Connect with us

Svet

Incident tokom večere dopisnika Bele kuće ponovo stavlja hotel Vašington Hilton u fokus

Zvaničnici potvrdili pucnjavu tokom večere uz prisustvo predsednika, hotel poznat po istorijskim događajima

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Pierre blaché

Zvaničnici potvrdili pucnjavu tokom večere uz prisustvo predsednika, hotel poznat po istorijskim događajima

Pucnjava je zabeležena u subotu uveče u hotelu Vašington Hilton tokom održavanja tradicionalne večere dopisnika Bele kuće, na kojoj je prisustvovao i predsednik Sjedinjenih Američkih Država. Incident je privukao pažnju zbog istorijske uloge ovog hotela u političkom životu SAD, posebno zbog pokušaja atentata na predsednika Ronalda Regana 1981. godine.

Prema dostupnim informacijama, pucnjava se dogodila dok su se gosti nalazili u balskoj sali hotela. Zvaničnici su potvrdili da je predsednik bio prisutan u trenutku incidenta. Nema izveštaja o povređenima ili poginulima, prema poslednjim zvaničnim saopštenjima. Istraga o okolnostima pucnjave je u toku, a bezbednosne službe preduzele su dodatne mere predostrožnosti nakon događaja.

Hotel Vašington Hilton više puta je bio mesto značajnih političkih dešavanja i okupljanja američkih predsednika i državnih zvaničnika. Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se 30. marta 1981. godine, kada je predsednik Ronald Regan ranjen nakon što je napadač pucao iz pištolja u trenutku njegovog izlaska iz hotela. Tada su ranjeni i portparol Bele kuće Džejms Brejdi, policajac iz Vašingtona Tomas Delehanti i agent Tajne službe Tim Makarti.

Prema navodima autora koji su istraživali ovaj događaj, predsednika je spasila brza reakcija tadašnjeg vođe obezbeđenja Džerija Parra, koji je Regana uvukao u limuzinu. Iako je predsednik ranjen, uspeo je sam da uđe u bolnicu pre nego što se srušio, što je kasnije ocenio kao pokušaj da umiri javnost i izbegne paniku.

Pokušaj atentata 1981. godine doveo je do promena u protokolima bezbednosti američkih predsednika i dodatnih mera zaštite prilikom javnih nastupa. Hotel Vašington Hilton od tada se često pominje kao mesto ključnih trenutaka u savremenoj američkoj istoriji.

Iako su večere dopisnika Bele kuće događaji na kojima se okupljaju brojni zvaničnici i predstavnici medija, ovakvi incidenti su retki. Zvaničnici su pozvali na smirenost i naglasili da su bezbednosne procedure pojačane dok traje istraga.

Vašington Hilton ostaje simbol mesta okupljanja političkih i medijskih ličnosti, ali i podsećanje na izazove u obezbeđivanju najviših državnih funkcionera. Dodatne informacije o incidentu očekuju se po završetku zvanične istrage.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Privremeno smanjenje kamatnih stopa na studentske kredite u SAD, ograničena primena

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Published

on

By

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je 19. juna 2026. godine da će privremeno smanjiti kamatne stope za određene korisnike federalnih studentskih kredita. Ova mera je doneta sa ciljem olakšanja otplate, nakon što je procenat kašnjenja u plaćanju kredita dostigao najviši nivo u poslednjih šest godina, prema podacima Federalnih rezervi Njujorka.

Smanjenje kamatne stope iznosi jedan procentni poen i važiće za deo korisnika federalnih studentskih kredita. Prema navodima Ministarstva obrazovanja, stopa kašnjenja u otplati studentskih kredita u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 10,3%, što predstavlja dvadeset puta veći rast u poređenju sa sredinom 2024. godine.

Podsekretar za obrazovanje Nikolas Kent izjavio je da je cilj ove promene da se olakša otplata dugova korisnicima i poboljša stanje federalnog portfolija studentskih kredita, koji iznosi oko 1,7 biliona dolara. Ipak, mera se neće odnositi na sve korisnike, već samo na one koji ispunjavaju određene uslove.

Konkretno, smanjenje kamatne stope važi za korisnike federalnih Direct Loans kredita izdatih nakon 1. jula 2012. godine, koji su već prijavljeni na automatsko plaćanje ili se za tu opciju prijave. Da bi ostvarili pravo na ovu pogodnost, korisnici moraju preduzeti određene korake, uključujući prijavu za automatsko plaćanje, a u pojedinim slučajevima i konsolidaciju kredita.

