Connect with us

Domaće

Rudarstvo na Balkanu donelo 1,6 milijardi evra dodate vrednosti, dve trećine profita odlazi stranim firmama

U 2022. godini milijardu evra profita završilo kod stranih kompanija, dok su država i radnici dobili po 200 miliona evra

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / 11703009

U 2022. godini milijardu evra profita završilo kod stranih kompanija, dok su država i radnici dobili po 200 miliona evra

Rudarski sektor na Zapadnom Balkanu, koji uključuje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Crnu Goru, generisao je oko 1,6 milijardi evra dodate vrednosti u 2022. godini, pokazuje analiza objavljena na stručnom skupu u Beogradu. Prema ekonomskim analizama, najveći deo ovog profita – milijardu evra – završio je kod stranih kompanija, dok su država i radnici, prema optimističnim procenama, dobili po 200 miliona evra.

Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije naveo je da rudarstvo u privredama Zapadnog Balkana čini oko 1% BDP-a. On ističe da oko dve trećine dodate vrednosti iz rudarstva pripada mahom stranim firmama, dok samo trećina ostaje radnicima i državi kroz poreze i rente. “Oko dve trećine dodate vrednosti tog dohotka završava u rukama vlasnika, mahom stranih firmi, a samo trećina završava kod radnika i kod države kroz porez”, izjavio je Jovanović.

Kao ilustraciju, Jovanović se pozvao na studiju izvodljivosti kompanije Rio Tinto, prema kojoj bi ovaj projekat ostvarivao 550 miliona evra čistog profita godišnje za rudarski projekat Jadar. Istovremeno, država i radnici bi, prema optimističnim proračunima, dobijali po 200 miliona evra godišnje.

Autori studije upozoravaju da ovakva raspodela profita predstavlja “tipičnu kolonijalnu priču” za region. Sličnosti između država Zapadnog Balkana, naročito Srbije i Bosne i Hercegovine, vide se i u načinima na koje se rudarski projekti predstavljaju javnosti i u sprovođenju procedura. Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za internacionalnu politiku navodi da privatne kompanije i institucije često predstavljaju rudarstvo kao šansu za novo “nacionalno zlatno doba”, dok stručna javnost i građani ukazuju na velike probleme, uključujući netransparentnost i izostanak javnog dijaloga.

Protesti građana i aktivističkih grupa, koji su prepoznati i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, predstavljaju reakciju na hronični manjak demokratije i neuključivanje lokalnih zajednica u proces odlučivanja. Viša naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, Jelena Vasiljević, ističe da je ključni problem nepoverenje, netransparentnost i izostanak građanskog učešća, što vodi do zahteva za obustavu rudarskih projekata. Istovremeno, istraživanje beleži i pojavu nove vrste solidarnosti među lokalnim zajednicama koje prevazilaze etničke i državne granice, kao što je slučaj sa zajedničkim protestima protiv istraživanja na planini Rogozna.

Stručni skup na kojem su predstavljeni ovi podaci organizovali su Evropski fond za Balkan (EFB), Savjetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) i Institut za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT).

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Erste Banka otvara novu poslovnu zgradu i filijalu u Novom Sadu za 500.000 klijenata

Banka sa 89 filijala i više od 1.300 zaposlenih jača prisustvo ulaganjem u moderan prostor i digitalna rešenja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Erste Banka otvara novu poslovnu zgradu i filijalu u Novom Sadu za 500.000 klijenata – Erste Banka Novi Sad

Banka sa 89 filijala i više od 1.300 zaposlenih jača prisustvo ulaganjem u moderan prostor i digitalna rešenja

Erste Banka a.d. Novi Sad otvorila je novu poslovnu zgradu na adresi Industrijska 3j u Novom Sadu, čime je počela novo poglavlje poslovanja u ovom gradu. Nova filijala u okviru poslovnog kompleksa dostupna je klijentima od početka jula. Ovaj potez predstavlja deo dugoročnog opredeljenja banke da nastavi rast zajedno sa gotovo 500.000 klijenata i partnera širom Srbije.

