Connect with us

Domaće

Amazon prikupio 14 milijardi kanadskih dolara emisijom obveznica za AI infrastrukturu

Najveća korporativna emisija obveznica u Kanadi premašila rekord Alfabet-a od 8,5 milijardi kanadskih dolara prošlog meseca

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pictavio

Najveća korporativna emisija obveznica u Kanadi premašila rekord Alfabet-a od 8,5 milijardi kanadskih dolara prošlog meseca

Američka tehnološka i trgovinska kompanija Amazon prikupila je 14 milijardi kanadskih dolara (oko 8,7 milijardi evra) kroz emisiju obveznica na kanadskom tržištu, što je najveći iznos korporativne emisije obveznica denominovanih u kanadskim dolarima do sada, prema ekonomskim analizama. Ovaj iznos nadmašuje prethodni rekord od 8,5 milijardi kanadskih dolara, koji je prošlog meseca ostvarila kompanija Alfabet.

Prema dokumentaciji podnetoj američkoj Komisiji za hartije od vrednosti (SEC), Amazonova emisija sadrži pet tranši obveznica sa rokovima dospeća od tri do 30 godina, odnosno od 2029. do 2056. godine. Ova sredstva namenjena su finansiranju masovnih ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju i centre podataka, što stručnjaci ocenjuju kao odgovor na rastuće potrebe američkih tehnoloških kompanija za novim izvorima finansiranja na međunarodnim tržištima duga.

Kanadsko tržište obveznica poslednjih godina beleži snažan rast, zahvaljujući velikoj potražnji investitora i konkurentnijim troškovima zaduživanja u poređenju sa drugim tržištima kapitala. Amazon je ranije ove godine prikupio rekordnih 14,5 milijardi evra na evropskom tržištu korporativnih obveznica, u okviru strategije finansiranja investicija u razvoj usluga zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Državna preduzeća primila subvencije od 542 miliona evra tokom 2025. godine

Najveći korisnik subvencija Infrastruktura železnice Srbije sa 17,9 milijardi dinara, udeo podsticaja 2,5 odsto budžetskih rashoda

Published

on

By

Najveći korisnik subvencija Infrastruktura železnice Srbije sa 17,9 milijardi dinara, udeo podsticaja 2,5 odsto budžetskih rashoda

U 2025. godini 27 strateških državnih preduzeća u Srbiji subvencionisano je sa ukupno 63,6 milijardi dinara, što iznosi oko 542 miliona evra. Prema podacima iz Fiskalne strategije za 2027. godinu, isplaćene subvencije predstavljale su 2,5 odsto ukupnih rashoda državnog budžeta.

Najveći iznos subvencija dobila je Infrastruktura železnice Srbije, kojoj je za upravljanje infrastrukturom dodeljeno 17,9 milijardi dinara. Na drugom mestu nalazi se kompanija Putevi Srbije sa 17,3 milijarde dinara, dok je PEU Resavica primila 6,4 milijarde dinara. Na četvrtom mestu po iznosu subvencija je Srbijavoz sa 5,3 milijarde dinara.

U Fiskalnoj strategiji posebno se ističe da su značajna sredstva izdvojena i za Elektromrežu Srbije, kojoj je za projekat BeoGrid dodeljeno ukupno 4,5 milijardi dinara. Preostalih 12,1 milijardi dinara odnosi se na subvencije za ostalih 22 državna preduzeća koja su tokom 2025. godine dobila državne podsticaje.

Najveći deo ovih sredstava državna preduzeća koriste za kapitalne projekte, dok deo kompanija koristi subvencije i za održavanje tekuće likvidnosti. Prema navodima iz Fiskalne strategije, učešće isplaćenih subvencija u ukupnim rashodima budžeta se iz godine u godinu kreće oko tri procenta.

Izvor podseća da je Infrastruktura železnice Srbije investitor na projektu rekonstrukcije železnice, tokom kojeg je došlo do incidenta sa padom nadstrešnice u Novom Sadu. Putevi Srbije i ostala preduzeća sa liste najvećih korisnika subvencija takođe upravljaju ključnim infrastrukturnim projektima.

Iz strategije ne proizilaze najave o promeni politike subvencija, niti se iznose nove projekcije ili planovi za naredni period.

Pročitaj još

Domaće

Ifo institut: pobeda Nemačke na Mundijalu može povećati očekivanja za 6 procentnih poena

Studija navodi da kompanije u Nemačkoj beleže rast poslovnih očekivanja za oko 6 procentnih poena pred Svetsko prvenstvo

Published

on

By

Studija navodi da kompanije u Nemačkoj beleže rast poslovnih očekivanja za oko 6 procentnih poena pred Svetsko prvenstvo

Nemačka bi, prema izveštaju minhenskog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo), u slučaju pobede na Svetskom prvenstvu u fudbalu koje se održava od 11. do 19. jula u SAD-u, Meksiku i Kanadi, mogla da podstakne rast privrednih očekivanja. Prema rezultatima studije, tokom dva meseca pre početka turnira verovatnoća da kompanije očekuju poboljšanje poslovanja raste za oko šest procentnih poena.

