Connect with us

Domaće

Nafta beleži pad veći od 6 odsto, brent na 105 dolara po barelu

WTI opao na 98 dolara, zalihe sirove nafte smanjene četvrtu nedelju zaredom, moguće ublažavanje blokade Ormuskog moreuza

Published

on

pexels-photo-3856438

WTI opao na 98 dolara, zalihe sirove nafte smanjene četvrtu nedelju zaredom, moguće ublažavanje blokade Ormuskog moreuza

Na svetskim berzama cene nafte zabeležile su pad veći od 6 odsto tokom srede, nakon što su se pojavile naznake mogućeg napretka u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Cena nafte brent pala je na približno 105 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta WTI oslabila na oko 98 dolara za barel.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države u završnoj fazi razgovora sa Iranom o okončanju sukoba, što je uticalo na povećanje optimizma na tržištu energenata i podstaklo očekivanja o mogućem obnavljanju isporuka nafte sa Bliskog istoka.

Analitičari ističu da bi eventualni dogovor mogao da dovede do ukidanja blokade komercijalnih brodova kroz Ormuški moreuz, koji je ključna pomorska ruta za transport nafte i kroz koji prolazi značajan deo svetskih isporuka energenata. Dodatni signal mogućeg ublažavanja ograničenja predstavljaju satelitski podaci prema kojima su tri supertankera prošla kroz ovaj prolaz.

Prema najnovijim podacima, zalihe sirove nafte su četvrtu nedelju zaredom u padu, dok su američke strateške rezerve nafte smanjene za 10 miliona barela na godišnjem nivou. Ovi pokazatelji dodatno utiču na kretanja na tržištu i raspoloženje investitora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Sve firme u Srbiji uvode obavezno ESG izveštavanje od 2027. godine

Novi zakon traži javno objavljivanje podataka o uticaju na životnu sredinu i zapošljavanju, a priprema se ne može obaviti u kratkom roku

Published

on

By

Novi zakon traži javno objavljivanje podataka o uticaju na životnu sredinu i zapošljavanju, a priprema se ne može obaviti u kratkom roku

Sve kompanije u Srbiji biće obavezne da od početka 2027. godine mere, dokumentuju i javno objavljuju podatke o svom uticaju na životnu sredinu, načinu upravljanja zaposlenima i primeni etičkih standarda, predviđa nova zakonska regulativa. Do sada je tzv. nefinansijsko ili ESG (Environmental, Social, Governance) izveštavanje bilo rezervisano uglavnom za multinacionalne korporacije i domaće firme koje su želele da prate savremene trendove, dok za ostale nije postojala obaveza niti pritisak da uvode takve procedure.

Novi propisi, koji na snagu stupaju početkom 2027. godine, proširuju obavezu transparentnosti na znatno veći broj kompanija. Sada će i firme koje do sada nisu morale da izveštavaju o ovim aspektima poslovanja morati da prikupljaju merljive, tačne i proverljive podatke, koje potvrđuje i eksterna revizija. Izjave poput „brinemo o prirodi“ više neće biti dovoljne – zahtevaće se konkretni pokazatelji i potpisi odgovornih lica.

Ova promena se ne odnosi samo na najveće firme, već i na njihove dobavljače i partnere. I kompanije koje formalno nisu direktno obuhvaćene zakonom biće izložene pritisku, jer će velike domaće i EU kompanije, koje jesu pod novom regulativom, tražiti iste podatke od svojih partnera. To znači da će i manji privrednici morati da odgovaraju na upitnike o emisijama, zapošljavanju i internim procedurama, kako bi zadržali saradnju.

Priprema za nefinansijsko izveštavanje je proces koji zahteva vreme i novac – potrebno je edukovati zaposlene, uvesti nove procedure i mapirati sve poslovne procese. Ukoliko se sve to radi u poslednjem trenutku, troškovi rastu, rizik od grešaka je veći, a može doći i do gubitka klijenata ili pravnih sankcija. Firme koje na vreme počnu sa pripremama lakše zadržavaju klijente, dobijaju povoljnije kredite i jačaju poverenje na tržištu.

Primer spremnosti domaćih kompanija za novu regulativu pokazuje konkurs „ESG Lideri“ u organizaciji PwC Srbija, gde su firme koje su se prijavile već prošle kroz najvažniju fazu – samoprocenu i usklađivanje procesa sa zahtevima budućeg izveštavanja. Njihova iskustva mogu poslužiti kao smernica svim ostalim firmama koje tek treba da se prilagode.

Godina 2026. postaje ključna za sagledavanje trenutnog stanja i postavljanje temelja za konkurentnost i otpornost na ubrzano promenljivo tržište.

Pročitaj još

Domaće

PKS beleži rast izvoza hrane u Izrael za 52 odsto, izvoz prelazi 68 miliona dolara

U poslednje četiri godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Izrael uvećan četiri puta, tri od 10 izvezenih proizvoda iz ove kategorije

Published

on

By

U poslednje četiri godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Izrael uvećan četiri puta, tri od 10 izvezenih proizvoda iz ove kategorije

Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Srbije u Izrael u periodu od 2023. do 2025. godine povećan za 52 odsto i sada iznosi više od 68 miliona dolara. U poslednje četiri godine izvoz na izraelsko tržište uvećan je četiri puta, dok je ukupna trgovinska razmena porasla tri puta, prema rečima Mihaila Vesovića, zamenika predsednika PKS.

