Connect with us

Zdravlje

Starije žene sa alergijskim rinitisom mogu biti pod većim rizikom od Alchajmerove bolesti

Novo istraživanje pokazuje moguću vezu između hroničnih alergija i demencije kod žena nakon 65. godine

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cottonbro studio

Novo istraživanje pokazuje moguću vezu između hroničnih alergija i demencije kod žena nakon 65. godine

Alergijski rinitis, poznat kao polenska kijavica, česta je pojava među ženama u srednjem i starijem dobu. Prema najnovijim podacima, žene koje duže vreme imaju ovaj problem mogu biti izložene povećanom riziku za razvoj Alchajmerove bolesti, koja je najčešći oblik demencije. Ova saznanja dolaze iz studije sprovedene u Tajvanu na velikom uzorku žena starijih od 65 godina, gde je analizirano 4.681 osoba sa dijagnostikovanom Alchajmerovom bolešću i 14.043 osoba bez te dijagnoze.

Tokom istraživanja, stručnjaci su posebno obratili pažnju na ranije dijagnoze alergijskog rinitisa, koje su morale biti potvrđene najmanje dva puta, a bar jedanput od strane ORL specijaliste. Rezultati su pokazali da je alergijski rinitis bio znatno češći među ženama sa Alchajmerovom bolešću. Čak i kada su analizirani drugi faktori poput dijabetesa, visokog krvnog pritiska ili kardiovaskularnih oboljenja, veza između alergijskog rinitisa i demencije ostala je izražena.

Ovi podaci su važni jer sugerišu da hronična upala, koja je prisutna kod alergijskih bolesti, može uticati na dugoročno zdravlje mozga. Upalni procesi u nervnom sistemu (neuroinflamacija) smatraju se ključnim za razvoj Alchajmerove bolesti. Specijalista neurologije, doktorka Ivana Petrović, naglašava: „Važno je da žene koje imaju dugotrajne alergijske tegobe, posebno posle 50. godine, redovno prate svoje opšte zdravlje i blagovremeno se javljaju lekaru radi saveta i praćenja.“

Ženama sa alergijskim rinitisom savetuje se uvođenje zdravih životnih navika, kao što su redovna fizička aktivnost, ishrana bogata antioksidansima i izbegavanje izlaganja alergenima. Simptome poput učestalog kijanja, zapušenog nosa ili svraba očiju ne treba zanemariti, već se na vreme obratiti lekaru.

Iako studija ne tvrdi da alergijski rinitis direktno izaziva Alchajmerovu bolest, otvara prostor za nova istraživanja i dodatni oprez kod žena sa hroničnim alergijama. Pravilno lečenje i kontrola alergijskih stanja mogu doprineti očuvanju zdravlja mozga u poznijim godinama. Za svaku dijagnozu i savet, konsultujte se sa svojim lekarom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Elektroliti i rekreativni trening: kada su ženama zaista potrebni?

Stručnjaci otkrivaju u kojim okolnostima su elektroliti korisni tokom vežbanja i da li ih treba unositi uz običnu vodu

Published

on

Stručnjaci otkrivaju u kojim okolnostima su elektroliti korisni tokom vežbanja i da li ih treba unositi uz običnu vodu

Sa dolaskom toplijih dana, mnoge žene koje treniraju rekreativno pitaju se da li je zaista potrebno dodavati napitke sa elektrolitima u svoju rutinu. Popularnost ovih proizvoda raste, posebno zahvaljujući društvenim mrežama na kojima poznate ličnosti često pokazuju šarene flaše za hidraciju i različite suplemente. Ali, koliko su elektroliti zaista neophodni za žene koje vežbaju iz zadovoljstva, a ne profesionalno?

Elektroliti su esencijalni minerali – natrijum, kalijum, magnezijum i kalcijum – koji pomažu pravilnom radu mišića i nerava, održavaju krvni pritisak i ravnotežu tečnosti u organizmu. Tokom znojenja, osim vode, gubimo i male količine ovih minerala, što se naročito dešava za vreme intenzivnih treninga, na visokim temperaturama ili pri produženoj fizičkoj aktivnosti.

Prema rečima dr Dragane Jovanović, specijaliste interne medicine, većina žena koje vežbaju rekreativno nema potrebu da posebno unosi elektrolite: “Ako ste zdravi i vežbate do sat vremena, dovoljna je obična voda. Gubitak elektrolita kroz znoj je mali. Suplementi su potrebni samo u posebnim situacijama, kao što su intenzivni treninzi duži od sat vremena, boravak na velikim vrućinama ili kod osoba koje imaju određena medicinska stanja”, navodi dr Jovanović.

