Connect with us

Zdravlje

Starenje organizma: Promene počinju već oko 30. godine

Naučna studija otkriva da biološke promene nastupaju u trećoj deceniji i utiču na žensko zdravlje godinama kasnije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Kampus production

Naučna studija otkriva da biološke promene nastupaju u trećoj deceniji i utiču na žensko zdravlje godinama kasnije

Nedavna naučna istraživanja pokazuju da starenje tela zapravo kreće oko 30. godine života, mnogo ranije nego što se ranije pretpostavljalo. Ova studija, sprovedena u Kini, pratila je preko 500 uzoraka tkiva ljudi uzrasta od 14 do 68 godina tokom pedeset godina i utvrdila da se značajne biološke promene javljaju još u trećoj deceniji života. Iako prve spoljašnje znakove često primećujemo kasnije, proces starenja na ćelijskom nivou počinje ranije.

Istraživači su posebno posmatrali promene u ćelijama i povećanje broja proteina koji se povezuju sa ozbiljnim bolestima. Primećeno je da se ovi proteini postepeno umnožavaju s godinama, sa naglim porastom posle 45. godine, a najveći rast je zabeležen oko pedesete. Ovakvi proteini povećavaju rizik od problema sa srcem, nastanka fibroze tkiva i tumora jetre.

Kod žena je utvrđeno da među prvim organima koji odaju znake starenja spada nadbubrežna žlezda, ključna za regulaciju hormona. Naučnici su pronašli promene na ovom organu još oko tridesete godine, što znači da biološko starenje često započinje pre nego što ga primetimo spolja. Krvni sudovi, posebno aorta, takođe su među najosetljivijima na te promene i to može uticati na celokupno zdravlje.

Važno je istaći da organi ne stare istim tempom. Analizom proteina iz krvi, pokazalo se da biološka starost pojedinih organa može biti različita. Na primer, srce ili pluća mogu biti biološki stariji, što pojačava rizik od hroničnih bolesti, dok mlađi mozak može sačuvati mentalne sposobnosti, posebno kod žena u menopauzi i starijoj dobi.

Životne navike igraju ključnu ulogu u brzini starenja. Redovno vežbanje, uravnotežena ishrana i mentalna aktivnost doprinose usporavanju procesa starenja, dok pušenje, preterani alkohol, loša ishrana i manjak sna ubrzavaju promene. Dr Milena Petrović, specijalista interne medicine, ističe: „Zdrav stil života je najvažnija prevencija ubrzanog starenja. Svaka žena može mnogo da učini za svoje zdravlje jednostavnim promenama u svakodnevnoj rutini.“

Jednostavni testovi kao što su održavanje ravnoteže ili ustajanje iz stolice mogu ukazati na smanjenje fizičke funkcionalnosti, što je znak da je vreme za promene. Redovni preventivni pregledi i praćenje zdravstvenih parametara omogućavaju da se eventualne promene na vreme otkriju.

Glavna poruka istraživanja je da starenje nije iznenadni događaj u poznijim godinama, već dugotrajan proces koji započinje ranije nego što mnogi misle. Razumevanje ovih promena je od suštinske važnosti za žene koje žele da očuvaju zdravlje i vitalnost tokom svih životnih faza. Za tačnu dijagnozu i stručan savet uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Pulsirajuća glavobolja i bol u sinusima: najčešći uzroci i rešenja

Sinusitis često izaziva neprijatne bolove kod žena, posebno u sezoni alergija i prehlada – evo kako da prepoznate i olakšate simptome

Published

on

Sinusitis često izaziva neprijatne bolove kod žena, posebno u sezoni alergija i prehlada – evo kako da prepoznate i olakšate simptome

Sinusitis može ozbiljno uticati na svakodnevicu, naročito kod žena koje se često bore sa infekcijama ili alergijama. U predelu čela, nosa i obraza javlja se neprijatan pritisak i jak bol, dok pulsirajuća glavobolja i osećaj težine u glavi postaju svakodnevni. Glavni uzrok ovih tegoba je upala sinusa – stanje poznato kao sinusitis, koje pogađa žene svih uzrasta, a najčešće one sa sklonošću alergijama ili čestim prehladama. Pravovremeno prepoznavanje simptoma je ključno, jer neliječeni sinusitis može preći u hroničnu fazu i značajno narušiti kvalitet života.

