Connect with us

Porodica

Roditeljske rečenice koje grade samopouzdanje i uspeh kod dece

Prava podrška i iskrene reči u detinjstvu ključ su za razvoj detetove sigurnosti i budućih uspeha

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Barbara olsen

Prava podrška i iskrene reči u detinjstvu ključ su za razvoj detetove sigurnosti i budućih uspeha

Mnogi roditelji razmišljaju o tome kako izgraditi snažno samopouzdanje i podstaći uspeh kod svoje dece. Nauka i iskustvo pokazuju da način na koji govorimo deci i kako reagujemo na njihove postupke ima dugoročan uticaj na njihov razvoj. Poznati psihijatar Sigmund Frojd naglašavao je da se temelji samopouzdanja postavljaju još u najranijem detinjstvu. Deca koja odrastaju okružena ljubavlju i prihvatanjem stiču snažan osećaj sopstvene vrednosti. Frojd je istakao: „Čovek koji je bio neprikosnoveni miljenik svoje majke, kroz čitav život nosi osećaj pobednika i veru u uspeh, što neretko vodi do stvarnog uspeha.” Ova misao nam govori koliko je važno pružiti detetu podršku, ali to ne znači da treba zanemariti greške ili ih stalno hvaliti bez osnova. Bitno je prihvatiti dete onakvo kakvo jeste.
Kritičke rečenice poput „mogao si urednije“ ili „zašto je trava plava?“ mogu nenamerno narušiti detetovo samopouzdanje. Kada dete češće čuje zamerke nego reči podrške, može postati nesigurno i izbegavati izazove. Frojd je ukazivao na važnost da dete ima bar jednu osobu koja ga voli i prihvata bezuslovno, bez stalnog takmičenja za ljubav u porodici.
S druge strane, deca koja odrastaju uz podršku i slobodu češće postaju kreativna i hrabra, ne boje se da pogreše i ne uklapaju se u stroge okvire. Prava podrška nije u davanju potpune slobode, već u omogućavanju prostora za razvoj, greške i istraživanje različitih puteva.
Samopouzdanje se ne razvija naredbama i kaznama, već razumevanjem detetovih osećanja i potreba. Dete treba da zna da je primećeno, da se njegove sposobnosti cene i da se njegov temperament ne smatra manom. Rečenice poput „ti možeš“, „probaj, tu sam uz tebe“ i „važan si“ jačaju sigurnost i podstiču dete da sanja i ostvaruje svoje ciljeve.
Frojd je isticao i koliko je važno negovati dečje snove, bez ismevanja ili nametanja tuđih želja. „Samo ostvarenje sna iz detinjstva može doneti sreću”, govorio je. Kada odrasli dozvole detetu da otkriva svoje želje i talente, ono vremenom izrasta u odraslu osobu sa izraženim osećajem identiteta i zadovoljstvom sobom.
Roditeljska reč ima ogroman značaj u razvoju deteta. Prava podrška, razumevanje i dozvola za grešku su osnov za izgradnju samopouzdanja i budućeg uspeha, i to ne samo u detinjstvu, već i tokom celog života.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Porodica

5 sitnih znakova da se nekome dopadate, čak i kada vam to nikada neće direktno reći

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hari Stajls i Zoi Kravic privlače pažnju stilom jesenji dečko-letnja devojka – stil jesenji dečko-letnja devojka

Nije svako dovoljno hrabar da otvoreno kaže da mu se neko dopada. Neki ljudi će svoje emocije pokušati da sakriju, ali telo i ponašanje često mogu da ih „odaju“.

Pogled, način komunikacije ili čak sasvim sitne promene u ponašanju mogu pokazati da nekome niste baš svejedno. Naravno, nijedan pojedinačni znak nije dokaz zaljubljenosti, ali kada se više njih pojavi zajedno, situacija može postati mnogo jasnija.

1. Često traži vaš pogled

Ako primetite da vas osoba često posmatra, a zatim brzo skrene pogled kada je uhvatite, moguće je da postoji određena privlačnost.

Posebno je zanimljivo kada se pogled ponavlja više puta tokom istog susreta. Ljudi prirodno obraćaju više pažnje na osobe koje su im zanimljive.

2. Pamti sitnice koje ste usput pomenuli

Rekli ste jednom da volite određenu pesmu, spomenuli omiljeni restoran ili pričali o nečemu što vas čini srećnim, a ta osoba se toga setila nedeljama kasnije?

To može biti znak da vas pažljivo sluša. Kada nam je neko posebno zanimljiv, mnogo lakše pamtimo detalje koje bi inače možda zaboravili.

