Connect with us

Domaće

Banke u Srbiji uvode SEPA provizije od 0,4 odsto za plaćanja u evrima

Ukupni prilivi iz inostranstva iznosili su 46,5 milijardi evra, a SEPA transakcije donose niže naknade

Published

on

pexels-photo-3943729

Ukupni prilivi iz inostranstva iznosili su 46,5 milijardi evra, a SEPA transakcije donose niže naknade

Banke u Srbiji počeće od 5. maja da primenjuju nove tarife za platne transakcije u evrima, sa uvođenjem SEPA sistema, što će omogućiti građanima i privrednicima jednostavnije i povoljnije međunarodno plaćanje. Prema podacima Narodne banke Srbije, ukupni prilivi iz inostranstva tokom 2025. godine iznosili su 46,5 milijardi evra, od čega se 43,6 milijardi odnosi na preduzeća, a 2,9 milijardi evra na fizička lica.

Iznosi uplata iz Srbije ka inostranstvu u 2025. godini dostigli su 46,6 milijardi evra, pri čemu je na preduzeća otpadalo 45,1 milijarda evra, dok su fizička lica izvršila plaćanja od 1,5 milijardi evra. Banke su korisnicima već počele da šalju nove cenovnike i objašnjenja o SEPA pravilima, a prvi objavljeni podaci pokazuju da će naknade biti niže nego ranije.

Prema tarifama Yettel banke, naknada za bezgotovinski prenos novca u evrima preko SWIFT sistema iznosi 0,7 odsto od iznosa (minimum 2.700 dinara, maksimum 30.000 dinara). Kod SEPA plaćanja, provizija je 0,4 odsto, sa minimalnom naknadom od 600 dinara i maksimalnom od 4.000 dinara. Za prijem novca iz inostranstva na devizni tekući račun u evrima, SWIFT naknada iznosi 0,5 odsto (minimum 300 dinara, maksimum 10.000 dinara), dok kod SEPA transakcija ta provizija iznosi 0,4 odsto (minimum 240 dinara, maksimum 6.000 dinara).

Za humanitarnu pomoć, naknade se ne naplaćuju ni kod SWIFT ni kod SEPA transfera. Banke su u obaveštenjima korisnicima navele da će SEPA transferi biti brži i povoljniji, a doznake iz Evropske unije dostupne odmah nakon prijema. Prema navodima NBS, skoro 45 odsto doznaka u Srbiju dolazi iz zemalja članica Evropske unije.

SEPA platni sistem omogućava transakcije samo u evrima i obuhvata 41 zemlju, uključujući svih 27 članica Evropske unije, kao i Island, Norvešku, Lihtenštajn, Švajcarsku, Veliku Britaniju, Andoru, Monako, San Marino, Vatikan, Albaniju, Crnu Goru, Moldaviju, Severnu Makedoniju i Srbiju. Plaćanja u drugim valutama ili ka državama van SEPA zone nastaviće se preko SWIFT sistema.

U bankama objašnjavaju da je osnovna prednost SEPA sistema niža i predvidljivija cena, kao i brža obrada transakcija — plaćanja se izvršavaju istog ili narednog dana, dok kod SWIFT sistema mogu potrajati više dana i troškovi su viši. Kod SEPA transfera primenjuje se SHA model raspodele troškova, gde pošiljalac i primalac snose troškove svojih banaka, uz obaveznu upotrebu IBAN i BIC kodova za ispravno izvršenje naloga.

Srbija je članica SEPA od maja prethodne godine, a od 10. aprila 18 poslovnih banaka i Narodna banka Srbije upisane su kao učesnici u SEPA platnoj šemi. Očekuje se da će ove promene doprineti smanjenju ukupnih troškova međunarodnih transakcija i unaprediti efikasnost platnog prometa sa zemljama Evropske unije i regiona.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Izvoz ubea sa Filipina porastao na 3,2 miliona dolara uz rast od 20 odsto

Ponuda proizvoda sa ubeom u SAD porasla 230 odsto, očekuje se dodatnih 74 odsto rasta u naredne četiri godine

Published

on

By

Ponuda proizvoda sa ubeom u SAD porasla 230 odsto, očekuje se dodatnih 74 odsto rasta u naredne četiri godine

Ljubičasti slatki krompir ube, koji se uzgaja na Filipinima, beleži snažan rast izvoza i popularnosti na globalnom tržištu. Samo u 2025. godini izvoz ubea sa Filipina dostigao je vrednost od 3,2 miliona dolara, odnosno skoro 1,7 miliona kilograma, što predstavlja rast od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci analitičke kompanije za hranu i piće Datassential.

Najveći uvoznik ubea su Sjedinjene Američke Države koje su u 2025. kupile ovog korena u vrednosti od 1,6 miliona dolara, dok su Kanada, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo takođe među vodećim tržištima. U SAD ponuda proizvoda sa ubeom porasla je za 230 odsto u poslednje četiri godine, a procenjuje se da će u naredne četiri godine tržište dodatno porasti za 74 odsto. Trenutno se ube nalazi na meniju u 95 ugostiteljskih lanaca širom SAD.

Ube je sve prisutniji i u Evropi, naročito u Nemačkoj i Velikoj Britaniji, a na srpskom tržištu dostupan je uglavnom u većim i poznatijim kafeterijama. Popularnosti ovog korena doprinele su i velike međunarodne kompanije – Starbucks je u 2025. lansirao ograničene serije napitaka poput Ube Iced Coconut Latte i Ube Espresso Martini, dok je u prolećnoj ponudi za 2026. uključio i Ube Matcha Latte i Ube Vanilla Macchiato.

