Connect with us

Domaće

Bankrotstva u EU porasla 5,7 odsto dok industrija beleži pad registracija

Drugi kvartal doneo je povećanje broja bankrota i smanjenje novih firmi, najizraženije u industriji i obrazovanju

Objavljeno pre

,

Bankrotstva u EU porasla 5,7 odsto dok industrija beleži pad registracija Foto Izvor: Pixabay / viarami

Drugi kvartal doneo je povećanje broja bankrota i smanjenje novih firmi, najizraženije u industriji i obrazovanju

Evrostat je objavio da su bankrotstva u EU porasla 5,7 odsto u drugom kvartalu 2026. godine. Istovremeno, registracije preduzeća zabeležile su pad od 0,5 odsto u poređenju sa prvim kvartalom. Ovi podaci ukazuju na izazovno poslovno okruženje i povećanu nesigurnost u privredi evropskih zemalja.

U većini sektora poslovne ekonomije zabeležene su negativne promene. Industrija je imala najveći pad broja novih firmi – 3,6 odsto manje registracija u odnosu na prethodni kvartal. Sektor smeštaja i ugostiteljstva zabeležio je pad registracija od 3,4 odsto, dok su obrazovanje i socijalne usluge pale za 3,2 odsto. Pored toga, sektor informisanja i komunikacija izdvaja se kao izuzetak sa rastom od 8,8 odsto u broju novih firmi. Građevinski sektor je takođe zabeležio blagi rast registracija od jedan odsto, dok su finansijske usluge ostale stabilne.

Bankrotstva u EU porasla 5,7 odsto: najizraženiji rast u obrazovanju i društvenim delatnostima

Bankrotstva u EU porasla su u pet od osam glavnih sektora. Najveći rast broja bankrota zabeležen je u sektoru obrazovanja i društvenih delatnosti, čak 21,1 odsto, što ukazuje na ozbiljne poteškoće u održivosti ovih aktivnosti. Saobraćaj je takođe imao značajan skok bankrota od 11,4 odsto, dok su finansijske usluge porasle za 6,8 odsto. S druge strane, smeštaj i ugostiteljstvo su za 2,6 odsto smanjili broj bankrota, građevinarstvo za 1,7 odsto i trgovina za 1,2 odsto.

Ovi trendovi pokazuju da, iako pojedini sektori uspevaju da stabilizuju ili čak povećaju broj novih firmi, drugi se suočavaju sa povećanim pritiscima i rastom insolventnosti. Kao rezultat, tržište rada i investicije mogu biti pod dodatnim rizikom u narednim kvartalima.

Tržišni kontekst i ekonomski značaj promena

Porast broja bankrotstava u EU signalizira smanjenu otpornost privrede na izazove kao što su promenljivi potrošački zahtevi, troškovi energije i globalne ekonomske tenzije. Smanjenje broja registracija preduzeća, posebno u industriji i uslugama, može dugoročno uticati na inovacije i rast zaposlenosti. Sa druge strane, rast nove registracije u digitalnim i građevinskim sektorima naglašava prilagođavanje tržišta novim trendovima i potrebama.

Kao rezultat ovih kretanja, evropske ekonomije suočavaju se sa zahtevom da dodatno podrže preduzetništvo i unaprede uslove za poslovanje. Očekuje se da će dalja analiza kvartalnih podataka biti ključna za procenu ukupne stabilnosti tržišta i pravovremeno reagovanje regulatornih tela.

Pročitaj još

Domaće

Meta suočena sa potencijalnom odštetom od 1,4 biliona dolara zbog platformi za decu

Američki tužioci traže zabranu algoritama Fejsbuka i Instagrama, Meta već platila 567 miliona dolara u Novom Meksiku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Meta suočena sa potencijalnom odštetom od 1,4 biliona dolara zbog platformi za decu – Meta odšteta

Američki tužioci traže zabranu algoritama Fejsbuka i Instagrama, Meta već platila 567 miliona dolara u Novom Meksiku

Meta, američka tehnološka kompanija, suočava se sa velikim pravnim izazovom zbog optužbi da su platforme Fejsbuk i Instagram podstakle zavisničko ponašanje dece i tinejdžera. Suđenje je počelo u Kaliforniji, a tužbu vodi državni tužilac Rob Bonta uz podršku tužilaca iz 28 saveznih država. Oni tvrde da je Meta prekršila Zakon o zaštiti privatnosti dece na internetu (COPPA), kao i propise o zaštiti potrošača.

