Connect with us

Svet

Ministri finansija G7 najavili pojačavanje sankcija Rusiji na sastanku u Parizu

Zvaničnici sedam najrazvijenijih zemalja doneli jednoglasnu odluku, ekonomski pritisak biće dodatno pojačan

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvaničnici sedam najrazvijenijih zemalja doneli jednoglasnu odluku, ekonomski pritisak biće dodatno pojačan

Ministri finansija Grupe sedam najrazvijenijih zemalja sveta (G7) jednoglasno su odlučili da pojačaju ekonomske sankcije prema Rusiji, potvrđeno je nakon završetka dvodnevnog sastanka održanog u Parizu. Ovu odluku je preneo francuski ministar ekonomije i finansija Rolan Leskir, domaćin skupa, navodeći da među članicama G7 postoji apsolutni konsenzus o potrebi za dodatnim pritiscima na Moskvu.

Na sastanku su učestvovali ministri finansija iz Sjedinjenih Američkih Država, Nemačke, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i Francuske. Glavni cilj pooštravanja kaznenih mera je da se Rusiji onemogući ostvarivanje ekonomske koristi i pronalaženje izvora finansiranja za vođenje rata protiv Ukrajine.

“Želja za vršenjem pritiska na Rusiju je jednoglasna među svim učesnicima sastanka”, izjavio je Leskir u zvaničnom saopštenju. Kako je naglašeno, ovakve mere treba da spreče i dalje uplitanje i ekonomsko profitiranje iz geopolitičkih sukoba koji destabilizuju Bliski istok.

Dogovor postignut među ministrima poslužiće kao osnova za buduće ekonomske i političke odluke koje će biti podnete liderima G7 na narednom samitu u Evijanu. Osim sankcija prema Moskvi, na sastanku je bilo reči i o stabilizaciji globalnih energetskih tržišta, lancima snabdevanja kritičnim sirovinama i mogućoj dodatnoj finansijskoj pomoći najranjivijim zemljama pogođenim aktuelnim krizama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pomoćnica direktora škole u Virdžiniji suočena sa optužbama zbog incidenta sa oružjem

Tužilaštvo iznelo tvrdnje pred sudom, odbrana navodi odgovornost više zaposlenih, suđenje u toku

Published

on

By

Tužilaštvo iznelo tvrdnje pred sudom, odbrana navodi odgovornost više zaposlenih, suđenje u toku

Na suđenju u Njuport Njuzu u Virdžiniji, pomoćnica direktora osnovne škole Richneck, Ebouni Parker, suočava se sa osam tačaka optužnice za zanemarivanje dece, nakon što je, prema navodima tužilaštva, propustila da reaguje na više upozorenja kolega da učenik ima vatreno oružje. Prema saopštenju specijalnog tužioca Džoša Dženkinsa, zaposleni su više puta obavestili Parker da postoji sumnja kako šestogodišnji učenik ima pištolj u rancu, ali ona nije preduzela konkretne mere.

Incident se dogodio u januaru 2023. godine, kada je učenik pucao i ranio nastavnicu prvog razreda, Ebi Zverner. Tokom uvodnih izlaganja na sudu, tužilac Dženkins izjavio je da Parker nije dala nalog za pretres učenika, niti je alarmirala policiju ili izdvojila dete iz učionice. Prema njegovim rečima, Parker nije napustila svoju kancelariju uprkos uzastopnim upozorenjima zaposlenih.

Advokat odbrane, Kertis Rodžers, izneo je stav da su i drugi zaposleni imali ovlašćenje i mogućnost da reaguju na situaciju, uključujući i izdvajanje deteta iz učionice. On je ukazao da je više zaposlenih imalo pristup učionici i mogli su preduzeti mere kako bi odvojili ostalu decu od učenika za kog se sumnjalo da ima oružje, ali to nije učinjeno.

Odbrana je naglasila da teret dokazivanja leži na tužilaštvu, koje mora pokazati da su postupci Parker predstavljali grubo zanemarivanje bezbednosti dece. Suđenje se nastavlja, a sud će razmatrati izjave svedoka i prezentovane dokaze pre donošenja presude.

Incident u osnovnoj školi Richneck izazvao je pažnju javnosti i pokrenuo debatu o bezbednosti u školama i odgovornosti zaposlenih u obrazovnim institucijama. U ovom trenutku suđenje nije završeno, a sve tvrdnje izneli su zvanični pravosudni organi i zastupnici optužene.

