, napisao je bivši napadač koji je u Seriji A postigao 44 gola na 203 meča i četiri puta nastupio za Italiju.

“Znate li kome ovakav fudbal prija? Televizijskim kućama, komentatorima i navijačima kojima su dovoljni samo golovi, ali ne razumeju ništa o ovoj igri. Fudbal danas podseća na NBA”, dodao je Melli. Njegove reči izazvale su veliku polemiku među ljubiteljima sporta pa je ubrzo dao dodatno objašnjenje svoje pozicije: “Nisam rekao da volim italijanski fudbal. Između Milan-Juventus (0:0) i PSG-Bajern (5:4), birao bih drugi hiljadu puta. Samo želim da ukažem da sa ovom tendencijom — gde gotovo ne postoji kultura odbrane, a pravila i VAR često menjaju tok meča — uskoro ćemo gledati rezultate tipa 7:5 ili 6:6.”

Melli upoređuje sadašnji fudbal sa NBA ligom gde “spektakl često ima prednost nad rezultatom” jer američka sportska kultura promoviše zabavu. “Bilo je vreme kada je dati gol bilo teško i zahtevalo ogroman trud — čak su i najveći asovi morali mnogo da ulože za svaki pogodak”, istakao je nekadašnji italijanski reprezentativac.

Na kraju zaključuje: “Danas imamo ideju da svaka akcija može biti potencijalno gol… To svakako pomaže televizijama da bolje prodaju proizvod, a klubovima omogućava prodaju ulaznica po visokim cenama. Ovo je samo moje mišljenje”, završio je Alessandro Melli.

Pročitaj još

U Trendu