Connect with us

Svet

Izraelske snage presrele deo flotile sa humanitarnom pomoći za Gazu kod obale Grčke

Aktivisti i izraelsko ministarstvo spoljnih poslova potvrdili događaj, privedeni članovi posade, brodovi zaustavljeni u međunarodnim vodama

Published

on

pexels-photo-34232441

Aktivisti i izraelsko ministarstvo spoljnih poslova potvrdili događaj, privedeni članovi posade, brodovi zaustavljeni u međunarodnim vodama

Izraelske snage presrele su deo flotile sa humanitarnom pomoći za Gazu u međunarodnim vodama u blizini grčkog ostrva Krit, saopštili su aktivisti iz Global Sumud Flotile (GSF) i potvrdilo izraelsko ministarstvo spoljnih poslova. Prema navodima organizacije GSF, ukupno 22 broda koja su učestvovala u pokušaju dostave pomoći za Gazu presretnuta su u četvrtak, a posade su privedene.

Aktivisti tvrde da su izraelske pomorske snage ušle na njihove brodove, onemogućile rad motora i navigacionih sistema, a zatim se povukle ostavljajući više stotina ljudi na brodovima bez pogona, dok se približavala oluja. GSF je na društvenim mrežama objavio snimke za koje navodi da prikazuju deo incidenta, gde se vide osobe sa prslucima za spasavanje i rukama na glavi, dok se u pozadini čuju naređenja sa broda.

GSF je u saopštenju opisao događaj kao ‘nezakonito zaustavljanje’ i tvrdi da je reč o delovanju izraelskih snaga van njihovih granica. U izjavama koje su preneli međunarodni mediji, aktivisti su naveli da su njihovi brodovi ‘oteti’, a da su članovi posade i putnici zadržani.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je oko 175 aktivista sa više od 20 brodova sada „mirno na putu za Izrael“. U saopštenju izraelskih vlasti navedeno je da je flotila zaustavljena u skladu sa politikom blokade Gaze, a brodovi preusmereni, dok je sa posadom postupano u skladu sa međunarodnim pravilima. Izrael nije izneo detalje o eventualnim povredama niti je naveo gde su tačno brodovi sada preusmereni.

Prema navodima GSF, flotila je pokušavala da dostavi humanitarnu pomoć Gazi, a brodovi su krenuli iz međunarodnih voda u blizini Grčke. Aktivisti su naveli da su među putnicima ljudi iz više zemalja, ali precizne podatke o njihovom identitetu nisu izneli. Izraelske vlasti nisu objavile dodatne informacije o daljem postupanju sa zadržanim osobama.

Incident se dogodio u trenutku nastavka blokade Gaze, koja je na snazi duži niz godina i više puta je bila predmet međunarodnih rasprava. Organizacije za ljudska prava i humanitarne grupe više puta su pokušavale da brodovima dostave pomoć stanovništvu Gaze. Prethodne slične akcije takođe su zaustavljene od strane izraelske mornarice u međunarodnim ili izraelskim vodama.

Nezavisni izvori trenutno nisu u mogućnosti da potvrde sve navode obe strane, a međunarodna zajednica do sada nije zvanično reagovala na poslednji incident.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Er Srbija uspostavila prvu direktnu avio-liniju između Beograda i Santorinija

Letovi će se realizovati četvrtkom i nedeljom do kraja septembra, prvi avion ispraćen punim kapacitetom

Published

on

By

Letovi će se realizovati četvrtkom i nedeljom do kraja septembra, prvi avion ispraćen punim kapacitetom

Nacionalna avio-kompanija Er Srbija uspostavila je danas prvu direktnu avio-liniju između Beograda i grčkog ostrva Santorini, a prvi let je realizovan iz Beograda sa punim kapacitetom putnika. Pre polaska, upriličeno je zvanično presecanje crvene trake, dok su putnici i članovi posade ukrcani u avion tipa Embraer E-195 na beogradskom aerodromu.

Na aerodromu na Santoriniju, putnike iz Srbije dočekao je ambasador Srbije u Grčkoj, Nikola Nedeljković. Er Srbija će tokom letnje sezone izvoditi letove na ovoj ruti dva puta nedeljno, četvrtkom i nedeljom, i to do kraja septembra.

Tokom prvog, jednoipočasovnog leta, članovi posade su putnicima uručili ukrasne magnete, razglednice i sertifikate kao uspomenu na premijerni let između Beograda i Santorinija.

“Ovaj let predstavlja značajan iskorak u direktnom povezivanju Srbije i popularnih destinacija u mediteranskom regionu”, navedeno je u zvaničnoj izjavi kompanije.

Pročitaj još

Svet

Guvernerka Mejn-a Janet Mills povukla kandidaturu za Senat, Graham Platner ostaje glavni kandidat demokrata

Janet Mills potvrdila povlačenje iz trke za Senat zbog nedostatka finansijskih sredstava, Platner očekuje nominaciju

Published

on

By

Janet Mills potvrdila povlačenje iz trke za Senat zbog nedostatka finansijskih sredstava, Platner očekuje nominaciju

Guvernerka američke savezne države Mejn, Janet Mills, objavila je 30. aprila 2026. godine da povlači svoju kandidaturu za Senat, navodeći kao razlog nedostatak finansijskih sredstava. Ova odluka, potvrđena u zvaničnom saopštenju, praktično otvara put Grahamu Platneru da postane demokratski kandidat u trci protiv aktuelne republikanske senatorke Susan Collins na predstojećim izborima u novembru.

