Connect with us

Svet

Senat SAD odbio predlog o ograničavanju predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Američki Senat nije usvojio rezoluciju o smanjenju ovlašćenja predsednika za vojnu akciju protiv Irana, potvrđeno glasanjem

Published

on

pexels-photo-19893301

Američki Senat nije usvojio rezoluciju o smanjenju ovlašćenja predsednika za vojnu akciju protiv Irana, potvrđeno glasanjem

Senat Sjedinjenih Američkih Država odbio je 15.04.2026. godine predlog rezolucije kojom bi se ograničila ovlašćenja predsednika SAD za upotrebu vojne sile protiv Irana. Glasanje je održano u Vašingtonu, a predlog nije prošao nakon što su 47 senatora glasala za, a 52 protiv. Prema dostupnim informacijama, ovo je četvrti pokušaj da se u Senatu izglasa slična mera od početka aktuelnog sukoba 28. februara.

Predlog rezolucije predvodila je demokratska senatorka iz Ilinoisa, Temi Dakvort, koja je zatražila da predsednik SAD povuče američke oružane snage iz neprijateljstava u ili protiv Irana, osim ukoliko Kongres ne donese posebnu odluku o ratu ili specifičnu dozvolu za upotrebu vojne sile. U obraćanju javnosti, Dakvort je istakla da smatra neophodnim da Kongres preuzme odgovornost u odlučivanju o vojnom angažmanu SAD.

U glasanju su zabeleženi prelazi iz stranačkih redova, a prema navodima, republikanski senator Rend Pol iz Kentakija i demokratski senator Džon Feterman iz Pensilvanije glasali su suprotno većinskim stavovima svojih partija. Ovo ukazuje na određene podele unutar Senata oko pitanja dalje vojne politike prema Iranu.

Senatorka Dakvort je na konferenciji za novinare dan pre glasanja izjavila da je, prema njenom mišljenju, potrebno da Senat glasa kako bi, kako je navela, okončao aktuelni konflikt. U svom obraćanju, izrazila je mišljenje da Kongres ima dužnost da deluje u skladu sa svojim ovlašćenjima po pitanju vojne politike.

Tokom glasanja, protivnici rezolucije argumentovali su da bi usvajanje ove mere moglo ograničiti kapacitete izvršne vlasti u reagovanju na bezbednosne izazove. Sa druge strane, zagovornici rezolucije istakli su da je potrebno veće učešće Kongresa u donošenju odluka o upotrebi vojne sile.

Ovo glasanje deo je šire debate u SAD o ulozi Kongresa u odlučivanju o upotrebi oružanih snaga u stranim sukobima. Do sada, nijedan od predloga za ograničavanje predsedničkih ovlašćenja u ovom kontekstu nije dobio dovoljno podrške u Senatu.

Rezolucija je predložena u trenutku kada je američko angažovanje u regionu predmet pažnje javnosti i političkih aktera. Prethodni pokušaji usvajanja sličnih mera takođe nisu dobili potrebnu većinu. Dalji koraci po ovom pitanju najavljeni su od strane pojedinih senatora, ali nije precizirano kada bi moglo doći do novih inicijativa u Senatu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pence izrazio nadu da će administracija odustati od fonda za obeštećenje zbog zloupotrebe pravosuđa

Bivši potpredsednik SAD naveo da je fond izazvao podelu među republikancima, dok je pitanje isplate osobama osuđenim za napad na Kapitol ostalo sporno

Published

on

By

Bivši potpredsednik SAD naveo da je fond izazvao podelu među republikancima, dok je pitanje isplate osobama osuđenim za napad na Kapitol ostalo sporno

Bivši potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Majk Pens izjavio je da se nada da će aktuelna administracija odustati od novouspostavljenog fonda namenjenog osobama koje tvrde da su bile meta zloupotrebe pravosudnog sistema. Ova izjava data je tokom intervjua u Vašingtonu, a odnosi se na takozvani “anti-weaponization” fond, čije je formiranje izazvalo reakcije u Kongresu i podelu unutar Republikanske stranke.