Sinusitis nastaje kada sluzokoža sinusa otekne i blokira oticanje sekreta. Bol u sinusima se pojačava pri saginjanju, pokretima glave ili tokom noći. Osim bola, karakteristični su zapušen nos, gust sekret, slivanje sekreta niz grlo, slabiji osećaj mirisa i neprijatan zadah. Bol se može proširiti i na gornje zube zbog blizine maksilarnih sinusa.

Najčešći uzročnici problema su virusne infekcije gornjih disajnih puteva, ali i bakterije koje mogu izazvati izraženiji bol, povišenu temperaturu i gnojni sekret kada infekcija potraje. Sezonske ili stalne alergije dodatno pogoršavaju stanje, dok anatomske nepravilnosti kao što su devijacija nosne pregrade, polipi ili uvećan treći krajnik mogu povećati rizik od učestalih upala.

Specijalista otorinolaringologije, dr Ana Petrović, ističe: “Bol u sinusima, posebno kada je praćen gustim sekretom ili povišenom temperaturom, ne treba zanemariti. Bakterijska infekcija zahteva drugačiji pristup u odnosu na virusnu, pa je važno obratiti se lekaru radi pravilne dijagnoze.”

Simptomi sinusitisa variraju – akutni traje do četiri nedelje, subakutni do dva meseca, hronični više od osam nedelja, a ponavljajući se javlja više puta godišnje. Svaki dugotrajan ili jak bol zahteva ozbiljan pristup. Žene sa alergijama češće razvijaju hronične tegobe, pa je preporučljivo pratiti simptome i pravovremeno reagovati.

Lečenje zavisi od uzroka: za virusne infekcije preporučuju se odmor, hidratacija, analgetici i ispiranje nosa fiziološkim rastvorom. Kod alergija, lekari savetuju antihistaminike ili kortikosteroidne sprejeve. Ako se razvije bakterijska infekcija, uvode se antibiotici, ali isključivo uz jasnu indikaciju. Kod osoba sa učestalim ili hroničnim sinusnim tegobama, neophodna je konsultacija sa specijalistom radi dodatne dijagnostike ili eventualne hirurške intervencije.

Dr Ana Petrović naglašava: “Pravovremeno lečenje i redovna higijena nosa mogu sprečiti komplikacije. Posebno savetujem ženama sa alergijama da redovno prate simptome i održavaju kontakt sa izabranim lekarom.”

Za tačnu dijagnozu i terapiju obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Prihvatanje starenja: kako žene mogu očuvati zdravlje tela i duha

Stručnjaci ističu da su zdrave navike i podrška okoline ključ za kvalitetan život kroz godine

Published

on

Stručnjaci ističu da su zdrave navike i podrška okoline ključ za kvalitetan život kroz godine

Prirodne promene koje dolaze s godinama mogu izazvati strepnju kod žena, ali usvajanje zdravih navika može značajno ublažiti neželjene posledice starenja. Iako mnoge žene osećaju zabrinutost zbog promena koje starenje donosi, stručnjaci naglašavaju da je reč o normalnom procesu koji pogađa celo telo – od srca i kostiju, do mozga i varenja. Razumevanje šta su očekivane promene i kako ih usporiti ključ je za očuvanje vitalnosti.

Kako objašnjava dr Snežana Jovanović, specijalista interne medicine: “Starenje ne znači bolest, ali donosi promene koje su očekivane. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i briga o mentalnom zdravlju pomažu ženama da zadrže kvalitet života i samopouzdanje.”

Tokom godina krvni sudovi postaju manje elastični, zbog čega srce mora više da radi i može porasti rizik od visokog pritiska. Kosti i mišići gube na snazi, što može dovesti do smanjenja visine i povećane opasnosti od preloma. Gubitak snage i fleksibilnosti uticaće i na ravnotežu, ali redovno vežbanje, kao i dovoljan unos kalcijuma i vitamina D, mogu usporiti ove procese.

