Connect with us

Svet

SAD pojačavaju pritisak na Kubu, pojačana blokada isporuka nafte

Administracija SAD potvrdila nove mere prema Kubi, napetosti između Vašingtona i Havane traju, humanitarna situacija pogoršana

Published

on

pexels-photo-35624822

Administracija SAD potvrdila nove mere prema Kubi, napetosti između Vašingtona i Havane traju, humanitarna situacija pogoršana

Sjedinjene Američke Države su, prema poslednjim informacijama, pojačale blokadu isporuka nafte ka Kubi, što je dodatno pogoršalo humanitarnu situaciju na ostrvu. Ove mere predstavljaju nastavak dugogodišnjih tenzija između Vašingtona i Havane, a potvrđene su iz zvaničnih izvora američke administracije.

Odluka o blokadi gotovo svih isporuka nafte deo je šire politike prema Kubi, koja traje više decenija. Prema navodima izveštaja, najnovije mere uključuju i javne izjave predsednika SAD o mogućim dodatnim koracima prema Kubi. Predsednik je, prema dostupnim informacijama, poručio da će preduzeti dalje radnje ako se situacija ne promeni, ali detalji tih koraka nisu precizirani.

Humanitarna kriza na Kubi, prema navodima međunarodnih posmatrača, pogoršana je usled otežanog snabdevanja energentima. Prema izjavama sagovornika iz oblasti istorije, Kuba je decenijama predmet pažnje američke spoljne politike, a trenutne mere predstavljaju nastavak dugogodišnjih praksi. Istaknuto je da su odnosi između dve zemlje ostali napeti i posle promene vlasti na Kubi, kao i da su tenzije opstale i nakon smrti bivšeg vođe Fidela Kastra.

Istorijski posmatrači ukazuju na to da je Kuba, iako geografski blizu Sjedinjenim Državama, imala važnu ulogu u globalnim odnosima tokom proteklih sedam decenija. Više puta su se beležili periodi pojačanih tenzija, uključujući i različite američke intervencije u unutrašnje poslove Kube.

Na terenu, posledice pojačanih sankcija i blokade osećaju građani kroz otežan pristup osnovnim energentima i resursima, što, prema izveštajima lokalnih i međunarodnih organizacija, utiče na svakodnevni život stanovništva. Humanitarne organizacije su u više navrata upozorile na moguće posledice daljeg pogoršanja situacije, pozivajući na olakšavanje snabdevanja osnovnim potrepštinama.

Zvanične reakcije kubanskih vlasti na nova ograničenja nisu navedene u izveštaju. Analitičari podsećaju da su prethodni pokušaji normalizacije odnosa između SAD i Kube bili ograničenog dometa i da su najnoviji događaji nastavak dugotrajnih napetosti u regionu. Nezavisna verifikacija svih podataka iz oblasti pogođenih merama nije moguća.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zjuganov upozorio na rizik od ponavljanja revolucije u Rusiji zbog rastućeg nezadovoljstva

Lider Komunističke partije pozvao na hitne mere u Državnoj dumi, Kremlj odgovorio na javne kritike

Published

on

By

Lider Komunističke partije pozvao na hitne mere u Državnoj dumi, Kremlj odgovorio na javne kritike

Genadij Zjuganov, lider Komunističke partije Rusije, upozorio je tokom zasedanja Državne dume da bi Rusija mogla da se suoči sa situacijom sličnom revoluciji iz 1917. godine, ukoliko se ne preduzmu hitne ekonomske i finansijske mere. On je istakao da je prvo tromesečje godine ocenjeno kao katastrofalno i pozvao vlasti da reaguju kako bi se sprečilo dalje urušavanje ekonomije.

Zjuganov je naveo da je njegova stranka više puta ukazivala na ozbiljnost trenutne situacije i potrebu za odlučnim potezima. Kao odgovor na ove navode, iz Kremlja je saopšteno da su svesni problema i da rade na njihovom rešavanju, posebno nakon što je poznata ruska influenserka Viktorija Bonja javno kritikovala vlast zbog neuspeha u rešavanju aktuelnih problema, uključujući ograničenja interneta i ekonomske teškoće. Bonjin video na društvenim mrežama izazvao je veliku pažnju i pregledan je više od 30 miliona puta.