Ona takođe upozorava da preterani unos napitaka sa elektrolitima može dovesti do problema: “Unos previše natrijuma može povećati krvni pritisak ili opteretiti bubrege, posebno kod žena koje već imaju hronične bolesti. Zbog toga je važno konsultovati se sa lekarom ako planirate veće promene u ishrani ili suplementaciji.”

Praktičan savet za većinu žena je jednostavan – važno je unositi dovoljno vode pre, tokom i posle treninga. Ako trenirate dugo ili vežbate na visokim temperaturama, povremeno možete popiti napitak sa elektrolitima. Ipak, često je sasvim dovoljno obogatiti ishranu voćem i povrćem bogatim mineralima, poput banana, narandži i zelenog povrća.

“Zdrava i uravnotežena ishrana najbolje nadoknađuje gubitak elektrolita. Samo u posebnim okolnostima potrebni su gotovi napici ili suplementi. Zato ne treba podleći trendovima i trošiti novac na skupe proizvode bez stvarne potrebe”, ističe dr Jovanović.

Ako tokom ili posle treninga primetite pojačan umor, grčeve u mišićima ili vrtoglavicu, obavezno se obratite lekaru, jer to mogu biti znaci disbalansa elektrolita ili drugih zdravstvenih problema. Pravovremena konsultacija sa stručnjakom je najbolji način da ostanete zdravi i bezbedni tokom fizičke aktivnosti.

Pročitaj još

Zdravlje

Simptomi retke bolesti iznenadili Britanku: kako je sarkoidoza promenila njen život

Ekstrapulmonalna sarkoidoza može zahvatiti zglobove i udove, a dijagnoza često nije jednostavna — Čarli Vilson otvoreno govori o svom iskustvu.

Published

on

Ekstrapulmonalna sarkoidoza može zahvatiti zglobove i udove, a dijagnoza često nije jednostavna — Čarli Vilson otvoreno govori o svom iskustvu.

Ekstrapulmonalna sarkoidoza je manje poznata forma bolesti koja, osim pluća, može zahvatiti i zglobove i udove, zbog čega prepoznavanje simptoma često nije lako. Ova retka bolest iz korena je promenila život Čarli Vilson, 38-godišnje Britanke, koja se suočila sa naglim pogoršanjem zdravlja tokom boravka na Majorki. Sve je počelo kada je Čarli osetila snažan bol u nogama, nalik upali mišića nakon intenzivnog treninga, ali su se tegobe ubrzo toliko pojačale da je za samo nekoliko nedelja morala da koristi invalidska kolica.

Odmah po pojavi prvih simptoma, Čarli je potražila savet lekara, koji joj je preporučio da uradi krvne analize. Na rezultate je čekala deset dana, a za to vreme bol je postajala nepodnošljiva, zbog čega je zatražila pomoć u bolnici. “Bol je bio toliko jak da sam želela da odsečem noge,” opisala je Čarli, kojoj je tokom ovog perioda od velike pomoći bila i sestra bliznakinja Viktorija.

Dijagnostički proces bio je dug i neizvestan: Čarli je prošla kroz više pregleda, uključujući magnetnu rezonancu i skener, ali se dijagnoza nije odmah mogla potvrditi. Lekari su sumnjali na sarkoidozu, iako Čarli nije imala klasične simptome poput problema sa plućima. Tek nakon detaljnih analiza i biopsije, potvrđeno je da se radi o ekstrapulmonalnoj sarkoidozi — veoma retkoj formi koja zahvata zglobove i udove, a pogađa samo oko 1,4 odsto obolelih od sarkoidoze.

Zbog iznenadne promene zdravstvenog stanja, Čarli je morala da napusti Španiju i vrati se u Veliku Britaniju, što joj je predstavljalo dodatni emotivni i psihički izazov. “Preseljenje nazad u Durham, bez izbora, bilo je izuzetno teško,” iskreno priznaje ona.

Sarkoidoza je bolest kod koje dolazi do stvaranja upalnih granuloma, najčešće u plućima, ali i na drugim organima, kao što su koža, zglobovi ili limfni čvorovi. Ekstrapulmonalni oblici često se teže prepoznaju jer ne uključuju respiratorne simptome; žene mogu primetiti uporne bolove u zglobovima ili neobične promene na koži. Ipak, ovakvi simptomi mogu biti znak i drugih zdravstvenih problema, zbog čega je važno obratiti se lekaru ako se pojave neobjašnjive tegobe. “Nisam znala šta mi se dešava. Znala sam samo da moram da tražim odgovore,” kaže Čarli.

