Connect with us

Lepa&Zdrava

Anksioznost je više od obične brige: Evo kroz šta tačno prolaze osobe koje su u grču, strahu i na “ivici”

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Kindel media

 U Srbiji oko 7,2 odsto populacije ima simptome anksioznosti, a kod mladih je ovaj procenat viši.

Simptomi uključuju kognitivne, fizičke i bihejvioralne promene, poput loše koncentracije, ubrzanog rada srca i izbegavanja uobičajenih aktivnosti

Anksioznost je složeno emocionalno stanje koje karakterišu prekomerna briga, unutrašnja napetost i strah od neizvesne budućnosti. To nije samo povremeni osećaj nervoze, već uporan odgovor organizma na stres koji prati niz fizičkih simptoma poput ubrzanog rada srca i nesanice. Kada ovi strahovi postanu intenzivni, oni počinju da ometaju svakodnevni život.

Uporni anksiozni osećaji mogu da budu znak anksioznog poremećaja. Postoji nekoliko različitih vrsta ovog poremećaja, ali svima je zajednički glavni simptom – preterani strah ili briga.

Doživljavanje hroničnog stresa ili okidača može da izazove anksioznost. Simptomi nisu samo psihološki, oni mogu da budu i fizički, kao i da uzrokuju promene u ponašanju ili raspoloženju.

Kako prepoznati da li neko ima anksioznost

U Srbiji se procenjuje da oko 7,2 odsto opšte populacije trenutno ispoljava simptome anksioznosti, dok je kod mladih taj procenat znatno viši i obuhvata svaku petu osobu.

Iako i zvanične dijagnoze beleže porast, stručnjaci veruju da je stvaran broj pogođenih mnogo veći zbog čestog samolečenja i stigme.

Jedan od najčešćih anksioznih poremećaja je generalizovani anksiozni poremećaj (GAP). GAP uzrokuje preteranu brigu o svakodnevnim pitanjima, kao što su zdravlje, novac i odnosi.

Ostale vrste anksioznih poremećaja uključuju:

  • agorafobiju,
  • panični poremećaj,
  • fobije.

Neki ljudi mogu da imaju i zdravstveno stanje, poput problema sa tiroidnom žlezdom, koje uzrokuje anksioznost.

Svako može doživeti anksioznost na drugačiji način

Anksioznost generalno uključuje neke od sledećih znakova i simptoma:

Preterana zabrinutost

Primarna karakteristika anksioznosti je briga. Povremena zabrinutost je uobičajena pojava u svakodnevnom životu, naročito u situacijama neizvesnosti poput iščekivanja važnih životnih događaja ili rezultata medicinskih ispitivanja.

Ljudi sa anksioznošću se bore sa preteranom zabrinutošću, koja može da se javi kao intruzivne misli o najgorim mogućim scenarijima koje je teško kontrolisati.

U slučaju anksioznog poremećaja, zabrinutost postaje preuveličana i nesrazmerna stvarnim okolnostima. To se često manifestuje kroz iracionalne strahove, poput straha od gubitka posla bez objektivnog ugrožavanja pozicije ili strepnje od raskida uprkos stabilnom partnerskom odnosu.

Svaki anksiozni poremećaj ima svoj skup dijagnostičkih kriterijuma kada je u pitanju briga. Preterana zabrinutost mora da se javlja najmanje šest meseci da bi se dijagnostikovao GAP.

Anksiozne misli i briga mogu da otežaju osobi da se smiri i opusti. Takve osobe mogu da se osećaju:

  • Uplašeno,
  • Uznemireno,
  • Frustrirano,
  • Nestrpljivo,
  • Nervozno,
  • Napeto – “na ivici”,
  • Nemirno,
  • U grču.

Kognitivni simptomi

Kognicija ima veze sa razmišljanjem, rasuđivanjem ili pamćenjem. Anksioznost može da počne da uzima danak ovim aspektima kognitivne funkcije.

Ljudi sa anksioznošću mogu da imaju poteškoća sa koncentracijom ili da se lako dekoncentrišu. Ovo može da počne da utiče na učinak na poslu, u školi ili kod kuće.

Ostali simptomi anksioznosti povezani sa kognicijom uključuju:

  • Strah od gubitka kontrole,
  • Izgubljen osećaj stvarnosti,
  • Zbunjenost,
  • Poteškoće u govoru,
  • Sužena pažnja, fokusiranje samo na ono zbog čega ste anksiozni,
  • Loše pamćenje,
  • Zastrašujuće misli, mentalne slike ili sećanja.