Starenje utiče i na probavu – zatvor je češći zbog slabije fizičke aktivnosti, manjka tečnosti i ishrane siromašne vlaknima. Dr Jovanović savetuje: “Voće, povrće i integralne žitarice pomažu redovnoj probavi. Dnevni unos vode je ključan za prevenciju zatvora.” Takođe, mokraćna bešika tokom godina gubi elastičnost, što uzrokuje češće ili iznenadne potrebe za mokrenjem, dok slabiji mišići karličnog dna dovode do nevoljnog mokrenja. Redovno izvođenje Kegelovih vežbi može pomoći da se ove tegobe umanje.

Da bi žene što duže očuvale zdravlje tela, preporučuje se svakodnevno kretanje – čak i lagana šetnja ili plivanje čine razliku. Dobar san i kontrola stresa doprinose zdravlju srca i mozga, dok izbegavanje pušenja i alkohola pozitivno utiču na celo telo. Psihološka podrška je takođe važna: otvoren razgovor sa porodicom i prijateljima ili sa stručnjakom pomaže ženama da lakše prihvate promene. Dr Jovanović poručuje: “Prihvatite godine kao priliku za lični rast i nova iskustva. Ne zaboravite da brinete o sebi svakodnevno.”

Na kraju, redovni lekarski pregledi i savetovanje sa izabranim lekarom omogućavaju pravovremeno prepoznavanje mogućih zdravstvenih izazova. Za preciznu dijagnozu i preporuke, uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Najčešća greška žena prilikom pranja zuba i kako je izbeći

Stomatolog otkriva zašto prejako četkanje i nepravilno vreme mogu narušiti zdravlje zuba i desni

Published

on

Stomatolog otkriva zašto prejako četkanje i nepravilno vreme mogu narušiti zdravlje zuba i desni

Pravilna rutina pranja zuba deo je svakodnevnog života mnogih žena, ali često se u toj rutini potkrade greška koja može imati ozbiljne posledice po oralno zdravlje. Dr Sem Džetva, stomatolog sa bogatim iskustvom, upozorava da je najčešći problem prejako četkanje zuba. Mnoge žene misle da će snažnije četkanje efikasnije očistiti zube i ukloniti mrlje, ali zapravo tako mogu oštetiti zubnu gleđ, što vodi do osetljivosti, povlačenja desni i čak tamnijeg izgleda zuba. “Kada jednom izgubite gleđ, ona se ne može obnoviti. Zbog toga je prevencija izuzetno važna”, naglašava dr Džetva.

Pravilna tehnika pranja zuba od velikog je značaja jer utiče ne samo na zdravlje zuba, već i na samopouzdanje i opšte zdravlje žene. Povlačenje desni ume da izazove i estetske probleme, što posebno zabrinjava žene. Dr Džetva preporučuje korišćenje četkice sa mekim vlaknima i nežne kružne pokrete, a izbegavanje snažnog, horizontalnog trljanja. “Učinkovitost nije u sili, već u pravilnosti i doslednosti tehnike”, ističe on.

Još jedna česta greška je pranje zuba odmah nakon konzumacije kiselih pića ili hrane, poput voćnih sokova, kafe, gaziranih napitaka ili jabukovog sirćeta. Dr Džetva objašnjava: “Nakon konzumiranja ovakvih napitaka, zubna gleđ je privremeno omekšana. Ako perete zube odmah, rizikujete da dodatno oštetite ovu zaštitnu barijeru.”

Da biste sačuvali svoje zube, stomatolog savetuje da sačekate najmanje 30 minuta posle jela ili nakon kiselih napitaka pre nego što perete zube. To daje pljuvački vreme da neutrališe kiseline i ojača gleđ. Takođe preporučuje da odmah nakon obroka isperete usta običnom vodom, što značajno smanjuje rizik od oštećenja zuba.

Male promene, poput izbora mekše četkice i strpljenja nakon obroka, mogu dugoročno doprineti zdravlju i lepoti osmeha. “Prevencija je uvek bolja od lečenja. Zube treba negovati sa pažnjom i nežnošću, a ne snagom”, zaključuje dr Sem Džetva. Za preciznu dijagnozu i savete najbolje je obratiti se svom stomatologu.

Pročitaj još

U Trendu