Danas Čarli prima biološku terapiju koja treba da smanji upalne procese, ali prognoza je neizvesna i lekari ne mogu sa sigurnošću reći kako će se njeno stanje razvijati. Iako je bila primorana da izmeni svakodnevicu, naglašava koliko joj je podrška porodice i okoline bila važna. Na kraju, poručuje svim ženama da istraju u potrazi za dijagnozom, bez obzira na to koliko bolest bila retka ili simptomi netipični. “Ne znam da li će ovo potrajati, ali želim da žene znaju da uvek vredi tražiti odgovore i ne odustajati,” zaključuje ona.

Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Sve što žene treba da znaju o povišenom krvnom pritisku

Redovno merenje i promene navika pomažu u prevenciji ozbiljnih posledica, posebno posle 40. godine

Published

on

Redovno merenje i promene navika pomažu u prevenciji ozbiljnih posledica, posebno posle 40. godine

Povišen krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, često prolazi nezapaženo, ali predstavlja veliki rizik za zdravlje srca, mozga i bubrega. Ova bolest pogađa otprilike svaku treću odraslu osobu u svetu. Iako su simptomi retki na početku, hipertenzija je glavni uzrok srčanog i moždanog udara, kao i oboljenja bubrega. Posebno su ugrožene žene svih godina, dok se rizik povećava u trudnoći, menopauzi ili sa starenjem. Upravo zato je važno redovno meriti krvni pritisak.

Mnoge žene pogrešno veruju da bi osetile povišen pritisak, ali simptomi se najčešće ne pojavljuju sve dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija. Zbog toga se visok pritisak često naziva „tihi ubica“. Oštećenja organa i krvnih sudova mogu napredovati godinama bez ikakvih znakova. Faktori rizika uključuju gojaznost, fizičku neaktivnost, pušenje, prekomerno konzumiranje alkohola i ishranu bogatu solju, dok porodična istorija i hronične bolesti poput oboljenja bubrega dodatno povećavaju rizik.

Merenje pritiska je jednostavno – možete ga obaviti u ordinaciji, apoteci ili kod kuće pomoću aparata. Ako ste uznemireni u ambulanti, kod kuće ili uz 24-časovni holter dobićete preciznije vrednosti. Preporučuje se i vođenje dnevnika sa zabeleženim vrednostima kako biste pratili promene tokom vremena.

Posebno je važno da svaka žena, a naročito one starije od 40 godina, proverava krvni pritisak najmanje jednom godišnje. Trudnice i žene u menopauzi treba da budu dodatno oprezne. Pravovremena provera može sprečiti ozbiljne komplikacije kao što su moždani i srčani udar ili hronična oštećenja bubrega.

Kardiolog dr Milena Jovanović ističe: “Visok krvni pritisak najčešće ne daje nikakve simptome. Zato je redovna kontrola jedini način da na vreme otkrijemo problem.”

Promene životnih navika značajno doprinose kontroli pritiska. Preporučuje se održavanje zdrave težine, fizička aktivnost (barem 150 minuta nedeljno – brza šetnja, plivanje, vožnja bicikla), smanjen unos soli, više voća i povrća, prestanak pušenja i ograničenje alkohola. Ipak, kod nekih žena promene nisu dovoljne i potrebni su lekovi – današnja terapija je efikasna i bezbedna, ali je ključno uzimati je redovno i ne prekidati samostalno. Dr Jovanović dodaje: “Čak i one žene koje brinu o svom zdravlju ponekad moraju da uzimaju lekove. To nije znak neuspeha, već odgovornosti prema sebi”.

Pored terapije, redovne posete lekaru su važne kako bi se proverili i drugi parametri – funkcija bubrega, šećer i holesterol. Tako se pravovremeno prilagođava terapija i prati tok bolesti. Podrška porodice i okoline olakšava prihvatanje zdravijih navika, a vođenje dnevnika pritiska pomaže i lekaru da proceni efikasnost terapije.

Za postavljanje tačne dijagnoze i savete obavezno se obratite svom lekaru. Pratite vrednosti svog krvnog pritiska i reagujte na vreme – to je jedan od najvažnijih koraka za očuvanje vašeg zdravlja.

Pročitaj još

U Trendu