Rast mreže i podrška zajednici

Oslanjajući se na tradiciju Novosadske banke, Erste Banka je od 2005. godine izgradila mrežu od 89 filijala u oko 50 gradova. Banka zapošljava više od 1.300 ljudi i pruža usluge građanima i kompanijama. Tokom godina, banka je investirala u inicijative iz oblasti socijalnog bankarstva, podržavajući stotine preduzetničkih projekata i organizacija civilnog društva. Pored toga, sprovedeni su brojni programi za finansijsku pismenost i razvoj lokalnih zajednica, što je doprinelo jačanju poverenja i društvene odgovornosti.

Inovacije i održivost kroz novu zgradu

Nova poslovna zgrada projektovana je prema savremenim standardima energetske efikasnosti i održive gradnje. To omogućava unapređeno korisničko iskustvo, ali i veću dostupnost savetodavnih i digitalnih usluga. Kao rezultat, banka nastoji da obezbedi bankarstvo koje je jednostavnije i bliže potrebama klijenata.

Izjave rukovodstva i uticaj na razvoj

“Nova poslovna zgrada u Novom Sadu za nas predstavlja mnogo više od novog radnog prostora. Ona simbolizuje poverenje koje godinama gradimo sa našim klijentima i zajednicom, kao i našu ambiciju da nastavimo da se razvijamo na način koji spaja stabilnost, inovacije i odgovorno poslovanje. Naše vrednosti ostaju iste – da budemo pouzdan partner građanima i privredi i da zajedno sa njima stvaramo nove prilike za rast i razvoj”, izjavila je Jasna Terzić, predsednica Izvršnog odbora banke.Osim toga, otvaranje novog prostora pokazuje da svaka nova faza poslovanja ima smisla samo ako doprinosi zajednici. Uporedo sa tim, ulaganje u infrastrukturu i tehnologije potvrđuje strateški fokus na održivom razvoju.

Pozicija na tržištu i perspektive

Erste Banka Srbija nastavlja da investira u nove tehnologije i kvalitetnije okruženje za zaposlene i klijente. To je posebno važno jer jača konkurenciju na bankarskom tržištu i podstiče razvoj digitalnog bankarstva. Na taj način, banka ostaje usmerena na poverenje, odgovornost i inovacije kroz dugoročno partnerstvo sa građanima i privredom.

Pročitaj još

Domaće

Coca-Cola HBC Srbija i Bambi smanjili emisije CO₂ do 75% i investirali 35,2 miliona evra

Kompanije su kroz inicijative za održivost u 2025. godini unapredile efikasnost i podržale zajednice sa preko 200.000 evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Coca-Cola HBC Srbija i Bambi smanjili emisije CO₂ do 75% i investirali 35,2 miliona evra

Kompanije su kroz inicijative za održivost u 2025. godini unapredile efikasnost i podržale zajednice sa preko 200.000 evra

Coca-Cola HBC Srbija i Bambi ostvarili su značajan napredak u održivom poslovanju za 2025. godinu, prema najnovijem izveštaju kompanija. Ključna tema izveštaja je smanjenje emisija CO₂ do 75 odsto i investicija od 35,2 miliona evra, dok su istovremeno podržali zajednice i unapredili efikasnost resursa. Rezultati su deo širih ciljeva programa Mission 2025, koji je usklađen sa strategijom održivosti Coca-Cola HBC Grupe.

Tokom 2025. godine, kompanije su smanjile direktne emisije CO₂ iz Scope 1 i Scope 2 za više od 75 odsto (Coca-Cola HBC Srbija) i gotovo 55 odsto (Bambi) u poređenju sa baznom 2019. godinom. Osim toga, Coca-Cola HBC Srbija investirala je 35,2 miliona evra u razvoj poslovanja, proizvodnih kapaciteta i unapređenje operacija. Ove investicije doprinele su napretku ka lancu vrednosti sa nižim emisijama, što je prepoznato kao jedan od prioriteta kompanije.

