Connect with us

Svet

Ekonomski uticaj rata sa Iranom: Federalne rezerve očekivano zadržavaju kamatne stope

Zvaničnici centralne banke SAD saopštili su da će kamatne stope ostati nepromenjene, dok konflikt sa Iranom utiče na inflaciju

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Czapp árpád

Zvaničnici centralne banke SAD saopštili su da će kamatne stope ostati nepromenjene, dok konflikt sa Iranom utiče na inflaciju

Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država najavile su da će treću put zaredom zadržati kamatne stope na nepromenjenom nivou, navodi se u saopštenju objavljenom uoči sednice u sredu. Ova odluka doneta je u svetlu aktuelnog oružanog sukoba između SAD i Irana, kao i posledica koje taj sukob ima na globalnu ekonomiju, uključujući rast inflacije i promene na tržištu rada.

Prema podacima objavljenim dan uoči sastanka, CME Group-ov FedWatch alat pokazao je da postoji 100% verovatnoća da će ciljana kamatna stopa ostati u dosadašnjem rasponu od 3,5% do 3,75%. Time je potvrđeno očekivanje većine ekonomista i analitičara da će Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) zadržati politiku “čekanja i posmatranja”.

Odluka o zadržavanju stope dolazi nakon što su u januaru i martu 2026. godine kamatne stope takođe ostale nepromenjene, dok su zvaničnici procenjivali posledice uvođenja novih trgovinskih tarifa i efekata aktuelnog sukoba sa Iranom. Ovaj sukob, prema izveštajima sa terena, doveo je do rasta cena energije i povećanja inflacije na najviši nivo u gotovo dve godine.

Ekonomisti međunarodnih istraživačkih centara navode da nastavak sukoba sa Iranom i dalje stvara neizvesnost u pogledu daljih ekonomskih kretanja. “FOMC će verovatno ponoviti poruku o oprezu i zadržati dosadašnji kurs, s obzirom na to da rat sa Iranom dodatno komplikuje ekonomske prognoze i predstavlja rizik za inflaciju i ekonomske aktivnosti”, navodi se u istraživanju objavljenom 26. aprila.

Sednica u sredu biće, prema najavama, poslednja kojom predsedava Džerom Pauel. Njegov mandat završava se 15. maja, a kao najizgledniji naslednik navodi se Kevin Vorš. Vorš je prošle nedelje imao saslušanje pred senatskim odborom za bankarstvo, što je deo procedure potvrde novog predsednika Federalnih rezervi.

Prema poslednjim informacijama, put Vorša ka imenovanju dodatno je olakšan odlukom američkog državnog tužioca da obustavi istragu o renoviranju sedišta Federalnih rezervi u Vašingtonu. Ova istraga odnosila se na period dok je Pauel bio na čelu institucije, a on je javno kritikovao pokretanje ovog postupka.

Federalne rezerve će, prema najavama analitičara, nastaviti da pažljivo prate ekonomske pokazatelje i razvoj situacije na Bliskom istoku, kako bi blagovremeno reagovale na eventualne promene u inflaciji i ekonomskom rastu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vlada Đorđe Meloni obara rekord po dužini trajanja u istoriji Italije

Najdugovečnija vlada Italije slavi 1.413 dana na vlasti uz naglasak na ekonomski rast i bezbednost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Đorđe Meloni obara rekord po dužini trajanja u istoriji Italije

Najdugovečnija vlada Italije slavi 1.413 dana na vlasti uz naglasak na ekonomski rast i bezbednost

Vlada premijerke Đorđe Meloni sutra će postati najdugovečnija u istoriji Italije, kada će napuniti 1.413 dana na vlasti. Time će premašiti rekord koji je prethodno držala druga vlada Silvija Berluskonija sa 1.412 dana, što je važan trenutak u političkom životu Italije, prema saopštenju. Ovaj događaj označava ključnu prekretnicu za zemlju, a stranka Braća Italije, na čijem je čelu Meloni, organizuje veliki skup u Bariju povodom ovog dostignuća.

Dostignuća vlade Đorđe Meloni

Na skupu u Bariju u prvi plan će biti stavljene teme privrednog rasta i bezbednosti, posebno uoči narednih parlamentarnih izbora. Prema navodima stranke, među najznačajnijim uspesima ističu se rekordna stopa zaposlenosti od 63,2 odsto i pad nezaposlenosti na 5,8 odsto. Takođe, poreska reforma i smanjenje poreskog opterećenja rada omogućili su da više od 21 milijarde evra direktno stigne do građana.

Stranka Braća Italije naglašava i postizanje novih kolektivnih ugovora, pad razlike u prinosima između italijanskih i nemačkih državnih obveznica na manje od 80 baznih poena, kao i poboljšanje pozicije Italije u odnosu na Francusku kada je reč o prinosima državnih obveznica. Pored toga, zabeležen je i pad dolazaka migranata za 80 odsto od januara do jula u odnosu na isti period prethodne godine.