Potencijalna odšteta od 1,4 biliona dolara i zahtev za promenu poslovnog modela

Advokati Mete ranije su naveli da bi objedinjeni postupak mogao dovesti do odštete od čak 1,4 biliona dolara. S druge strane, advokati saveznih država procenjuju da je realniji iznos oko 200 milijardi dolara. Pre manje od dve nedelje, Meta je u Novom Meksiku izgubila sličan spor i naloženo joj je da plati gotovo milijardu dolara. Od toga, 567 miliona dolara biće uloženo u fond za mere zaštite, dok je 375 miliona dolara dosuđeno na osnovu odluke porote zbog kršenja zakona o nepoštenoj poslovnoj praksi.

Zahtjevi tužilaca: zabrana algoritama i brisanje podataka dece

Državni tužioci zahtevaju trajnu zabranu poslovnih praksi koje uključuju beskonačno skrolovanje, automatsku reprodukciju sadržaja, privremeni sadržaj, filtere za ulepšavanje i algoritme optimizovane za povećanje angažovanja korisnika na platformama Fejsbuk i Instagram. Kao rezultat, traži se i brisanje ličnih podataka dece mlađe od 13 godina, kao i algoritama i modela veštačke inteligencije razvijenih na osnovu tih podataka. U slučaju kršenja COPPA zakona, ovaj zahtev postaje obavezan.

Odbrana Mete i moguće posledice po industriju

Meta odbacuje sve optužbe i tvrdi da su zahtevi tužilaca neosnovani i finansijski nesrazmerni. Kompanija navodi da tužioci nisu dokazali da su građani tih saveznih država obmanuti, kao i da pokušavaju da kazne Metu za probleme koji pogađaju celu industriju društvenih mreža, poput provere uzrasta korisnika. Ukoliko sud donese presudu koja bi primorala Metu na promenu ključnih algoritama i funkcija Fejsbuka i Instagrama, to bi moglo značajno uticati na čitav poslovni model kompanije, ali i postaviti presedan za druge velike društvene mreže u Sjedinjenim Američkim Državama. Konačno, moguća presuda protiv Mete u Kaliforniji signalizuje širi trend pojačanog nadzora i regulacije tehnoloških kompanija, posebno u segmentu zaštite dece na internetu.

Pročitaj još

Domaće

Poreske olakšice smanjuju prihod Srbije od poreza na dobit za trećinu u odnosu na EU

Efektivna poreska stopa velikih investitora često pada na nulu, dok prelazni period produžava privilegije do 2037. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Poreske olakšice smanjuju prihod Srbije od poreza na dobit za trećinu u odnosu na EU

Efektivna poreska stopa velikih investitora često pada na nulu, dok prelazni period produžava privilegije do 2037. godine

Republika Srbija ostvaruje prihod od poreza na dobit pravnih lica u visini od oko 2,5 odsto BDP-a. To je gotovo trećinu manje u poređenju sa prosekom država članica Evropske unije, gde taj udeo iznosi oko 3,7 odsto, prema podacima Evrostata. Poreske olakšice krupnog kapitala i izdašni investicioni podsticaji glavni su razlozi za ovakav rezultat, dok novi Predlog zakona o porezu na dobit zadržava ključne privilegije za velike investitore sve do ulaska Srbije u EU.

Poreske olakšice i efektivna stopa na dobit

Srbija ima nominalnu stopu poreza na dobit pravnih lica od 15 odsto, što je niže od Češke (21%), Slovačke (24%) i Poljske (19%), ali više od Mađarske (9%) ili Bugarske (10%). Međutim, efektivna poreska stopa za velike investitore često je znatno niža. Zbog brojnih podsticaja i oslobođenja, obaveza pojedinih kompanija može pasti i na nulu. Tako nominalno povećanje stope ne bi uticalo na najveće igrače, dok mala i srednja preduzeća ostaju bez pristupa tim mehanizmima.

Prelazni period i „prozor” za nove privilegije

Najnoviji Predlog zakona o porezu na dobit formalno ukida član 50a, koji je omogućavao desetogodišnje oslobođenje od poreza za investicije od posebnog značaja. Ipak, ovaj režim ostaje na snazi za sve koji pravo steknu do 31. decembra 2027. godine. Time investitori dobijaju mogućnost da koriste oslobođenje sve do kraja svog desetogodišnjeg roka, praktično do 2037. godine. Ministarstvo finansija navodi da ove promene usklađuju zakonodavstvo sa pravilima Evropske unije o državnoj pomoći, ali prelazne odredbe ostavljaju širok prostor za dalju optimizaciju poreza.

Mehanizmi iznošenja profita i poreske pogodnosti za EU kapital

Pored toga, Predlog zakona uvodi potpuno oslobođenje za prihode od dividendi i udela u dobiti iz država članica Evropske unije. To važi od 2027. godine i dodatno favorizuje kapital iz EU, dok za druge nerezidente ostaju važeći propisi o porezu po odbitku. Zakon o slobodnim zonama omogućava uvoz opreme i sirovina bez carine i PDV-a, dok podsticaji za istraživanje i razvoj, kao i IP Box režim, efektivnu poresku stopu mogu smanjiti na svega 3 odsto za određene prihode. Ove mere, iako deklarativno namenjene domaćim startapovima, najviše koriste velike IT kompanije i razvojni centri stranih korporacija.