Osim što je poznat po svom zdravom sastavu, ube je prepoznatljiv po svojoj jarko ljubičastoj boji koja hrani i pićima daje atraktivan izgled, što ga čini posebno popularnim na društvenim mrežama. Potražnja za egzotičnim ukusima i vizuelno privlačnim proizvodima podstiče stalnu potragu ugostitelja za novim trendovima.

Ipak, klimatske promene negativno utiču na proizvodnju ubea na Filipinima. Ukupna proizvodnja pala je sa 13.381 metričke tone u 2024. na 12.483 tone u 2025, što je pad od 1,63 odsto. Za poređenje, u 2021. proizvodnja je iznosila 14.150 tona, što ukazuje na kontinuirani pad uprkos rastu tražnje.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka: inflacija raste na 4 odsto, prihodi građana samo 1,2 odsto više

Potrošači iz Evrozone očekuju ekonomski pad od 2,1 odsto i nezaposlenost na 11,3 odsto u narednih 12 meseci

Published

on

By

Potrošači iz Evrozone očekuju ekonomski pad od 2,1 odsto i nezaposlenost na 11,3 odsto u narednih 12 meseci

Građani Evrozone predviđaju da će prosečna inflacija u narednih 12 meseci dostići 4 odsto, što je znatno više od februarske projekcije od 2,5 odsto i predstavlja najviši nivo još od oktobra 2023. godine, pokazuje najnovije istraživanje Evropske centralne banke za mart. Istovremeno, očekuje se da će nominalni prihodi porasti za svega 1,2 odsto, što je isti nivo kao u prethodna dva meseca, što očigledno ne prati prognozirani rast inflacije.

Inflaciona očekivanja za sledeće tri godine takođe su povećana, sa 2,5 odsto u februaru na 3 odsto, dok je očekivana prosečna inflacija za petogodišnji period porasla sa 2,3 odsto na 2,4 odsto. Prema rezultatima ankete, potrošači u narednih godinu dana očekuju i ekonomski pad od 2,1 odsto, što je pogoršanje u odnosu na prethodnu projekciju iz februara kada se očekivao pad od 0,9 odsto.

Takođe, prognozira se da će prosečna stopa nezaposlenosti u Evrozoni u narednih 12 meseci iznositi 11,3 odsto, što je više u poređenju sa februarskom procenom od 10,8 odsto.

Istraživanje Evropske centralne banke sprovedeno je onlajn u periodu od 5. do 30. marta na uzorku od oko 19.000 odraslih potrošača iz 11 zemalja Evrozone, uključujući Belgiju, Nemačku, Španiju, Francusku, Italiju, Holandiju, Irsku, Grčku, Austriju, Portugaliju i Finsku. Rezultati za april biće objavljeni 1. juna.

Pročitaj još

Domaće

Atlantic Grupa povećala prihode na 297,3 miliona evra, dobit uzletela 77,6 odsto

Kompanija ostvarila EBITDA od 29,7 miliona evra i rast prihoda od 14,4 odsto u prvom kvartalu 2026.

Published

on

By

Kompanija ostvarila EBITDA od 29,7 miliona evra i rast prihoda od 14,4 odsto u prvom kvartalu 2026.

Atlantic Grupa je u prvom tromesečju 2026. godine ostvarila prihod od prodaje od 297,3 miliona evra, što je povećanje od 14,4 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zahvaljujući rastu prodaje i efikasnom upravljanju troškovima, kompanija je zabeležila značajan napredak u profitabilnosti, uprkos većim investicijama u zaposlene i ključne projekte. EBITDA (dobit pre kamata, poreza i amortizacije) iznosila je 29,7 miliona evra, što je rast od 29,0 odsto u odnosu na prvi kvartal 2025, dok je neto dobit porasla za 77,6 odsto i dostigla 10,8 miliona evra.

Najveći rast prihoda ostvaren je u Strateškom poslovnom području Kafa, sa povećanjem od 19,7 odsto, dok su Delikatesni namazi zabeležili rast od 11,3 odsto, a Apotekarsko poslovanje od 16,5 odsto. Kategorija Kafa čini 25,6 odsto ukupnih prihoda od prodaje. Među Strateškim distribucionim područjima najviše su napredovala Međunarodna tržišta sa rastom od 33,4 odsto, posebno tržišta Nemačke i Austrije. U regionu, Hrvatska je zabeležila rast od 17,9 odsto, a Severna Makedonija 17,3 odsto.

Strukturu ukupne prodaje čine 64,1 odsto prihoda od vlastitih brendova, 26,3 odsto od principalskih brendova i 9,6 odsto iz apotekarskog poslovanja. Prema istraživanju kompanije Valicon, gotovo svi brendovi Atlantic Grupe nalaze se među 100 najjačih regionalnih brendova, dok se na nacionalnim tržištima kotiraju među 25 najprepoznatljivijih robnih marki.

“U 2026. godinu ušli smo s pojačanom organizacionom strukturom koja podržava ostvarenje profitabilnog rasta, što naši rezultati i potvrđuju. Nova organizacija se temelji na promovisanju koleginica i kolega koji kontinuirano pokazuju snažno vođstvo i visoku efikasnost što potvrđuje i poverenje kompanije u interne talente. Ostvarili smo i značajan napredak u području upravljanja i jačanja brendova, pa smo kao prva kompanija u Hrvatskoj sa LSEG ESG rezultatom dodatno podigli lestvicu u području održivosti. Učvrstili smo poziciju jednog od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a istraživanja potvrđuju snažnu tržišnu poziciju i relevantnost naših vodećih brendova u životu potrošača”, izjavio je predsednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Pročitaj još

U Trendu