Skup u Bariju i proslava rekorda

Veliki nacionalni skup pod sloganom “Najstabilnija vlada, najjača Italija: četiri godine posvećenosti naciji” biće održan 4. septembra u Bariju. Skup ima za cilj da istakne uspehe vlade, kao što su mere za podršku porodicama, pomoć ženama koje trpe nasilje, uvođenje krivičnog dela femicida, novi zakoni o kinematografiji i veštačkoj inteligenciji, rast izvoza od 2,7 odsto, rast turizma, reforme školstva i univerziteta, kao i specijalna ekonomska zona i uvođenje sporta u Ustav.

Međutim, u brošuri povodom ovog rekorda ne pominju se neuspešne reforme, poput reforme pravosuđa koja je odbačena na referendumu, reforme premijerskog sistema i statusa Rima kao glavnog grada. Vlada je takođe ukinula program novčane pomoći građanima i krivično delo zloupotrebe službenog položaja, što je izazvalo kritike opozicije.

Politička stabilnost i izazovi pred izbore

Tokom svog mandata, Đorđa Meloni više puta je isticala kako je trajanje njene vlade politički uspeh i primer političke stabilnosti u Italiji. Prva uredba koju je vlada donela odnosila se na ilegalne rejv žurke i pooštravanje mera protiv organizovanog kriminala, što je naišlo na kritike opozicije.

U martu je vlada doživela politički udar kada je reforma pravosuđa odbačena na referendumu, što je dovelo do višednevnih razgovora o mogućnosti raspisivanja prevremenih izbora. Ipak, Meloni je odlučila da konsoliduje vlast i nastavi sa radom. Premijerka je na čelu vlade od 22. oktobra 2022. godine, čime je postala prva žena na toj funkciji u istoriji Italije.

U susret izborima 2027. godine, Meloni se suočava i sa izazovom bivšeg generala Roberta Vanačija, čija je stranka Nacionalna budućnost nedavno postala četvrta najpopularnija politička snaga u Italiji. Na taj način, politička scena zemlje doživljava promene, ali vlada Đorđe Meloni nastavlja da postavlja rekorde u dužini trajanja.

Pročitaj još

Svet

Sudija blokirao nove pravilnike o glasanju poštom, pritisak na Ministarstvo pravde

Sudski proces protiv novih regulativa za glasanje poštom nastavlja se dok sudija traži dodatne informacije od Ministarstva pravde.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sudija blokirao nove pravilnike o glasanju poštom, pritisak na Ministarstvo pravde – blokada glasanja poštom

Sudski proces protiv novih regulativa za glasanje poštom nastavlja se dok sudija traži dodatne informacije od Ministarstva pravde.

Uvod u pravnu bitku

Federalni sudija Indira Talwani zatražila je od Ministarstva pravde da dostavi detaljnije informacije o implementaciji novih pravilnika za glasanje poštom koje je administracija predsednika Trumpa nedavno uvela. Ovaj zahtev usledio je nakon što su se na sudu pojavili advokati vlade i grupa država vođenih demokratama, zajedno sa grupama za prava glasača.

Detalji sudske rasprave

Na saslušanju održanom u četvrtak, sudija Talwani izrazila je zabrinutost da bi nove mere mogle dovesti do lišavanja građana prava glasa uoči novembarskih izbora sredinom mandata. Sudija nije donela odluku sa klupe, ali je najavila da će svoju odluku objaviti što je pre moguće. Takođe, dala je rok Ministarstvu pravde do 15:00 da podnese dodatne informacije o tome kako će se nova pravila primenjivati.

Pozadina i implikacije

Pravna bitka nastala je nakon izvršne naredbe koju je potpisao predsednik Trump u martu, kojom se uvode strožije kontrole za glasanje poštom. Ove promene su izazvale široko rasprostranjenu zabrinutost među biračima i aktivistima za građanska prava, koji tvrde da su nova pravila neustavna i traže njihovo dugoročno blokiranje.

Pročitaj još

Svet

Slučaj lažnih izjava: ICE oficir optužen nakon pucnjave u Minesoti

Federalni tužioci podigli optužnicu protiv Christiana Castra zbog davanja lažnih izjava istražiteljima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slučaj lažnih izjava: ICE oficir optužen nakon pucnjave u Minesoti – optužnica protiv ICE oficira

Federalni tužioci podigli optužnicu protiv Christiana Castra zbog davanja lažnih izjava istražiteljima.

Detalji optužnice

Federalni tužioci su optužili oficira Imigracione i carinske službe (ICE) koji je ranio imigranta iz Venecuele u Minesoti, zbog davanja lažnih izjava istražiteljima. Incident se dogodio tokom administracije predsednika Trumpa, a Christian Castro je prvobitno optužen od strane lokalnih vlasti u maju. Međutim, guverner Teksasa Greg Abbott odbio je njegovu ekstradiciju, što je dovelo do pravnih komplikacija. Castro je nedavno pušten iz zatvora u Teksasu.

Pronalaženje Castra

Iako je federalna velika porota vratila optužnicu protiv Castra, slučaj još uvek nije javno objavljen, a policija trenutno pokušava da locira Castra. Ovaj slučaj privlači pažnju zbog svojih implikacija na pravosudni sistem i postupanje sa imigrantskom populacijom u SAD.

Pročitaj još

U Trendu