Fizički simptomi

Anksioznost nije samo mentalno ili emocionalno iskustvo. Anksiozne misli ili osećanja ubacuju odgovor “bori se ili beži“ u veliku brzinu, što može da rezultira fizičkim simptomima, kao što su:

  • Dijareja,
  • Vrtoglavica ili nesvestica,
  • Suva usta,
  • Umor,
  • Glavobolja,
  • Napetost mišića ili bol,
  • Mučnina,
  • Kratak dah,
  • Bol u stomaku.

Zbog socijalnog anksioznog poremećaja može da se javi i znojenje, drhtavica i ubrzan rad srca. Može da se pocrveni, ima ukočenije držanje tela i govori veoma tihim tonom.

Bihejvioralni – simptomi u ponašanju

Anksioznost takođe može da uzrokuje promene u ponašanju. Jedna od najčešćih promena u ponašanju je izbegavanje, ili izbegavanje aktivnosti koje su inače rađene jer izazivaju anksioznost. Na primer, može da se izbegava vožnja automobilom ako postoji zabrinutost osobe da će da doživi nesreću.

Da bi se ublažila anksioznosti često se učestalije traži potvrda i uveravanja drugih. Takva unutrašnja napetost i njen uticaj na svakodnevno funkcionisanje obično rezultiraju stalnim osećajem nemira ili uznemirenosti.

Neki ljudi pokušavaju da drže anksioznost pod kontrolom koristeći supstance poput alkohola, kanabisa ili ilegalnih droga. Ove supstance mogu da rezultiraju početnim osećajem smirenosti. Upotreba supstanci je zapravo povezana sa pogoršanjem anksioznosti i mentalnog zdravlja na duge staze.

Takođe, osoba može da ima borbu da zaspi ili ostane u snu tokom noći. Problemi sa spavanjem mogu da smanje kvantitet ili kvalitet sna koji je potreban, ostavljajući osobu umornom sledećeg dana. Nedostatak sna zbog anksioznosti može da izazove začarani krug, podstičući još veću anksioznost ili izazivajući stres i depresiju.

Kada kontaktirati zdravstvenog radnika

Anksioznost koja ometa svakodnevno funkcionisanje i opšte blagostanje može da bude uznemirujuća. Ona može da utiče na socijalno, emocionalno i fizičko zdravlje, kao i na posao i odnose.

Pri pojavi znakova i simptoma anksioznosti preporučuje se poseta lekaru. Stručnu pomoć je važno potražiti i u slučajevima kada se jave prateće komplikacije povezane sa ovim poremećajem. Komplikacije uključuju probleme sa varenjem, nesanicu, depresiju, misli o samoubistvu ili zloupotrebu alkohola.

Zdravstveni radnik može da zatraži da se uradi i analize krvi ili druge preglede kako bi isključio uzroke anksioznosti kao što su poremećaji tiroidne žlezde ili drugi mentalni poremećaji.

Postoji niz dostupnih opcija lečenja koje pomažu u upravljanju simptomima, uključujući lekove, terapiju ili kombinaciju oba.

Zdravstveni radnik podstiče pacijenta na promene u načinu života, kao što su davanje prioriteta spavanju, ishrani, vežbanju i opuštanju. Takođe može da sugeriše izbegavanje stvari koje mogu da pogoršaju simptome, kao što su kofein, nikotin, alkohol i stres.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kako položaj stopala utiče na bol kod osteoartritisa kolena

Istraživanje sa Stanforda otkriva da prilagođavanje načina hoda može doneti olakšanje ženama sa gonartrozom

Published

on

Istraživanje sa Stanforda otkriva da prilagođavanje načina hoda može doneti olakšanje ženama sa gonartrozom

Bol u kolenima usled osteoartritisa, poznatog i kao gonartroza, postaje sve češći problem žena starijih od 40 godina. Ova hronična bolest, koja nastaje zbog postepenog propadanja hrskavice u zglobu, značajno utiče na svakodnevne aktivnosti i smanjuje kvalitet života. Statistika pokazuje da gotovo četvrtina žena u ovoj starosnoj grupi ima neki oblik osteoartritisa kolena, zbog čega su nova saznanja o ublažavanju simptoma izuzetno dragocena.