Studija Ifo instituta pokazuje da zemlje koje osvoje Svetsko prvenstvo beleže ubrzanje privrednog rasta, dok kod drugoplasiranih i ostalih učesnika efekat ostaje kratkotrajan. “Istraživanja pokazuju da zemlje koje osvoje Svetsko prvenstvo zaista beleže ubrzanje privrednog rasta. Za drugoplasirane i ostale učesnike javlja se kratkotrajna euforija, ali ona brzo nestaje”, izjavio je Klaus Volrabe, rukovodilac istraživanja Ifo instituta.

Analiza je pokazala da proizvodni sektor, uslužne delatnosti, veleprodaja i maloprodaja reaguju slično na velika sportska dešavanja poput Evropskog i Svetskog prvenstva. Istovremeno, istraživači nisu uočili veći uticaj na procenu trenutne poslovne situacije.

Volrabe navodi da je očekivanje velikih turnira ranije često pozitivno uticalo na poslovna očekivanja, ali da efekat nestaje u roku od šest meseci posle završetka takmičenja. “Ranije je iščekivanje velikih turnira često pozitivno uticalo na očekivanja u poslovnim krugovima. Međutim, efekat je relativno mali i nestaje u roku od šest meseci nakon završetka takmičenja”, kaže Volrabe.

Studija se oslanja na analizu oko 2,2 miliona odgovora kompanija iz industrije, usluga i trgovine, prikupljenih tokom mesečnih istraživanja poslovne klime u periodu od 1991. do 2024. godine, obuhvatajući ukupno 17 velikih fudbalskih turnira.

Pročitaj još

Domaće

Radna nedelja u Srbiji duža za 4,7 sati u odnosu na EU, poslodavci traže veću produktivnost

Prosečna radna nedelja u Srbiji iznosi 40,6 sati, dok je u Evropskoj uniji 35,9 sati prema podacima za 2025. godinu

Published

on

By

Prosečna radna nedelja u Srbiji iznosi 40,6 sati, dok je u Evropskoj uniji 35,9 sati prema podacima za 2025. godinu

Zaposleni u Srbiji rade prosečno 40,6 sati nedeljno, što je za 4,7 sati više nego u Evropskoj uniji, gde je prosečna radna nedelja tokom 2025. iznosila 35,9 sati, pokazuju podaci Evrostata. U regionu, duže od toga radi se samo u Bosni i Hercegovini (40,9 sati) i Turskoj (42,4 sata). Sindikati i poslodavci u Srbiji ističu da je trend skraćivanja radnog vremena sve izraženiji na Zapadu i da više nije pitanje da li će, već kada će doći do promena i kod nas.

U Sloveniji, radnici stariji od 58 godina ili oni sa više od 35 godina staža od 1. januara imaju pravo da biraju između šestočasovnog radnog dana, slobodnog petka ili produženog vikenda. Aleksandar Radojević iz Saveza samostalnih sindikata Srbije naglašava da benefiti skraćenja radnog vremena uključuju veću efikasnost i produktivnost, kao i bolji balans između posla i privatnog života. On ocenjuje: „Živimo u novoj eri veštačke inteligencije. Neverovatno je da ne dođe do skraćivanja radnog vremena, jer za tako dugim radom više nema potrebe. Benefiti su ogromni, kako za pojedinca, tako i za preduzeće.“

Radojević dodaje da su iskustva kompanija sa četvorodnevnom radnom nedeljom pozitivna, jer su zaposleni odmorniji i zadovoljniji, što direktno utiče na veću produktivnost. On ističe da nije pitanje da li će radno vreme biti skraćeno, već kada će se to dogoditi, s obzirom da je Evropa već započela taj proces.

Iz Unije poslodavaca Srbije poručuju da cilj nije da se za kraće vreme radi više, već da zaposleni stvaraju veću vrednost uz bolji kvalitet života. Andreja Brkić navodi: „U Srbiji je potrebno povećati produktivnost kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju procesa, unapređenje organizacije rada i razvoj veština zaposlenih. Do toga se dolazi kada su radnici zadovoljniji, kada postoji kvalitetniji menadžment, bolja organizacija i veći stepen automatizacije rada.“

Brkić dodaje da ni poslodavcima ne odgovara predugo radno vreme, jer tada radnici postaju umorni i demotivisani. „Cilj nije manje rada, već veća produktivnost. Poslodavci ne žele da radnici provode više vremena na poslu, već da budu efikasniji i zadovoljniji. Produktivnost je sada pitanje tehnologije, organizacije rada i investicija“, zaključuje Brkić.

Pročitaj još

U Trendu