Connect with us

Svet

SAD pojačavaju pritisak na Kubu, pojačana blokada isporuka nafte

Administracija SAD potvrdila nove mere prema Kubi, napetosti između Vašingtona i Havane traju, humanitarna situacija pogoršana

Published

on

pexels-photo-35624822

Administracija SAD potvrdila nove mere prema Kubi, napetosti između Vašingtona i Havane traju, humanitarna situacija pogoršana

Sjedinjene Američke Države su, prema poslednjim informacijama, pojačale blokadu isporuka nafte ka Kubi, što je dodatno pogoršalo humanitarnu situaciju na ostrvu. Ove mere predstavljaju nastavak dugogodišnjih tenzija između Vašingtona i Havane, a potvrđene su iz zvaničnih izvora američke administracije.

Odluka o blokadi gotovo svih isporuka nafte deo je šire politike prema Kubi, koja traje više decenija. Prema navodima izveštaja, najnovije mere uključuju i javne izjave predsednika SAD o mogućim dodatnim koracima prema Kubi. Predsednik je, prema dostupnim informacijama, poručio da će preduzeti dalje radnje ako se situacija ne promeni, ali detalji tih koraka nisu precizirani.

Humanitarna kriza na Kubi, prema navodima međunarodnih posmatrača, pogoršana je usled otežanog snabdevanja energentima. Prema izjavama sagovornika iz oblasti istorije, Kuba je decenijama predmet pažnje američke spoljne politike, a trenutne mere predstavljaju nastavak dugogodišnjih praksi. Istaknuto je da su odnosi između dve zemlje ostali napeti i posle promene vlasti na Kubi, kao i da su tenzije opstale i nakon smrti bivšeg vođe Fidela Kastra.

Istorijski posmatrači ukazuju na to da je Kuba, iako geografski blizu Sjedinjenim Državama, imala važnu ulogu u globalnim odnosima tokom proteklih sedam decenija. Više puta su se beležili periodi pojačanih tenzija, uključujući i različite američke intervencije u unutrašnje poslove Kube.

Na terenu, posledice pojačanih sankcija i blokade osećaju građani kroz otežan pristup osnovnim energentima i resursima, što, prema izveštajima lokalnih i međunarodnih organizacija, utiče na svakodnevni život stanovništva. Humanitarne organizacije su u više navrata upozorile na moguće posledice daljeg pogoršanja situacije, pozivajući na olakšavanje snabdevanja osnovnim potrepštinama.

Zvanične reakcije kubanskih vlasti na nova ograničenja nisu navedene u izveštaju. Analitičari podsećaju da su prethodni pokušaji normalizacije odnosa između SAD i Kube bili ograničenog dometa i da su najnoviji događaji nastavak dugotrajnih napetosti u regionu. Nezavisna verifikacija svih podataka iz oblasti pogođenih merama nije moguća.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Automobil sleteo u Dunav kod Kremsa, pronađeno telo vozača

Policija i spasioci pretražili reku, istraga o uzrocima nesreće u toku

Published

on

By

Policija i spasioci pretražili reku, istraga o uzrocima nesreće u toku

Najmanje jedna osoba poginula je danas nešto posle 17 časova kada je crveni automobil izleteo sa puta i upao u reku Dunav u mestu Krems, Donja Austrija, potvrđeno je iz policijskih izvora. Na lice mesta su odmah pristigli spasioci, pripadnici hitne pomoći i vatrogasci.

Prema navodima očevidaca, vozilo je izletelo sa puta nedaleko od kružnog toka, nakon čega je počelo da tone. Devetnaestogodišnji mladić, koji je prolazio sa prijateljem, skočio je u reku pokušavajući da spasi putnike. “Automobil je odmah počeo da tone… Pokušavao sam da otvorim vrata. Video sam čoveka sede kose za volanom”, izjavio je mladić, koji je nakon izlaska iz vode zbrinut na licu mesta.

U akciji spasavanja učestvovalo je više od 60 spasilaca, a reku su pretraživali i dronovi, budući da je na tom delu dubina i do šest metara. Oko 19:30 časova, pronađen je automobil i telo vozača u vozilu. Prema prvim informacijama, reč je o muškarcu starom 87 godina iz Kremsa.

Istraga o okolnostima pod kojima je došlo do izletanja vozila sa puta je u toku. Prema dosadašnjim saznanjima, na vozilu nisu pronađeni znaci kočenja, a svi relevantni dokazi biće predmet policijske analize.

“Istraga je u toku”, saopšteno je iz policije.

Pročitaj još

Svet

Američki apelacioni sud blokirao primenu novih mera za azil na granici sa Meksikom

Sud u Vašingtonu doneo odluku protiv predsedničke uredbe o ograničenju pristupa azilu, federalni imigracioni zakon ostaje na snazi

Published

on

By

Sud u Vašingtonu doneo odluku protiv predsedničke uredbe o ograničenju pristupa azilu, federalni imigracioni zakon ostaje na snazi

Federalni apelacioni sud u Vašingtonu doneo je 24. aprila 2026. godine odluku kojom se blokira sprovođenje predsedničke uredbe kojom su ograničena prava na azil za migrante koji nezakonito prelaze južnu granicu Sjedinjenih Američkih Država. Odluku je donelo tročlano veće Apelacionog suda za okrug Kolumbija, pri čemu je većina sudija ocenila da aktuelni imigracioni zakon ne dozvoljava sprovođenje novih mera za ubrzano udaljavanje migranata niti suspenziju prava na podnošenje zahteva za azil.

