Connect with us

Svet

Izveštaj o dostupnosti nekretnina: Najpristupačniji gradovi za kupovinu kuće u SAD

Analiza pokazuje da su srednje veliki gradovi u regionima Rust Belt i Sun Belt među najpovoljnijima za kupovinu nekretnina, potvrđuju podaci iz istraživanja

Published

on

pexels-photo-5353883

Analiza pokazuje da su srednje veliki gradovi u regionima Rust Belt i Sun Belt među najpovoljnijima za kupovinu nekretnina, potvrđuju podaci iz istraživanja

Nedavna analiza tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama ukazuje da je posedovanje kuće za mnoge stanovnike sve teže dostupno, ali pojedini gradovi u regionima Rust Belt i Sun Belt i dalje nude povoljne uslove za kupovinu. Grad Flint u saveznoj državi Mičigen, nekada poznat po snažnoj automobilskoj industriji, proglašen je za najpristupačniju lokaciju za kupovinu nekretnine, stoji u izveštaju zasnovanom na podacima sa tržišta.

Analiza je obuhvatila 300 gradova, pri čemu je korišćeno deset faktora, uključujući odnos između prosečne cene kuće i prihoda domaćinstva, kao i cenu po kvadratnom metru. Svakom gradu dodeljen je rezultat na skali od 100 poena, gde veći rezultat ukazuje na veću pristupačnost.

Flint zauzima prvo mesto na listi najpristupačnijih gradova, dok se na drugom mestu nalazi Detroit, navodi se u izveštaju. Prosečna cena kuće u Flintu iznosi oko 66.000 američkih dolara, dok je u Detroitu ta vrednost približno 76.500 dolara, prema dostupnim tržišnim podacima.

Sa druge strane, kao najmanje pristupačan grad za kupovinu kuće izdvojena je Santa Barbara u Kaliforniji, gde je prosečna cena nekretnine oko 1,85 miliona dolara.

Istraživanje ukazuje da, i pored pojedinačnih gradova sa povoljnijim uslovima, tržište nekretnina na nacionalnom nivou ostaje izazovno za kupce. Takzvani jaz u pristupačnosti, odnosno razlika između prihoda potrebnog za kupovinu prosečne kuće i stvarnih prihoda domaćinstava, povećao se od 2020. godine usled rasta kamata na stambene kredite i porasta cena kuća.

Prema zvaničnim podacima, da bi kupac mogao da priušti prosečnu nekretninu, neophodan je godišnji prihod od oko 120.000 dolara, dok je srednja prodajna cena kuće u SAD približno 400.000 dolara. U januaru 2020. godine, za isti standard bilo je potrebno oko 63.000 dolara godišnjeg prihoda.

Kretanje stanovništva pokazuje da pristupačnost nekretnina nije jedini faktor koji utiče na odluku o preseljenju. Analiza podataka iz poreske uprave ukazuje da se milioni Amerikanaca sele iz saveznih država sa višim porezima, poput Kalifornije i Njujorka, ka državama sa nižim porezima, kao što su Teksas, Florida i Severna Karolina. Međutim, nijedan od gradova iz tih država nije uvršćen među deset najpristupačnijih prema ovom istraživanju.

Stručnjaci napominju da su uz ekonomske faktore, na odluku o preseljenju značajno utiču i profesionalne, porodične i druge lične obaveze, što smanjuje verovatnoću da se stanovnici sele isključivo zbog povoljnijih cena nekretnina.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Letnji poslovi za tinejdžere u Sjedinjenim Državama na istorijskom minimumu

Prema podacima iz analize radnog tržišta, broj zaposlenih tinejdžera tokom leta značajno je opao, a poslodavci smanjuju zapošljavanje mladih

Published

on

By

Prema podacima iz analize radnog tržišta, broj zaposlenih tinejdžera tokom leta značajno je opao, a poslodavci smanjuju zapošljavanje mladih

Tradicionalni letnji poslovi za tinejdžere u Sjedinjenim Državama, nekada uobičajeni način za sticanje radnog iskustva i dodatne zarade, beleže istorijski niske vrednosti ove godine. Prema analizi konsultantske firme Challenger, Gray & Christmas, očekuje se da će tokom predstojećeg leta američke kompanije angažovati oko 790.000 mladih radnika uzrasta od 16 do 19 godina, što je najniži broj od kada Ministarstvo rada SAD vodi evidenciju od 1948. godine.

Andy Challenger, potpredsednik firme koja je sprovela analizu, izjavio je da je uočen pad učešća tinejdžera u radnoj snazi, što je posledica kombinacije manje potražnje za letnjim poslovima i smanjenog interesovanja mladih za ovakve angažmane. U poređenju sa kasnim devedesetim godinama prošlog veka, kada je više od dva miliona tinejdžera radilo tokom letnjih meseci, ovakav trend ukazuje na značajnu promenu u navikama i potrebama mladih na tržištu rada.

Podaci pokazuju da je čak i tokom osamdesetih godina u radnoj snazi učestvovalo oko polovine tinejdžera, dok je danas taj procenat ispod 30%. Prema zvaničnim statistikama, u aprilu ove godine u Sjedinjenim Državama je bilo gotovo 5,2 miliona radnika uzrasta od 16 do 19 godina.

Jedan od sektora u kojem su tinejdžeri tradicionalno nalazili letnje poslove – industrija zabave i ugostiteljstva – takođe beleži pad zapošljavanja mladih radnika. Challenger navodi da su zabeležene najave smanjenja broja radnih mesta u oblastima kao što su letnji kampovi, restorani, zabavni parkovi i prodavnice sladoleda. U ovim sektorima, koji su ranije beležili povećanu potrebu za radnicima tokom letnjih meseci, zapošljavanje mladih sada nije izraženo kao što je bilo prethodnih godina.