Uticaj na budžet i privredu Srbije

Kao rezultat, Srbija nastavlja da ubira znatno manje prihoda od poreza na dobit u poređenju sa evropskim standardom. Efektivna poreska stopa na dobit ostaje niska za najveće investitore, dok su domaća mala i srednja preduzeća pod većim opterećenjem. Prelazne odredbe novog zakona omogućavaju produženje poreskih privilegija do 2037. godine, što odlaže efikasnu borbu protiv iznošenja profita sve do ulaska Srbije u Evropsku uniju.

Pročitaj još

Domaće

Yettel Bank osvojila četiri globalne nagrade za digitalno bankarstvo u Srbiji

Banka nagrađena za korisničko iskustvo, digitalnu transformaciju, onlajn plaćanja i informacionu bezbednost u prvom krugu Global Finance izbora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Yettel Bank osvojila četiri globalne nagrade za digitalno bankarstvo u Srbiji

Banka nagrađena za korisničko iskustvo, digitalnu transformaciju, onlajn plaćanja i informacionu bezbednost u prvom krugu Global Finance izbora

Yettel Bank je osvojila četiri prestižne globalne nagrade za digitalno bankarstvo u Srbiji, prema izboru časopisa Global Finance za 2026. godinu. U prvom krugu izbora za Najbolje digitalne banke za stanovništvo na svetu, banka je dobila priznanja u kategorijama najboljeg dizajna korisničkog iskustva, digitalne transformacije, onlajn plaćanja i upravljanja informacionom bezbednošću i sprečavanjem prevara. Kao rezultat, Yettel Bank se plasirala u drugi krug za regionalna i svetska priznanja, čiji se rezultati očekuju u septembru.

Detalji nagrada i kriterijumi izbora

Ove četiri globalne nagrade dolaze u godini kada je Yettel Bank već osvojila ukupno pet međunarodnih priznanja, uključujući i nagradu Euromoney. Prema rečima Aleksandra Bogdanovića, predsednika Izvršnog odbora Yettel Bank, dobijena priznanja potvrđuju da banka u Srbiji gradi digitalno bankarstvo svetskog nivoa. „Pet međunarodnih priznanja za Yettel Bank ove godine potvrđuju da ono što gradimo u Srbiji pripada samom vrhu svetskog bankarstva. Uz Euromoney nagradu, četiri Global Finance nagrade dodatna su potvrda da stvaramo bankarstvo po svetskim standardima. Posebno mi je važno što smo nagrađeni upravo za ono što definiše Yettel Bank – jednostavno i bezbedno digitalno iskustvo. Za građane Srbije ovo znači da imaju banku budućnosti“, izjavio je Bogdanović.

Globalni kontekst digitalnog bankarstva

Časopis Global Finance ove godine po 27. put bira najbolje digitalne banke sveta. Nagrade su tokom više od dve decenije postale međunarodno prepoznate u finansijskoj industriji. Prema osnivaču i glavnom uredniku časopisa, Josephu Giarraputu, digitalno bankarstvo je jedno od najvažnijih područja razvoja finansijske industrije, a nagrađene institucije postavljaju nove globalne standarde. Banke su ocenjivane na osnovu strategije za privlačenje i pružanje usluga digitalnim korisnicima, uspeha u podsticanju korišćenja digitalnih servisa, rasta broja digitalnih korisnika, širine ponude proizvoda, kao i kvaliteta i funkcionalnosti mobilnih i veb rešenja. Osim toga, nagrade su dodeljene na osnovu benefita ostvarenih kroz digitalne inicijative i rešenja.

Značaj nagrada za srpsko tržište i buduće aktivnosti

U drugom krugu ovog izbora, Yettel Bank će konkurisati za regionalna i svetska priznanja, a rezultati će biti poznati u septembru. O dobitnicima je odlučivao međunarodni panel stručnjaka kompanije Infosys, dok su konačan izbor napravili urednici Global Finance-a. Ova dostignuća dodatno pozicioniraju Yettel Bank među liderima digitalnog bankarstva u Srbiji i regionu. Nagrađene oblasti, kao što su digitalna transformacija i bezbednost, predstavljaju ključne faktore održivog rasta bankarskog sektora. Zbog toga se očekuje da će pozitivan uticaj ovih priznanja doprineti daljem razvoju digitalnih usluga i povećanju poverenja korisnika u domaći bankarski sektor.

Pročitaj još

U Trendu