“Iako imam volju, iskustvo i posvećenost potrebnu za nastavak kampanje, jednostavno nemam finansijske resurse koje savremene političke trke zahtevaju”, navela je Mills u javnom obraćanju. Ova izjava potvrđuje završetak njene kampanje, dok su detalji o daljem političkom angažmanu izostali.

Povlačenje Mills iz trke znači da će Graham Platner, koji je do sada bio njen glavni protivkandidat u okviru Demokratske stranke, verovatno dobiti nominaciju te partije za Senat. Zvanična potvrda nominacije očekuje se u narednom periodu, dok iz Platnerovog tima za sada nisu stigli dodatni komentari.

Aktuelna republikanska senatorka Susan Collins kandiduje se za još jedan mandat na jednoj od najznačajnijih izbornih trka u Sjedinjenim Državama ove jeseni. Očekuje se da će izbori u Mejn-u imati poseban značaj zbog mogućeg uticaja na odnos snaga u američkom Senatu.

Prema saopštenju iz kabineta Mills, finansijski izazovi predstavljali su glavni razlog povlačenja, dok je istaknuto da su posvećenost i političko iskustvo ostali neupitni tokom celog procesa. Mills nije iznosila detalje o potencijalnim budućim ulogama ili podršci drugim kandidatima.

Politički analitičari ističu da je finansiranje kampanja često odlučujući faktor u savremenim američkim izbornim procesima, posebno u slučajevima konkurentnih trka kao što je ova u Mejn-u. Povlačenje Mills smatra se važnim preokretom u demokratskim predizborima, dok se kampanja za Senat nastavlja bez njenog učešća.

Očekuje se više informacija o zvaničnoj nominaciji demokratskog kandidata u narednim danima. Izbori za Senat u Mejn-u zakazani su za novembar 2026. godine.

Pročitaj još

Svet

Cene nafte dostigle najviši nivo tokom sukoba, gorivo u SAD najskuplje od jula 2022.

Prema podacima američke automobilske asocijacije, rast cena goriva prati nastavak sukoba na Bliskom istoku i neizvesnost na energetskim tržištima

Published

on

By

Prema podacima američke automobilske asocijacije, rast cena goriva prati nastavak sukoba na Bliskom istoku i neizvesnost na energetskim tržištima

Cene nafte dostigle su najviši nivo od početka ratnih dešavanja, pri čemu je međunarodni referentni standard Brent premašio 126 dolara po barelu, pokazuju podaci sa tržišta 30. aprila 2026. godine. Ovaj rast je usledio usled zabrinutosti da će sukob u Iranu potrajati, što dodatno utiče na globalno snabdevanje energentima.

Istog dana, prosečna cena benzina u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je na 4,30 dolara po galonu, što je najviši nivo od jula 2022. godine, prema američkoj automobilskoj asocijaciji (AAA). Kako se navodi, ovaj iznos je za 0,07 dolara viši nego dan ranije, 0,31 dolar viši nego pre mesec dana i 1,12 dolara viši nego u istom periodu prošle godine. Vozači u Kaliforniji suočavaju se sa najvišim cenama, gde je zabeležen prosek od 6,01 dolara po galonu.

Rast cena goriva zabeležen je od početka sukoba na Bliskom istoku 28. februara, a američki vozači sada plaćaju prosečno 1,32 dolara više po galonu nego pre izbijanja konflikta. Osim benzina, povećanje je zabeleženo i kod dizela, čija je cena 5,50 dolara po galonu.

Neizvesnost na energetskim tržištima dodatno je pojačana izveštajima o mogućem zaoštravanju situacije nakon što su izveštaji sugerisali da je predsednik Sjedinjenih Država odbio predlog za ponovno otvaranje moreuza Hormuz, što je produbilo zabrinutost oko nastavka blokade iranskih luka. Prema analitičarima banke ING, prekid pregovora između Sjedinjenih Država i Irana i odbijanje predloga za otvaranje moreuza smanjuju nade za brz nastavak transporta nafte iz tog regiona.

Stručnjaci ističu da bi visoke cene goriva mogle imati uticaj na potrošnju stanovništva u SAD, dok se globalni energetski lanci i dalje suočavaju sa neizvesnošću usled trajanja sukoba. Tokom poslednjih godinu dana, cene goriva su zabeležile stalni rast, prateći eskalaciju sukoba i promene u snabdevanju na globalnom tržištu.

Tržišta energenata nastavljaju da prate razvoj situacije na Bliskom istoku i dešavanja oko ključnih transportnih tačaka, poput moreuza Hormuz, koji ima značajnu ulogu u globalnim isporukama nafte. Zvanične prognoze o daljem kretanju cena zavise od razvoja događaja i mogućih diplomatskih rešenja.

Pročitaj još

U Trendu