Na seminaru o izraelskom tržištu i košer sertifikaciji, direktor predsedništva PKS u Jerusalimu i počasni konzul Srbije u Izraelu, Aleksandar Nikolić, istakao je da dobijanje košer sertifikata za srpske proizvođače nije zakonska obaveza, ali da oko dve trećine potrošača u Izraelu ne bi kupovalo proizvode bez ovog sertifikata, čime on postaje de fakto obavezan. Nikolić je naveo da je sve veći broj domaćih kompanija prisutan na izraelskom tržištu, ali da je košer sertifikacija ključna za profitabilan izvoz.

Vesović je dodao da su tri od 10 proizvoda koji se iz Srbije izvoze u Izrael iz kategorije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. “To nam ukazuje na značaj i potencijale ovog tržišta i da smo tek započeli ono što bi mogla da bude izuzetno važna saradnja u narednom periodu”, rekao je Vesović. On je istakao da je tema košer sertifikacije važna ne samo zbog ispunjavanja standarda za ulazak na tržište, već i kao dokaz bezbednosti i kvaliteta proizvoda.

Seminar organizovan od strane PKS u saradnji sa Savezom jevrejskih opština obuhvatio je radionice za tri ključne kategorije proizvoda: biljne, mlečne i mesne. Glavni rabin Srbije Isak Asiel vodio je interaktivnu radionicu, gde je učesnicima predstavio osnovne zahteve i procedure za dobijanje košer sertifikata, sa posebnim naglaskom na standarde kvaliteta, higijene, bezbednosti i specifičnosti za različite vrste proizvoda.

Rast izvoza iz Srbije na izraelsko tržište, koji je u poslednje četiri godine uvećan četiri puta, kao i povećanje ukupne razmene tri puta, potvrđuju potencijal za dalji razvoj saradnje. Poslovne mogućnosti za srpske proizvođače u velikoj meri zavise od usklađenosti sa zahtevima košer sertifikacije, čime se otvara prostor za još veći plasman proizvoda na tržište Izraela.

Pročitaj još

Domaće

Broj košnica u EU dostigao 9,4 miliona, rast od 16 odsto u tri godine

Italija beleži 1,9 miliona košnica, dok Srbija ima više od 1,6 miliona, ali pčelari upozoravaju na porast lažnog meda

Published

on

By

Italija beleži 1,9 miliona košnica, dok Srbija ima više od 1,6 miliona, ali pčelari upozoravaju na porast lažnog meda

Evropska unija je tokom 2023. godine registrovala rekordnih 9,4 miliona košnica na farmama, što predstavlja rast od 16 odsto u poređenju sa 2020. godinom, prema podacima Evrostata. Najveći broj košnica zabeležen je u Italiji – 1,9 miliona, dok Rumunija ima 1,7 miliona, Grčka 1,2 miliona i Bugarska milion. Podaci Evrostata odnose se isključivo na košnice registrovane na poljoprivrednim gazdinstvima, dok je stvarni broj na teritoriji Evrope verovatno značajno veći. Samo u Srbiji, koja nije članica EU, evidentirano je više od 1,6 miliona košnica, iako pčelari upozoravaju da je stvarni broj danas manji zbog velikog uginuća pčela tokom prošle godine.

Broj košnica povećan je u 12 država EU, a najveći rast zabeležen je u Italiji, gde je broj porastao za 822.490, odnosno 79 odsto. Istovremeno, deset zemalja je registrovalo pad broja košnica, pri čemu je Mađarska zabeležila smanjenje od 34 odsto, a Španija od 14 odsto.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), Rodoljub Živadinović, ističe da u Srbiji postoji sistem obeležavanja košnica, ali da precizna evidencija i dalje nije uspostavljena, što otvara prostor za zloupotrebe pri prijavi za subvencije. “Sumnjamo da u Srbiji ima više prijavljenih nego stvarno postojećih košnica. Imali smo slučaj gde inspekcija kod jednog pčelara nije pronašla nijednu košnicu, iako je u registru bilo prijavljeno 400”, navodi Živadinović. On predlaže uvođenje elektronskog sistema povezanog sa eAgrarom, koji bi omogućio transparentnu kontrolu.

Na evropskom tržištu, Srbija je prepoznatljiva po bagremovom medu sa najmanje 20 odsto polenovih zrna bagrema, dok je u Italiji zakonski minimum 15 odsto. Zbog toga italijanski proizvođači često kupuju srpski med kako bi poboljšali kvalitet svojih proizvoda.

Pčelari upozoravaju na veliki porast falsifikovanog meda u EU i Srbiji. “Trgovci uglavnom biraju jeftinije proizvode, a sličan pristup ima i Evropska unija, kojoj u uslovima inflacije odgovara jeftin uvoz. Formirana je radna grupa Honey Platform, ali njen rad ide veoma sporo i nema konkretnih rezultata. Pčelari su praktično ostavljeni bez adekvatne podrške”, kaže Živadinović. On dodaje da u Švajcarskoj otkupna cena domaćeg meda iznosi 19 evra, dok se bagremov med sa saćem prodaje po ceni od deset evra po kilogramu, a potrošači uglavnom biraju domaći proizvod.

Pčelari širom Evrope suočavaju se sa problemima zbog falsifikata, što dovodi do smanjenja broja košnica i odustajanja od proizvodnje. Zemlje poput Nemačke, Slovenije, Austrije i Švajcarske uspele su da očuvaju domaća tržišta zahvaljujući poverenju potrošača i razvijenoj prodaji na kućnom pragu.

Pročitaj još

U Trendu