Kod osteoartritisa kolena, hrskavica koja štiti zglobove vremenom nestaje, što dovodi do trenja kostiju, bola, otoka i ukočenosti. Danas ne postoji efikasan način da se oštećena hrskavica regeneriše, a terapija se uglavnom svodi na lekove protiv bolova ili, u težim slučajevima, hiruršku zamenu zgloba. Ipak, tim sa Stanford University nedavno je ponudio novo rešenje bazirano na promeni načina hoda.

Prema studiji objavljenoj u uglednom naučnom časopisu, čak i male korekcije u položaju stopala tokom hodanja mogu znatno smanjiti bol kod žena sa ovim oboljenjem. Učesnice istraživanja su šest nedelja vežbale hodanje sa specifičnim uglom stopala, koristeći vibrirajući uređaj kao pomoć u održavanju pravilnog položaja. Kasnije su ovu naviku nastavile kod kuće, hodajući svakog dana najmanje 20 minuta dok novi način kretanja nije postao potpuno prirodan.

Rezultati su pokazali da su žene koje su primenile ovu tehniku nakon godinu dana imale značajno manje bola u odnosu na one koje nisu menjale način hoda. “Smanjenje bola bilo je slično efektu koji se postiže lekovima protiv bolova, ali bez potrebe za lekovima”, navodi dr Sara Delp iz istraživačkog tima. Kod brojnih učesnica zabeležen je i blagi napredak u izgledu hrskavice na snimcima magnetnom rezonancom.

Ova promena može biti posebno korisna ženama u ranoj fazi bolesti, jer im omogućava da smanje potrebu za lekovima i zaštite druge organe od nuspojava. Dr Delp ističe: “Važno je da svaka žena dobije personalizovanu preporuku za idealan ugao stopala, jer se optimalni položaj razlikuje od osobe do osobe”. Stručnjaci savetuju da žene obrate pažnju na bol i ukočenost u kolenima i što ranije potraže savet fizijatra ili ortopeda.

Pored promene načina hoda, preporučuje se i održavanje zdrave telesne mase, redovno vežbanje i nošenje obuće koja dobro podržava stopala. Ako bolovi potraju ili se smanji pokretljivost, neophodno je obratiti se lekaru, jer samo stručna dijagnoza i individualni plan lečenja mogu zaustaviti napredovanje bolesti.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Može li litijum pomoći u prevenciji Alchajmerove bolesti? Novi uvidi naučnika

Istraživanja otkrivaju moguću povezanost niskog nivoa litijuma u mozgu i povećanog rizika od demencije

Published

on

Istraživanja otkrivaju moguću povezanost niskog nivoa litijuma u mozgu i povećanog rizika od demencije

Zaboravljanje svakodnevnih stvari je normalno, ali kada zaboravite važne osobe i događaje, to može biti prvi znak ozbiljnijih problema kao što je Alchajmerova bolest. Ova bolest je najčešći oblik demencije i pogađa milione ljudi širom sveta, mahom žene i muškarce u starijoj dobi. Naučnici smatraju da promene u mozgu počinju mnogo pre nego što se pojave prvi simptomi, pa je rana prevencija ključna. Zato istraživači sve više traže načine kako da zaštite mozak od ranih oštećenja.

Litijum, mineral poznat po upotrebi u lečenju psihijatrijskih poremećaja, posebno bipolarnog poremećaja, poslednjih godina privlači pažnju naučnika zbog potencijalnog uticaja na zdravlje mozga. Tokom dugih ispitivanja pacijenata koji su uzimali litijum, primećeno je da se kod njih ređe javlja demencija. Ovaj neočekivani nalaz motivisao je nova istraživanja. Kako ističe dr James M. Greenblatt: „Pacijenti koji su duže vreme koristili litijum imali su manji rizik za razvoj demencije nego što smo očekivali.”

Važna studija iz 2025. godine analizirala je moždano tkivo osoba sa različitim stepenima kognitivnog propadanja. Rezultati su pokazali da ljudi sa blagim kognitivnim teškoćama i Alchajmerovom bolešću imaju niže nivoe litijuma u mozgu u poređenju sa zdravim osobama. Kod uznapredovalih slučajeva bolesti, nivo litijuma bio je gotovo nemerljiv, što sugeriše da manjak ovog minerala može biti rani pokazatelj bolesti. Ipak, važno je napomenuti da ove studije još nisu dokazale da je uzimanje litijuma sigurno rešenje za prevenciju Alchajmerove bolesti i da se nikako ne preporučuje samostalno uzimanje bez nadzora lekara.