Pens je istakao da je, prema njegovom mišljenju, neprihvatljivo da fond može omogućiti isplatu osobama koje su napale pripadnike policije ili učestvovale u oštećenju zgrade Kongresa tokom događaja od 6. januara 2021. godine. “Ideja da se stvori fond iz koga bi se obeštećivale osobe koje su napadale policijske službenike i vandalizovale Kapitol tog dana potpuno je neprihvatljiva”, izjavio je Pens.

Fond, čija je ukupna vrednost 1,776 milijardi dolara, uspostavljen je kao deo nagodbe u tužbi koju je bivši predsednik SAD podneo protiv Poreske uprave. Prema dostupnim informacijama, fond je predviđen da finansira isplate iz budžetskih sredstava osobama koje tvrde da su bile meta selektivnog krivičnog gonjenja. Ova inicijativa izazvala je neslaganja među republikanskim senatorima, naročito nakon što su pojedini saveznici bivšeg predsednika, uključujući i one koji su optuženi za događaje 6. januara, najavili da planiraju da podnesu zahteve za isplatu iz fonda.

O pitanju fonda nedavno je održan sastanak republikanskih senatora, tokom kog je, prema izveštajima, došlo do povišenih tonova. Takođe, zbog neslaganja oko ovog pitanja, odloženi su planovi za finansiranje mera iz oblasti imigracije. Pens je naveo da ga ohrabruje broj republikanskih senatora koji su se javno izjasnili protiv fonda i dodao: “Moja nada je da će administracija u potpunosti odustati od ove ideje”.

Bivši potpredsednik je bio među zvaničnicima koji su bili direktno ugroženi tokom napada na Kapitol 6. januara 2021. godine, kada je Kongres zasedao radi potvrde rezultata predsedničkih izbora. Pens je naglasio da, prema njegovom mišljenju, osobe koje su učestvovale u nasilju prema službenicima reda i uništavanju državne imovine ne bi trebalo da imaju pravo na bilo kakvo budžetsko obeštećenje.

Republikanski senatori su u međuvremenu zatražili dodatne informacije o načinu na koji će fond funkcionisati, kao i o kriterijumima na osnovu kojih bi se isplate vršile. Takođe su postavljena pitanja o mogućim merama koje bi sprečile da osobe osuđene za napad na službenike ili vandalizam budu korisnici fonda.

Tema fonda ostaje predmet rasprave među zakonodavcima, dok administracija još nije najavila eventualne izmene ili povlačenje ove inicijative.

Pročitaj još

Svet

Tri osobe stradale u napadu američke vojske na brod u Pacifiku

Američka vojska potvrdila napad na brod za koji tvrdi da je prevozio drogu, incident deo šire kampanje u regionu

Published

on

By

Američka vojska potvrdila napad na brod za koji tvrdi da je prevozio drogu, incident deo šire kampanje u regionu

Američka vojska saopštila je da je u subotu izvela još jedan napad na plovilo u istočnom delu Tihog okeana, za koje tvrdi da je bilo uključeno u krijumčarenje droge. Prema navodima američke vojske, u ovom napadu poginule su tri osobe. Ovo je četvrti napad ovog tipa u protekloj nedelji, čime je, prema saopštenju, ukupni broj stradalih od početka serije udara porastao na 205.

Južna komanda američke vojske navela je da je brod bio upleten u “operacije narko-trafikinga” i da je njime upravljala organizacija koju američke vlasti označavaju kao terorističku. U saopštenju nisu pruženi dodatni dokazi koji bi potkrepili ove tvrdnje.

Na društvenim mrežama objavljen je snimak na kojem se vidi kako se manje plovilo kreće po moru pre nego što ga pogađa udar i izbijaju plamenovi. Prema informacijama američke vojske, napad je izvršen po naređenju generala Frensisa L. Donovana, najvišeg vojnog komandanta SAD za Latinsku Ameriku.

Sjedinjene Američke Države su tokom poslednjih meseci intenzivirale operacije protiv brodova za koje tvrde da su uključeni u krijumčarenje droge kroz Karipsko more i istočni Pacifik. Prethodni napadi u ovoj seriji su, prema američkim izvorima, izvedeni u utorak, sredu i petak ove nedelje.