Smanjenje potrošnje vode i inovacije u ambalaži

Odgovorno upravljanje vodnim resursima ostaje u fokusu kompanija. Coca-Cola HBC Srbija je od 2007. do 2025. godine smanjila potrošnju vode po litru proizvedenog napitka za 55 odsto. Bambi je do kraja 2025. godine smanjio ukupnu potrošnju vode za gotovo 49 odsto u odnosu na 2019. godinu. Kroz inicijative za smanjenje mase ambalaže, masa PET boce od jednog litra smanjena je sa 37 na 32 grama. Kao rezultat, emisije CO₂ su smanjene za procenjenih 514 tona godišnje. Projekat „Fabrika nula otpada“ omogućio je da sva tri proizvodna pogona Coca-Cola HBC Srbija ostvare cilj nultog odlaganja otpada na deponije. Fabrika Bambi u Požarevcu, gde se gotovo 100 odsto otpada zbrinjava održivo, takođe je blizu ovom cilju.

Kompanija je tokom godine proširila 24/7 portfolio proizvoda. Lansirano je 14 novih ukusa i 43 nova formata pakovanja, sa fokusom na proizvode sa manje ili bez šećera. Noviteti uključuju Coca-Cola Lime, Fanta Grape, Schweppes Purple, Powerade Mountain Blast Zero i Monster Zero Sugar. Inovacije su obuhvatile i kategorije energetskih, funkcionalnih i gotovih napitaka spremnih za konzumaciju.

Podrška zajednici i razvoj zaposlenih

Uporedo sa tim, Coca-Cola HBC Srbija i Bambi izdvojili su više od 200.000 evra, više od 225.000 litara napitaka i 42 tone proizvoda kroz donacije i inicijative za zajednicu. Angažovanje zaposlenih prevazišlo je okvire radnog mesta — više od 260 zaposlenih učestvovalo je u volonterskim i mentorskim programima, doprinoseći sa više od 5.400 sati svog vremena.

Podrška zaposlenima i profesionalnom razvoju ostala je prioritet. Čak 93 odsto zaposlenih izjavilo je da je ponosno što radi u kompanijama Coca-Cola HBC Srbija i Bambi. Prema rečima Saše Markovića, generalnog direktora Coca-Cola HBC Srbija: „Napredak koji smo ostvarili tokom 2025. godine pokazuje da možemo da nastavimo da razvijamo poslovanje, istovremeno smanjujući emisije, odgovorno upravljajući resursima i stvarajući vrednost za naše partnere i zajednicu.“

Bambi: niska fluktuacija i rast kroz inovacije

Za Bambi, 2025. je bila godina prekretnica. Kompanija je zabeležila rekordno nisku stopu fluktuacije zaposlenih od oko 3 odsto, uz značajna ulaganja u proizvodne kapacitete i povratak Plazme na tržište. Nova pakovanja Plazme od 400 g i 800 g postala su najuspešnija lansiranja u kategoriji, a brend je ponovo zauzeo vodeću poziciju u kategoriji tvrdog keksa.

U zaključku, rezultate kompanija potvrđuje nastavak strategije održivosti i jačanja konkurentnosti na srpskom tržištu. Ove inicijative doprinose izgradnji održivije i otpornije privrede, dok istovremeno donose koristi zaposlenima, partnerima i lokalnim zajednicama.

Pročitaj još

Domaće

Agro Simpa ulaže u ukrajinsko pčelarstvo, otvara pogon kapaciteta 2.000 tona godišnje

Hrvatska kompanija širi proizvodnju hrane za pčele u Odesi, uz rast globalnog tržišta na 3,1 milijardu dolara do 2034.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hrvatska kompanija širi proizvodnju hrane za pčele u Odesi, uz rast globalnog tržišta na 3,1 milijardu dolara do 2034.