Trenutno je oko 40% korisnika registrovano za automatsko plaćanje, dok Ministarstvo obrazovanja očekuje porast tog broja usled novog podsticaja. Prema zvaničnim podacima, oko devet miliona korisnika se nalazi u statusu neizmirenih obaveza, što podrazumeva da nisu izvršili uplatu tokom devet uzastopnih meseci. Da bi postali podobni za smanjenje kamatne stope, oni treba da konsoliduju svoje kredite i obnove otplatni plan.

Korisnici koji su već na automatskoj otplati ostvaruju manju uštedu, jer već imaju popust od 0,25% na kamatnu stopu, dok novo smanjenje donosi dodatnih 0,75%. Za sve korisnike, nova kamatna stopa važi privremeno i primenjivaće se do 30. juna 2028. godine.

Istovremeno, najavljeno je i da će od 1. jula 2026. godine uslediti šira reforma studentskih kredita, čime će biti postavljena nova ograničenja u vezi sa iznosima pozajmica i dostupnim opcijama otplate. Ove izmene deo su nastojanja da se odgovori na rastuće probleme u sistemu studentskog kreditiranja.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Mađarske potpisao zakon o ograničenju premijerskog mandata na osam godina

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Published

on

By

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Predsednik Mađarske Tamaš Suljok potpisao je danas zakon kojim se ograničava trajanje premijerskog mandata na maksimalno osam godina, čime se uvodi značajna promena u politički sistem zemlje. Ovaj zakon, poznat kao ‘Leks Orban’, usvojen je u parlamentu u ponedeljak, a njegovim stupanjem na snagu onemogućava bivšem premijeru Viktoru Orbanu da se ponovo kandiduje za ovu funkciju.

Prema zvaničnim informacijama, predsednik Suljok je odlučio da ne uputi zakon na proveru Ustavnom sudu, ističući da bi takav potez ograničio volju građana, jer je parlament već doneo jasnu odluku o toj meri. U svojoj odluci, Suljok je naveo da ovaj zakon predstavlja jedinstven primer ne samo u Evropi, već i u svetu.

Novi propisi se odnose i na aktuelnog premijera Petera Mađara, koji trenutno vodi kampanju za smenu predsednika Suljoka i javno ga kritikuje zbog bliskosti sa bivšim režimom. Mađar se sada i sam suočava sa ograničenjem trajanja svoje funkcije, nakon što je ranije zahtevao ostavku predsednika. Suljok je odbacio te zahteve i nastavio da sprovodi institucionalne promene.

Ova odluka smatra se prekretnicom u političkom životu Mađarske, jer stavlja kraj višedecenijskoj dominaciji Viktora Orbana, koji je ukupno 20 godina, sa prekidima, bio na čelu vlade. Očekuje se da će zakon trajno uticati na način formiranja izvršne vlasti u Mađarskoj i otvoriti novo poglavlje u političkoj dinamici zemlje.

Pročitaj još

Svet

Iransko ministarstvo negira blokadu Ormuskog moreuza, saobraćaj povećan posle sporazuma

Zvaničnici potvrđuju nesmetan prolaz brodova, promet pet puta veći nakon potpisivanja memoranduma

Published

on

By

Zvaničnici potvrđuju nesmetan prolaz brodova, promet pet puta veći nakon potpisivanja memoranduma

Ministarstvo inostranih poslova Irana saopštilo je da su tvrdnje o zatvaranju Ormuskog moreuza netačne i da se plovidba kroz ovaj strateški prolaz odvija bez smetnji. Portparol ministarstva Esmail Bakaji istakao je da su iranske oružane snage preduzele sve potrebne mere za bezbedan prolaz komercijalnih brodova. Ormuski moreuz je ključna pomorska ruta kroz koju prolazi oko petine svetske trgovine naftom, što ga čini važnim za globalnu ekonomsku stabilnost.

Stabilizaciji saobraćaja doprineo je Memorandum o razumevanju potpisan 18.06., čiji je cilj okončanje sukoba i obezbeđivanje sigurnog prolaza plovilima. Prema podacima firme za praćenje pomorstva, 18.06. kroz Ormuz je prošlo 25 verifikovanih komercijalnih brodova, što je najveći dnevni promet još od sredine aprila i više od pet puta veći od proseka iz prvih deset dana juna.

Govoreći o budućim koracima, Bakaji je izjavio da su pregovori o konačnom sporazumu između Irana i Sjedinjenih Američkih Država izvesni, ali da će zvanično početi tek kada budu ispunjeni svi uslovi definisani Memorandumom. Sastanak planiran za danas u Švajcarskoj je odložen, ali konsultacije sa posrednicima su i dalje u toku.

“Digitalnim potpisivanjem Memoranduma, sastanci više nisu stvar pritiska, već se razgovara o konkretnom terminu susreta u bliskoj budućnosti”, naveo je Bakaji u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

U Trendu