Connect with us

Svet

Gradonačelnik Njujorka navodi da demokratski socijalizam može biti uspešan u raznim sredinama

Zvanične izjave ukazuju na ostvarene ciljeve u prvih 100 dana mandata, pojedini planovi još u fazi realizacije

Published

on

pexels-photo-35755251

Zvanične izjave ukazuju na ostvarene ciljeve u prvih 100 dana mandata, pojedini planovi još u fazi realizacije

Gradonačelnik Njujorka, Zohran Mamdani, izjavio je tokom osvrta na prvih 100 dana mandata da smatra kako demokratski socijalizam može biti uspešan u različitim delovima Sjedinjenih Američkih Država. Izjavu je dao tokom intervjua, ističući da je radnička klasa centralna za politička rešenja koja zagovara. Mamdani je naveo da je pre stupanja na funkciju bio mišljenja da je moguće biti demokratski socijalista samo u određenim gradskim četvrtima, ali da sada veruje da takav pristup može biti primenjen na širem nivou.

Gradonačelnik je preuzeo dužnost 1. januara i započeo realizaciju nekoliko ključnih predizbornih obećanja. Među postignućima su proširenje besplatnih programa za brigu o deci, uspostavljanje Kancelarije za bezbednost zajednice i najava otvaranja prve gradske prodavnice prehrambenih proizvoda. Međutim, određene inicijative, uključujući zamrzavanje kirija i obezbeđivanje besplatnog prevoza autobusima, još uvek nisu sprovedene.

Mamdani je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima i istakao napredak koji je, prema njegovim rečima, ranije bio ocenjen kao teško ostvariv. Kao primer je naveo rad na popunjavanju upražnjenih mesta u odboru koji donosi odluke o stanovima sa regulisanim zakupom, dok se odluka o budućim merama očekuje tokom leta. Dodao je i da su ubrzane autobuske linije već dovele do uštede vremena za veliki broj korisnika, dok su pregovori sa državnim vlastima o besplatnom prevozu još u toku.

Gradonačelnik je naglasio da je unapređenje javne bezbednosti deo šireg plana, navodeći da se aktivnosti u vezi sa pristupačnošću i bezbednošću sprovode istovremeno. U izjavi je istakao i zajedničku sklonost prema Njujorku sa bivšim predsednikom SAD Donaldom Trampom, navodeći da oba političara imaju poseban odnos prema gradu. Ove izjave dolaze u trenutku kada se u javnosti vodi rasprava o ulozi demokratskog socijalizma u američkom političkom sistemu. Sprovedene promene i nerealizovane inicijative deo su šireg političkog konteksta i delovanja lokalne administracije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Tramp zatražio od Kine obustavu isporuke oružja Iranu, Si potvrdio da nema snabdevanja

Američki predsednik naveo da je uputio pismo kineskom kolegi, iz Pekinga stiglo uveravanje o neisporučivanju oružja Teheranu

Published

on

By

Američki predsednik naveo da je uputio pismo kineskom kolegi, iz Pekinga stiglo uveravanje o neisporučivanju oružja Teheranu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je uputio pismo kineskom predsedniku Si Đinpingu sa zahtevom da Kina ne isporučuje oružje Iranu. Tramp je u intervjuu naveo da mu je kineski lider odgovorio i potvrdio da Peking ne snabdeva Teheran oružjem.

Prema Trampovim rečima, ova razmena pisama nije vremenski precizirana. On je prethodne nedelje najavio mogućnost uvođenja trenutne carine od 50 odsto za države koje snabdevaju Iran naoružanjem. Ova izjava dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku i zabrinutosti zbog potencijalnih isporuka oružja Iranu.

“Napisao sam pismo Siju. Zamolio sam ga da ne daje oružje Iranu. On mi je odgovorio pismom i rekao da to zapravo ne radi”, izjavio je Tramp. Iz kineske strane nije bilo dodatnih komentara u vezi sa ovom prepisom.

Trampova pretnja tarifama deo je šire strategije pritiska na države koje bi mogle da podrže Iran u vojnom smislu. Za sada nema informacija o konkretnim isporukama oružja iz Kine Iranu, a iz američkih izvora navode da se situacija pažljivo prati.