Sudija Dž. Mišel Čajlds, koja je autor odluke, navela je da tekst, struktura i istorija Zakona o imigraciji i državljanstvu jasno ukazuju da Kongres nije nameravao da predsedniku odobri proširena ovlašćenja za udaljavanje migranata putem predsedničke proklamacije. Čajlds je zaključila da ni sama predsednička proklamacija ni prateće smernice ne mogu suspendovati zakonski utvrđeno pravo na traženje azila.

Većina u sudskom veću, koju čine sudije Čajlds i Kornelija Pilar, zauzela je stav da mera administracije ne odgovara postojećem zakonskom okviru. Treći sudija, Džastin Voker, saglasio se sa pojedinim delovima odluke, ali je izneo izdvojeno mišljenje u pogledu tumačenja ovlašćenja predsednika da ograniči pristup azilu na granici SAD-a i Meksika.

U odluci se navodi da ovlašćenja predsednika da suspenduje ulazak migranata ne uključuju pravo na ubrzano udaljavanje ili ukidanje prava na azil. Sud je podvukao da je pravo na azil zakonski garantovano i da mere koje bi ga suspendovale ne proizilaze iz postojeće zakonodavne osnove.

Ova odluka ima direktan uticaj na politiku prema migrantima koji pokušavaju da pređu južnu granicu SAD-a bez odgovarajućih dokumenata. Prethodno uvedene mere omogućavale su ubrzano udaljavanje migranata i ograničenje pristupa azilu, što je izazvalo reakcije i pravne sporove.

Sud je istakao da izvršna vlast može koristiti određene alate za kontrolu ulaska na teritoriju SAD-a, ali da ti alati ne uključuju ukidanje prava na podnošenje zahteva za azil kako je definisano federalnim zakonom. U obrazloženju se navodi i da je Kongres jasno propisao okvir i procedure za dodelu azila, te da predsedničke uredbe ne mogu menjati te zakonske odredbe bez izričite zakonodavne izmene.

Presuda dolazi u trenutku kada se imigraciona politika nalazi u centru političkih rasprava u SAD-u, a granica sa Meksikom ostaje tema brojnih izazova i sudskih procesa. Odluka apelacionog suda može imati dugoročne posledice po pristup migranata pravima na zaštitu i azil, a očekuje se da administracija razmotri dalje pravne korake.

Pročitaj još

Svet

SAD pojačale vojno prisustvo u Ormuskom moreuzu, Iran obnavlja međunarodne letove

Pentagon rasporedio tri nosača aviona, iranski ministar u Pakistanu, bezbednosna situacija na Bliskom istoku ostaje napeta

Published

on

By

Pentagon rasporedio tri nosača aviona, iranski ministar u Pakistanu, bezbednosna situacija na Bliskom istoku ostaje napeta

Rat na Bliskom istoku ušao je u 56. dan, dok Sjedinjene Američke Države pojačavaju prisustvo u Ormuskom moreuzu raspoređivanjem tri nosača aviona, a Iran započinje obnovu međunarodnih letova iz Teherana. Prema zvaničnim izvorima, nosač aviona USS George H.W. Bush pridružio se američkim nosačima “Abraham Linkoln” i “Džerald R. Ford” u vodama Indijskog okeana, dok Pentagon razvija planove za dinamičko ciljanje iranskih ciljeva u regionu.

Istovremeno, iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči doputovao je u Pakistan na razgovore sa pakistanskim posrednicima, s ciljem postizanja napretka u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zvaničnici u Islamabadu izražavaju očekivanje da bi ovi razgovori mogli otvoriti put za novu rundu direktnih pregovora između Vašingtona i Teherana.

U međuvremenu, iz Pentagona je potvrđeno da predsednik SAD razmatra mogućnost suspenzije Španije iz NATO-a zbog nedostatka podrške američkim operacijama protiv Irana. Takođe, najavljeno je da će biti preispitana i podrška britanskom suverenitetu nad Folklandskim ostrvima.

Na terenu, situacija između Izraela i Hezbolaha ostaje napeta, i pored dogovorenog produženja primirja na tri nedelje. Izraelske snage presrele su rakete lansirane iz Libana i odgovorile vazdušnim udarima na položaje Hezbolaha. Oba aktera optužuju suprotnu stranu za kršenje sporazuma.

Peking je odbacio tvrdnje da je zaplenjeni iranski brod “Touska” bio “poklon od Kine”, navodeći da je reč o regularnim trgovinskim odnosima i negirajući optužbe bez dokaza.

Vrhovni poglavar Katoličke crkve apelovao je na strane u sukobu da zaustave nasilje i poštuju međunarodno pravo, ističući da civili najviše stradaju.

Aerodrom u Teheranu najavio je obnovu međunarodnih letova za Muskat i Istanbul, dok su druge avio-kompanije potvrdile nastavak obustave letova zbog bezbednosnih razloga. Operacije na aerodromu odvijaju se sa restriktivnim radnim vremenom, a potpuno obnavljanje zavisi od bezbednosnih uslova. Kompanija za kontejnerski prevoz Hapag-Lojd saopštila je da je jedan od njihovih brodova uspešno prošao Ormuski moreuz, bez dodatnih informacija o okolnostima.

Pročitaj još

U Trendu