Agro Simpa iz Siska sa partnerom VRM AHRO pokreće izgradnju proizvodnog pogona u Odesi kapaciteta 2.000 tona godišnje. Ova investicija u ukrajinsko pčelarstvo dolazi dok rat u Ukrajini traje četvrtu godinu, a kompanija planira da do njegovog završetka ima uhodanu proizvodnju, poznat proizvod i partnera na lokalnom tržištu.

Kompanija će u projekat uneti svoj know-how, tehnologiju i recepture, kao i proteinske dodatke i suplemente razvijane godinama, koji se koriste za prevenciju bolesti pčela i ulaze u sastav finalnog proizvoda. S druge strane, VRM AHRO preuzima lokalnu proizvodnju i distribuciju u Ukrajini. Pored toga, partneri planiraju razvoj novih proizvoda i razmenu tržišnih iskustava.

Razlozi za ulaganje u ukrajinsko pčelarstvo

Prema rečima direktora Agro Simpe, Saša Simić, organizovanje proizvodnje u Ukrajini omogućava nižu cenu ključne sirovine – šećera – i niže logističke i radne troškove u poređenju sa uvozom iz Hrvatske. Kontrola kvaliteta ostaje u rukama Agro Simpe, dok VRM AHRO organizuje proizvodnju i distribuciju na terenu. Ukrajina je među najvećim pčelarskim zemljama Evrope, sa oko 2,3 miliona pčelinjih zajednica i 187.000 registrovanih pčelara.

Duge zime i letnje suše stvaraju stalnu potrebu za prihranom pčela tokom skoro celog ciklusa – energetskom hranom za prezimljavanje i proteinskom hranom za razvoj zajednica. Iako rat traje, iz Agro Simpe poručuju da privreda mora da funkcioniše, a novi proizvodi zahtevaju vreme za pozicioniranje. Kada sukob završi, kompanija očekuje da ima uhodanu proizvodnju i mogućnost brzog širenja kapaciteta.

Tržište hrane za pčele beleži ubrzan rast

Globalno tržište hrane za pčele vredelo je oko 1,8 milijardi dolara u 2025, sa projekcijom rasta na 3,1 milijardu dolara do 2034. godine, uz prosečnu godišnju stopu od 6,2 odsto. Druga analiza predviđa još bržu ekspanziju: od 1,41 milijarde dolara u 2026. do 5,5 milijardi dolara do 2035, po stopi od 9 odsto godišnje. Evropa je drugo najveće regionalno tržište sa 27,6 odsto udela u 2025. godini, a glavna tržišta su Nemačka, Francuska, Španija i Velika Britanija sa preko 16 miliona registrovanih pčelinjih zajednica.

Dodatno, sve stroža regulativa o pesticidima u EU i Britaniji smanjuje prirodnu pašu, pa raste potražnja za veštačkom prihranom. Prema istraživanjima, košnice koje redovno dobijaju nutritivnu prihranu imaju do 2,3 puta veće šanse za uspešno prezimljavanje. Šire tržište pčelinjih proizvoda u Evropi procenjuje se na 3,66 milijardi dolara u 2024, sa projekcijom rasta na 6,99 milijardi dolara do 2032, po stopi od 8,41 odsto godišnje.

Pritisak na globalno pčelarstvo stvara i visoka stopa gubitka zajednica – 35 do 40 odsto godišnje u ključnim tržištima. Zbog toga prihrana postaje ključan alat za očuvanje pčelinjaka i povećanje prinosa. U tom kontekstu, ulazak Agro Simpe na ukrajinsko tržište predstavlja logičan korak kompanije koja želi da osigura poziciju pre očekivanog rasta tržišta nakon završetka rata.

Pročitaj još

U Trendu