U svom obraćanju, Bonja je navela da se građani, umetnici i javne ličnosti plaše predsednika Vladimira Putina, a kasnije je obrisala svoj snimak. Kremlj je odbacio tvrdnje da je predsednik izolovan i da mu zvaničnici ne iznose realno stanje u zemlji. Bonja je upozorila da bi nezadovoljstvo građana moglo da eskalira ako se problemi ne reše, a jedan od razloga za pad podrške, prema zvaničnoj anketi, jeste i ograničavanje pristupa internetu i popularnim platformama.

Zjuganov je izrazio nezadovoljstvo što je, prema njegovom mišljenju, Kremlj reagovao na kritike poznate influenserke, a zanemario upozorenja njegove partije. Njegove izjave o mogućnosti ponavljanja 1917. godine izazvale su različite reakcije u političkim i analitičkim krugovima. Pojedini analitičari su doveli u pitanje autentičnost opozicionog karaktera Komunističke partije, dok su drugi ocenili da su upozorenja preterana.

Istovremeno, Bonja je reagovala na kritike koje je dobila sa državne televizije, najavivši pokretanje peticije za uklanjanje novinara koji ju je javno vređao, ukazujući na problem vređanja žena na nacionalnim kanalima. Javna debata o stanju u Rusiji i reakcijama vlasti na nezadovoljstvo građana i dalje traje.

Pročitaj još

Svet

Rat u Iranu doveo do rasta cena goriva i inflacije u SAD, upozoravaju ekonomisti

Ekonomisti navode da posledice sukoba utiču na tržišta i potrošače, normalizacija očekuje se postepeno

Published

on

By

Ekonomisti navode da posledice sukoba utiču na tržišta i potrošače, normalizacija očekuje se postepeno

Osam nedelja nakon početka sukoba u Iranu, ekonomski pokazatelji u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju značajne promene, navode ekonomski stručnjaci. Prema njihovim procenama, konflikt je uticao na rast cena goriva, otežao uslove za kupovinu nekretnina i doveo do najvišeg nivoa inflacije u poslednje dve godine. Iako nije poznato kada bi sukob mogao biti okončan, stručnjaci smatraju da će finansijske posledice trajati još mesecima.

Mark Zandi, glavni ekonomista u kompaniji za analizu tržišta, izjavio je da su posledice na cene nafte već ostvarene i da se ne očekuje povratak na raniji nivo u skorije vreme. Prema njegovim rečima, poremećaji u prometu kroz strateški važan moreuz Hormuz, kojim prolazi petina svetskog snabdevanja naftom, doveli su do znatnog skoka naftnih derivata na svetskim tržištima. U petak je međunarodna referentna cena nafte iznosila 105 dolara po barelu, što je povećanje od 44% u odnosu na period pre izbijanja sukoba.

Procene ekonomista ukazuju na to da će proizvodnja nafte u regionu zahtevati duži period za povratak na nivo od 100 miliona barela dnevno, zbog oštećenja energetskih objekata na Bliskom istoku. Iako se tokom godine očekuje određeni pad cena nafte, stručnjaci smatraju da će one ostati iznad nivoa pre sukoba tokom čitave 2026. godine.

Lydia Boussour, viši ekonomista u jednom konsultantskom preduzeću, ističe da je za potpunu normalizaciju tržišta potrebno vreme, posebno u pogledu snabdevanja i energetskih kapaciteta. Ona navodi da se očekuju „dugoročni uticaji“ konflikta na ekonomiju.

Zabeležen rast cena goriva direktno je uticao na potrošače u SAD, povećavajući troškove transporta i putovanja. Istovremeno, rast kamatnih stopa i inflacije otežava kupovinu nekretnina, navode stručnjaci. Bela kuća nije uputila zvanični komentar povodom aktuelne situacije.