Više faktora utiče na ovakvu promenu. Prema analizi, ekonomska neizvesnost i rast troškova, posebno energije, dovode do opreznijeg pristupa poslodavaca kada je reč o novom zapošljavanju. Dodatno, tehnološki napredak, uključujući automatizaciju i primenu veštačke inteligencije, zamenio je neke od poslova na koje su ranije bili angažovani mladi, poput poručivanja ili pružanja osnovnih usluga kupcima.

Tinejdžeri se danas suočavaju i sa konkurencijom starijih radnika, koji zbog ekonomskih razloga produžavaju svoj radni vek ili odlažu odlazak u penziju. Takođe, mnogi mladi prioritet daju drugim aktivnostima, poput priprema za fakultet, volontiranja ili stručnih praksi, što dodatno utiče na smanjenje interesovanja za tradicionalne letnje poslove.

Promene na tržištu rada i u društvenim navikama mladih ukazuju na to da bi letnji sezonski poslovi za tinejdžere mogli ostati na niskom nivou i u narednim godinama. Analitičari ističu da će dalji tok ove pojave zavisiti od ekonomskih kretanja, tehnoloških inovacija i stavova mladih prema radu tokom letnjeg raspusta.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp izjavio da je Si Đinping obećao da Kina neće slati oružje Iranu

Američki predsednik saopštio da mu je kineski lider dao obećanje tokom nedavne posete Pekingu

Published

on

By

Američki predsednik saopštio da mu je kineski lider dao obećanje tokom nedavne posete Pekingu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas u Beloj kući da mu je predsednik Kine Si Đinping obećao da Kina neće slati bilo kakvo oružje Iranu, kako je saopšteno u zvaničnoj izjavi. Tramp je naglasio da veruje u dati dogovor i da ceni obećanje kineskog lidera.

“Verujem mu na reč. Cenim to”, rekao je Tramp, opisujući razgovor kao veoma pozitivan. Prema navodima, ovaj dogovor postignut je tokom dvodnevne državne posete američkog predsednika Pekingu prethodne sedmice.

Tokom iste posete, Tramp je istakao i da su Sjedinjene Američke Države i Kina postigle fantastične trgovinske sporazume koji, kako je naveo, donose korist objema državama. Detalji o sadržaju i obimu tih sporazuma nisu izneti u ovoj izjavi.

Zvanična potvrda iz Kine o datom obećanju još nije objavljena. Tramp je pred novinarima naglasio važnost međusobnog poverenja u međunarodnim odnosima i dodao da očekuje nastavak pozitivne saradnje sa kineskim rukovodstvom.

Pročitaj još

Svet

Fond od 1,7 milijardi dolara otvorio prijave za nadoknadu zbog pravosudnih postupaka

Američko Ministarstvo pravde najavilo formiranje fonda, advokati i javnost pokazuju veliko interesovanje

Published

on

By

Američko Ministarstvo pravde najavilo formiranje fonda, advokati i javnost pokazuju veliko interesovanje

Američko Ministarstvo pravde objavilo je formiranje fonda u iznosu od 1,776 milijardi dolara namenjenog osobama koje tvrde da su bile izložene postupcima državnih institucija koje su, prema njihovim navodima, zloupotrebile pravosudni sistem. Ova odluka izazvala je snažan interes advokatskih kancelarija i stručnjaka za odnose s javnošću u Vašingtonu i Njujorku, navodi se u izveštajima međunarodnih medija.

Prema zvaničnom saopštenju, fond je ustanovljen nakon što je Ministarstvo pravde postiglo dogovor u okviru nagodbe povodom tužbe od 10 milijardi dolara, koju je predsednik Donald Tramp ranije ove godine podneo protiv Poreske službe SAD zbog curenja njegovih poreskih podataka. Kao deo dogovora, Ministarstvo je pristalo da izdvoji skoro 1,8 milijardi dolara za nadoknadu onima koji smatraju da su bili mete pravosudne zloupotrebe.

Juda Engelmayer, predstavnik za odnose s javnošću koji je zastupao različite javne ličnosti, izjavio je da očekuje veliki broj prijava za sredstva iz ovog fonda. “Svako ko smatra da je bio na meti Ministarstva pravde poželeće da se prijavi, a to uključuje i mnoge naše klijente”, naveo je Engelmayer. Među potencijalnim aplikantima pominju se i pojedinci povezani sa događajima od 6. januara, kada je došlo do upada u zgradu Kongresa, a deo njih je kasnije bio predmet zvaničnih postupaka.

Vršilac dužnosti američkog državnog tužioca, Tod Blanš, potpisao je zvanični memorandum kojim se nalaže Ministarstvu finansija da u roku od 60 dana sredstva prebaci na namenski fond. Prema istom dokumentu, komisija od pet članova koju imenuje državni tužilac biće zadužena za nadgledanje procesa dodele sredstava. Precizni kriterijumi za dodelu pomoći još nisu objavljeni, a očekuje se da će detalji o načinu prijave i verifikacije biti predstavljeni u narednim nedeljama.

Advokatske kancelarije i komunikacijski stručnjaci u SAD ističu da je interesovanje za fond izuzetno veliko, a javnost pažljivo prati dalji razvoj situacije. Za sada nije poznat tačan broj potencijalnih podnosilaca zahteva niti iznos koji pojedinačne isplate mogu dostići. Očekuje se da će Ministarstvo pravde u narednom periodu saopštiti dodatne informacije i smernice za sve zainteresovane strane.

Pročitaj još

U Trendu