Saopštenje američke vojske navodi da je broj žrtava tokom ove kampanje korigovan naviše nakon što pojedinci, koji su prethodno identifikovani kao preživeli, nisu pronađeni. Američka administracija je ranije izjavila da je u oružanom sukobu sa latinoameričkim narko-kartelima, navodeći da su oni odgovorni za unos droga u SAD.

Nakon poslednjeg napada nisu objavljene dodatne informacije o identitetu stradalih, tipu broda ili okolnostima samog incidenta. Nije poznato da li su druge strane iz regiona izdale svoja saopštenja povodom ovog događaja.

Ova serija udara deo je duže kampanje američke vojske protiv plovila za koja se tvrdi da su povezana sa švercom droge. Kampanja je započela početkom septembra i prema navodima američkih vojnih izvora, broj stradalih tokom operacija kontinuirano se ažurira na osnovu novih informacija sa terena.

Nezavisna verifikacija navoda i broja žrtava nije bila moguća. Lokalni izvori i međunarodne organizacije za sada nisu izneli zasebne izveštaje o ovom incidentu.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Ukrajine tvrdi da su ukrajinska deca odvedena u Rusiju i obučavana za borbu

Volodimir Zelenski izneo optužbe na račun Rusije, međunarodne institucije naglašavaju zaštitu dece tokom sukoba

Published

on

By

Volodimir Zelenski izneo optužbe na račun Rusije, međunarodne institucije naglašavaju zaštitu dece tokom sukoba

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu međunarodnim medijima da, prema informacijama ukrajinskih vlasti, Rusija odvodi ukrajinsku decu i obučava ih da učestvuju u borbenim aktivnostima. Ova izjava data je tokom ekskluzivnog razgovora i predstavlja prvi put da je Zelenski javno izneo ovakve optužbe, koje prevazilaze ranije navode o premeštanju dece radi re-edukacije ili “rusifikacije”.

Prema rečima predsednika Ukrajine, postoje dokazi da su pojedina deca odvedena iz zemlje i podvrgnuta obuci sa ciljem da se kasnije bore protiv ukrajinskih snaga. Zelenski nije naveo detalje o prirodi dokaza niti koliko dece je navodno uključeno u ovaj proces.

Međunarodne institucije, uključujući Međunarodni krivični sud (ICC), u ranijim saopštenjima su ukazivale na zabrinutost zbog postupanja prema deci tokom sukoba u Ukrajini. ICC je 2023. godine izdao nalog za hapšenje ruskog predsednika, navodeći kao osnov program “nezakonite deportacije dece” iz Ukrajine. Zvaničnici ruske strane, sa druge strane, saopštili su da se radi o humanitarnoj meri usmerenoj na zaštitu ratne siročadi. Ruski izvori objavljivali su i snimke na kojima su predstavnici vlasti u kontaktu sa decom.

U intervjuu, Zelenski je ponovio stav da ukrajinska vlada ne prihvata mogućnost razmene dece za zarobljene vojnike, naglašavajući da međunarodno humanitarno pravo posebno štiti decu kao neborce. “Važno je vratiti naše ratnike, ratne zarobljenike, ali ne možemo ih razmenjivati za decu”, rekao je Zelenski.

Međunarodni pravni okvir, uključujući Ženevske konvencije, predviđa posebnu zaštitu dece u oružanim sukobima i zabranjuje njihovu upotrebu u borbenim dejstvima. Prema dostupnim informacijama, nezavisno nije moguće potvrditi navode o obuci ukrajinske dece za vojne aktivnosti u Rusiji.

Sukob u Ukrajini traje od februara 2022. godine i prate ga brojne optužbe o kršenju prava civila, uključujući i pitanja zaštite dece. Organizacije za ljudska prava i međunarodne institucije nastavljaju da prate situaciju i apeluju na poštovanje međunarodnih normi tokom trajanja sukoba.

Pročitaj još

U Trendu