Pročitaj još

Svet

NATO razmatra slanje ratnih brodova u Ormuski moreuz zbog tenzija SAD i Irana

Savez procenjuje bezbednosnu situaciju, deo članica suzdržan, dok pregovori SAD i Irana stagniraju

Published

on

By

Savez procenjuje bezbednosnu situaciju, deo članica suzdržan, dok pregovori SAD i Irana stagniraju

NATO članice razmatraju mogućnost slanja ratnih brodova u Ormuski moreuz najkasnije do jula, u cilju eventualne deblokade ovog strateškog prolaza kroz koji prolazi petina svetske nafte i gasa, potvrđeno je iz vojnih izvora. U saopštenju se navodi da se odluka o pokretanju mornaričkih snaga još uvek čeka zbog potrebe za jednoglasnom saglasnošću svih članica, dok su pojedine zemlje, uključujući Španiju, izrazile zabrinutost zbog rizika od širenja konflikta na Bliski istok.

General Aleksus Grinkevič, komandant savezničkih snaga u Evropi, izjavio je da operativno planiranje nije započeto dok ne bude doneta politička odluka: “Razmišljam li o tome? Apsolutno. Ali nema planiranja dok se ne donese politička odluka”, naveo je Grinkevič.

Situacija je eskalirala nakon što je američki predsednik Donald Tramp upozorio iranske vlasti da će narediti vazdušne udare ukoliko ne odustanu od nuklearnog programa u naredna dva do tri dana. Tramp je potvrdio da je ranije bio sat vremena udaljen od odobravanja masovnih napada na Iran, ali je, prema njegovim rečima, odložen po intervenciji zvaničnika zemalja Zaliva.

U međuvremenu, Iran je predložio prekid neprijateljstava i povlačenje američkih snaga, ali su ti zahtevi već odbijeni od strane SAD. Na terenu, Ujedinjeni Arapski Emirati istražuju napade dronovima na civilne ciljeve tokom poslednjih 48 sati, uključujući i napad na nuklearnu elektranu Barakah. Ministarstvo odbrane UAE saopštilo je da su napadi došli sa iračke teritorije pod kontrolom šiitskih milicija lojalnih Iranu.

“Istraga je u toku”, navode zvanični izvori iz UAE. NATO i dalje procenjuje razvoj događaja dok međunarodni pregovori ostaju neizvesni.

Pročitaj još

Svet

SZO procenjuje da epidemija ebole u DRC nije globalna pandemija

Svetska zdravstvena organizacija navodi da je rizik visok u regionu, ali nizak na globalnom nivou; potvrđeni slučajevi u DRC i Ugandi

Published

on

By

Svetska zdravstvena organizacija navodi da je rizik visok u regionu, ali nizak na globalnom nivou; potvrđeni slučajevi u DRC i Ugandi

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je u sredu da trenutna epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo (DRC) ne ispunjava kriterijume za pandemijsku vanrednu situaciju na globalnom nivou. Prema oceni organizacije, rizik od širenja bolesti je visok na nacionalnom i regionalnom nivou, dok je na globalnom planu procenjen kao nizak.

Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus izjavio je u Ženevi da su do sada u DRC potvrđena 51 slučaja ebole, uglavnom u istočnim provincijama Ituri i Severni Kivu. Naveo je da stvarni obim epidemije u zemlji može biti i veći, s obzirom na aktuelne epidemiološke podatke i ongoing istraživanja o poreklu izbijanja zaraze. Po njegovim rečima, epidemija najverovatnije traje već nekoliko meseci.

Ghebreyesus je saopštio da je Uganda potvrdila dva slučaja ebole u glavnom gradu Kampali, uključujući jedan smrtni ishod. Takođe je potvrđeno da je jedan američki državljanin, koji je radio u DRC, zaražen ebolom i prebačen na lečenje u Nemačku. Misijska organizacija Serge saopštila je da je reč o doktoru Peteru Stafford-u, čija porodica takođe živi u DRC.

SZO je navela da i pored zvanično potvrđenih slučajeva, postoji gotovo 600 sumnjivih slučajeva i 139 sumnjivih smrtnih ishoda vezanih za aktuelnu epidemiju, ali da te brojke još nisu zvanično potvrđene. Ghebreyesus je istakao da postoji nekoliko faktora koji izazivaju zabrinutost zbog mogućeg daljeg širenja i povećanja broja žrtava, među kojima su mobilnost stanovništva i izazovi u nadzoru i kontroli bolesti.

Pojedini američki zvaničnici izneli su primedbe na brzinu i način odgovora SZO na epidemiju, ali je čelnik organizacije naveo da te kritike mogu proizaći iz nesporazuma u vezi sa složenošću situacije i razlikama u proceni rizika na različitim nivoima. SZO je naglasila da nastavlja blisku saradnju sa svim partnerima i lokalnim zdravstvenim strukturama na terenu.

Epidemije ebole u DRC su u prošlosti predstavljale značajan izazov za zdravstveni sistem zemlje i regiona. SZO ističe da pažljivo prati razvoj situacije i da će, u slučaju promene ocene rizika, javnost biti blagovremeno obaveštena.

Pročitaj još

U Trendu