Uz konflikt u Iranu, na trendove u američkoj ekonomiji utiču i drugi faktori, uključujući primenu veštačke inteligencije i promene na tržištu rada, što je dovelo do najava otpuštanja u pojedinim velikim kompanijama. Stručnjaci ukazuju da se očekuje postepeno prilagođavanje tržišta usled kombinovanih uticaja globalnih i unutrašnjih faktora.

Ekonomski analitičari zaključuju da je za stabilizaciju tržišta potrebno vreme, a posledice rata u Iranu biće vidljive u narednim mesecima, dok se proizvodnja i lanci snabdevanja u regionu postepeno obnavljaju.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD produžio izuzeće iz Džounsovog akta za još 90 dana

Bela kuća potvrdila odluku o produženju izuzeća sa ciljem stabilizacije energenata tokom sukoba u Iranu

Published

on

By

Bela kuća potvrdila odluku o produženju izuzeća sa ciljem stabilizacije energenata tokom sukoba u Iranu

Administracija Sjedinjenih Američkih Država saopštila je da je predsednik SAD produžio izuzeće iz Džounsovog akta za dodatnih 90 dana, s ciljem stabilizacije cena goriva dok se rat u Iranu nastavlja u drugom mesecu. Ovu informaciju je 24. aprila 2026. godine potvrdila portparolka Bele kuće Tejlor Rodžers putem zvaničnog saopštenja.

Džounsov akt nalaže da se roba između američkih luka može prevoziti samo brodovima izgrađenim, registrovanim i upravljanim od strane SAD. Prvobitno izuzeće iz ovog zakona od strane predsednika SAD uvedeno je 18. marta na period od 60 dana, nakon što je rat u Iranu prouzrokovao prekid petine svetskog snabdevanja naftom i naglo povećanje troškova energije.

Novo izuzeće stupa na snagu 18. maja u 00:00 po istočnoameričkom vremenu, potvrđeno je iz Bele kuće. Prema navodima portparolke Rodžers, podaci prikupljeni od početka važenja izuzeća pokazali su da je značajno više energenata i robe stiglo do američkih luka brže nego ranije. “Ovo produženje izuzeća obezbeđuje izvesnost i stabilnost za američku i globalnu ekonomiju. Administracija preduzima više mera radi ublažavanja kratkoročnih poremećaja na energetskom tržištu, a ovo izuzeće omogućava održavanje isporuka vitalnih energenata, industrijskih materijala i poljoprivrednih proizvoda”, navela je Rodžers.

Bela kuća je takođe saopštila da je više od 40 tankera već koristilo ili će koristiti izuzeće iz Džounsovog akta, čime je povećana dostupnost transporta između američkih luka za preko 70%. Prema zvaničnim navodima, izuzetkom je omogućeno da više od devet miliona barela američke nafte stigne do domaćih luka.

Mišljenja stručnjaka o ovoj meri su podeljena. Pojedini eksperti smatraju da je izuzeće opravdano i da doprinosi smanjenju troškova transporta. Kolin Grabou, saradnik instituta za trgovinsku politiku, ističe da produženje izuzeća ukazuje na to da “administracija smatra da mera daje rezultate i koristi zemlji”. On navodi da izuzeće povećava broj brodova dostupnih za prevoz, dok važenje zakona povećava troškove transporta između američkih luka.

S druge strane, predstavnici Američke asocijacije za pomorstvo ocenjuju da izuzeće ugrožava domaću brodarsku industriju, a prema njihovim navodima, koristi za potrošače nisu očigledne.

Izuzeće iz Džounsovog akta deo je šireg seta mera koje američka administracija preduzima kako bi ublažila poremećaje na energetskom tržištu izazvane sukobom u Iranu. Situacija na globalnom tržištu energenata i dalje je nestabilna, dok se prate efekti produženja važenja izuzeća na domaću ekonomiju i industriju transporta.

Pročitaj još

U Trendu