Pročitaj još

Svet

Izrael i Liban postigli dogovor o desetodnevnom prekidu vatre

Međunarodni posmatrači prate sprovođenje sporazuma, tenzije ostaju oko Ormuškog moreuza

Published

on

By

Međunarodni posmatrači prate sprovođenje sporazuma, tenzije ostaju oko Ormuškog moreuza

Izrael i Liban postigli su dogovor o desetodnevnom prekidu vatre, kako je saopšteno 6. juna 2024. godine. Sporazum dolazi usred povećanih tenzija u regionu, posebno u oblasti Ormuškog moreuza, gde su pomorcima i britanskoj službi za pomorsku trgovinu (United Kingdom Maritime Trade Operations) upućena upozorenja da će blokada važiti za sav pomorski saobraćaj, bez obzira na zastavu broda.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će brodovi koji se približe američkoj blokadi iranskih luka biti “eliminisani”. U isto vreme, NATO saveznici saopštili su da neće učestvovati u planu predsednika Trampa o blokadi moreuza. Najmanje dva broda promenila su pravac nakon što su prišla Ormuškom moreuzu.

U saopštenju američkog predsednika navedeno je da je postizanje dogovora između Libana i Izraela rezultat diplomatskih napora i da je ovo deseti konflikt čije je rešenje pomogao da se postigne. “Bila mi je čast da rešim devet ratova širom sveta, ovo će biti moj deseti”, rekao je Tramp.

Međunarodni posmatrači prate situaciju na terenu, dok se primirje sprovodi. Za sada nije bilo informacija o incidentima od stupanja na snagu prekida vatre.

“Pratimo sprovođenje dogovora i održavamo kontakte sa svim relevantnim stranama”, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Tenzije u oblasti Ormuškog moreuza i dalje traju, a pomorskim operaterima preporučeno je da prate bezbednosna upozorenja.

Pročitaj još

Svet

Predlog za ograničavanje ovlašćenja predsednika SAD prema Iranu nije usvojen u Predstavničkom domu

Predstavnički dom odbio rezoluciju kojom bi se ograničila vojna ovlašćenja predsednika prema Iranu, potvrđuju izvori iz Kongresa

Published

on

By

Predstavnički dom odbio rezoluciju kojom bi se ograničila vojna ovlašćenja predsednika prema Iranu, potvrđuju izvori iz Kongresa

Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država nije usvojio najnoviji predlog kojim bi se ograničila ovlašćenja predsednika Donalda Trampa za dalje vojne akcije prema Iranu. Glasanje je održano 16. aprila 2026. godine u Vašingtonu, a rezolucija nije prošla sa 213 glasova za i 214 protiv, dok je jedan poslanik bio uzdržan, navode izvori iz američkog Kongresa.

Predlog rezolucije o ratnim ovlašćenjima, koji je podneo demokratski kongresmen iz Njujorka Gregory Meeks, imao je cilj da spreči predsednika da preduzima dodatne vojne akcije prema Iranu bez odobrenja Kongresa. Glasanje je usledilo u trenutku kada sukob između Sjedinjenih Država i Irana ulazi u treći mesec, a kraj sukoba ostaje neizvestan.

Prema dostupnim informacijama, jedan republikanski poslanik podržao je rezoluciju zajedno sa gotovo svim demokratskim članovima, ali predlog nije uspeo da prikupi dovoljno glasova za usvajanje. Ova inicijativa je deo šire debate o ulozi i nadležnostima Kongresa u donošenju odluka o vojnim operacijama, posebno u svetlu nedavnih izjava predsednika Trampa o mogućnosti napada na iransku infrastrukturu.

Demokrate u oba doma Kongresa istakle su potrebu za ograničavanjem predsedničkih ovlašćenja nakon što je predsednik Tramp nedavno zapretio “uništavanjem cele civilizacije” ukoliko Iran ne pristane na ponovno otvaranje moreuza Ormuz, važnog za svetsku trgovinu naftom. U međuvremenu, mirovni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana prekinuti su u Pakistanu tokom dvonedeljnog primirja, dok su Sjedinjene Države uvele blokadu brodovima koji koriste iranske luke.

Nedavna izjava predsednika Trampa o mogućem napadu na civilnu infrastrukturu Irana izazvala je određene reakcije među republikanskim poslanicima, ali to nije značajno uticalo na rezultate glasanja o ratnim ovlašćenjima. Slična rezolucija, koju su predložili demokrate u Senatu, takođe nije usvojena ranije ove nedelje, uz podršku samo jednog republikanskog senatora.

Prošle nedelje, demokrate u Predstavničkom domu pokušale su da izglasaju predlog tokom kratke zasedanja bez rasprave, ali nisu uspele da ga stave na glasanje. Situacija oko sukoba između SAD i Irana ostaje nestabilna, a zvaničnici Kongresa i dalje razmatraju mogućnosti za dalju kontrolu izvršnih ovlašćenja predsednika u sferi spoljne politike i vojnih intervencija.

Pročitaj još

U Trendu