Eksperimenti na životinjama potvrdili su da smanjeni nivo litijuma dovodi do promena tipičnih za Alchajmerovu bolest, poput nakupljanja štetnih proteina i problema sa pamćenjem. Kada su životinjama vraćene male količine litijuma, deo promena se povukao i njihove mentalne sposobnosti su se poboljšale. Međutim, rezultati na životinjama ne znače nužno da će isti efekat biti postignut kod ljudi. Naučnici ističu da je za bilo kakvu promenu u ishrani ili dodatke ishrani neophodna konsultacija sa stručnjacima, jer nekontrolisano uzimanje litijuma može biti štetno po zdravlje.

I dok se istraživanja nastavljaju, najbolji način za očuvanje zdravlja mozga ostaje zdrava ishrana, redovno vežbanje, mentalna aktivnost i kontrola hroničnih bolesti. Pratite nove naučne rezultate i uvek se savetujte sa lekarom pre bilo kakvih značajnih promena u navikama. Dr James M. Greenblatt zaključuje: „Iako ovi rezultati obećavaju, još uvek ne možemo preporučiti litijum kao rutinsku prevenciju demencije. Potrebna su dalja istraživanja.” Za svaku dilemu ili sumnju obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Zdravlje zuba: Važan faktor za srce i dug život kod žena

Pravilan položaj zuba smanjuje rizik od bolesti srca i podiže samopouzdanje, otkriva dr Ana Petrović

Published

on

Pravilan položaj zuba smanjuje rizik od bolesti srca i podiže samopouzdanje, otkriva dr Ana Petrović

Sve veći broj žena u Srbiji odlučuje se za ortodontske tretmane, jer pravilno postavljeni zubi nisu važni isključivo zbog lepote, već i zbog zdravlja. Stomatolozi ističu da nepravilan raspored zuba može uticati na povećan rizik od bolesti desni, što uključuje upale i infekcije tkiva oko zuba. Kada su zubi pravilno poređani, održavanje oralne higijene je mnogo lakše, a time se smanjuje mogućnost nastanka karijesa i parodontalnih bolesti, koje su povezane sa ozbiljnijim stanjima poput srčanih oboljenja. Specijalista ortodoncije, dr Ana Petrović, naglašava: „pravilnim položajem zuba omogućavamo lakše čišćenje i smanjujemo mogućnost da se bakterije zadrže u usnoj duplji. To je važno za prevenciju zapaljenja desni, ali i sistemskih bolesti.”

Zdravlje desni ima veliki uticaj na celokupni organizam. Naučna istraživanja pokazuju da žene sa zdravim desnima imaju manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Upaljene desni olakšavaju prodor bakterija u krvotok, što može izazvati zapaljenja i u drugim delovima tela. Tokom trudnoće i menopauze, zbog hormonskih promena, žene su dodatno podložne problemima sa desnima, pa je preventiva još važnija. Pravilni zubi takođe olakšavaju žvakanje i varenje hrane, što omogućava bolji unos hranljivih materija. Ortodontska terapija može biti rešenje i za glavobolje ili bolove u vilici, jer nepravilni zubi često remete pravilan zagrižaj.

Mnoge žene navode da im je ortodontski tretman znatno poboljšao samopouzdanje. Dr Ana Petrović objašnjava: „Kada su zubi poravnati, žene se češće osmehuju i otvorenije komuniciraju.” To pozitivno utiče ne samo na osećaj lične sigurnosti, već i na odnose u poslovnom i privatnom životu. Zahvaljujući savremenim rešenjima, poput providnih folija, tretmani su danas diskretni i udobni, što je naročito važno odraslim ženama.

Ukoliko imate problema sa nepravilnim rasporedom zuba ili čestim upalama desni, savetuje se poseta ortodontu. Pravilna dijagnoza i individualni plan lečenja mogu sprečiti nastanak ozbiljnijih komplikacija. Osnovu čini i redovna kontrola kod stomatologa, kao i temeljna higijena – pranje zuba dva puta dnevno i upotreba konca. Za tačnu procenu i dalji savet, preporučuje se konsultacija sa stručnjakom. Zdrav osmeh je važan ne samo za estetiku, već i za celokupno zdravlje žene.

Pročitaj još

U Trendu