3. Uvek pronađe razlog da započne razgovor

Poruka bez konkretnog razloga, pitanje na koje bi odgovor mogao da se pronađe za nekoliko sekundi ili komentar na nešto potpuno nevažno – ponekad su upravo takvi izgovori način da neko ostane u kontaktu sa vama.

Ako osoba često traži povod za razgovor, moguće je da joj jednostavno prija vaša pažnja i društvo.

4. Ponaša se drugačije kada ste tu

Neko ko je inače potpuno opušten može odjednom postati nervozan, pričljiviji ili neobično tih kada se pojavite.

Kod nekih ljudi simpatija donosi dodatnu sigurnost i želju da se pokažu u najboljem svetlu, dok kod drugih izaziva upravo suprotnu reakciju – zbunjenost i nesigurnost.

5. Primećuje promene na vama

Nova frizura, drugačija odeća, promena raspoloženja ili sitnica koju drugi možda ne bi ni primetili – osoba kojoj se dopadate može biti posebno pažljiva prema vašem izgledu i ponašanju.

Ako često primećuje takve detalje, to može značiti da vas posmatra sa više pažnje nego druge ljude.

Naravno, ne postoji univerzalna formula koja može sa sigurnošću da pokaže da se nekome dopadate. Neko je prirodno pažljiv, neko često uspostavlja kontakt očima, a neko jednostavno voli da razgovara.

Ipak, ako primetite nekoliko ovih znakova istovremeno, možda vredi obratiti pažnju na to kako se ta osoba ponaša baš prema vama.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto deca najviše „testiraju“ roditelje baš kada su umorna? Ovo ponašanje nije slučajno

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pet koraka za roditelje: Kako deca zavole zdravu ishranu

Gotovo svaki roditelj je doživeo istu situaciju: dete je tokom dana bilo raspoloženo i saradljivo, a onda, čim se približi vreme za spavanje, počinje da traži još jednu igru, još jednu priču, čašu vode ili nešto što mu je baš tada neophodno.

Deluje kao da dete namerno „testira“ granice. Međutim, iza takvog ponašanja često se krije nešto mnogo jednostavnije – umor otežava detetu da kontroliše emocije i ponašanje.

Kada su umorna, deca teže podnose frustraciju, teže se zaustavljaju i imaju manje strpljenja. Ono što bi tokom dana prihvatila bez problema, uveče može da izazove negodovanje, plač ili raspravu.

Kod mlađe dece posebno je važno to što njihove sposobnosti samokontrole još nisu potpuno razvijene. Kada se umor nagomila, dete ima još manje mogućnosti da samo reguliše svoje ponašanje.

Zato se može dogoditi da dete baš tada počne da pregovara sa roditeljima.

„Još samo pet minuta“, „Neću da spavam“, „Hoću još jednu epizodu“ – zahtevi se nižu jedan za drugim. To ne mora nužno da znači da dete svesno pokušava da manipuliše roditeljem. Često jednostavno pokušava da odloži trenutak kada mora da prekine aktivnost i ode na spavanje.

Tu postoji i još jedan zanimljiv razlog. Deca mogu biti umorna, ali istovremeno i previše stimulisana nakon celog dana igre, vrtića, škole, ekrana i različitih aktivnosti. Telo je iscrpljeno, ali detetu je teško da se „isključi“.

Zbog toga se večernja rutina često pretvara u najteži deo dana.

Roditeljima u takvim situacijama može pomoći predvidiva rutina – slično vreme za kupanje, oblačenje pidžame, priču i odlazak u krevet. Kada dete zna šta sledi, manje je prostora za večernja pregovaranja.

Zato sledeći put kada dete baš pred spavanje počne da pomera granice, možda nije reč o tome da je odjednom postalo neposlušno. Ponekad je upravo suprotno – toliko je umorno da više nema dovoljno kapaciteta da kontroliše ono što tokom dana uspeva bez problema.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Stvari koje ljudi počnu da cene tek kada ih izgube: 10 običnih trenutaka koje danas uzimamo zdravo za gotovo

Objavljeno pre

,

Objavio:

Group of friends enjoying a sunny day in the park with vibrant autumn leaves.

Najvrednije stvari u životu često nisu one koje kupujemo. To su obični trenuci koje primetimo tek kada više nisu deo svakodnevice.

Čovek je neobično biće.

Dok nešto ima, često o tome ni ne razmišlja.

Tek kada se promeni, shvati koliko mu je značilo.

Zdravlje.

Vreme.

Ljudi.

Mir.

Obična svakodnevica.

Evo deset stvari koje mnogi počnu da cene tek kada ih izgube.

1. Zdravlje

Dok smo zdravi, telo gotovo da ne primećujemo.

Hodamo.

Trčimo.

Penjemo se stepenicama.

Spavamo.

Jedemo.

Sve funkcioniše bez razmišljanja.

Tek kada se pojavi problem, običan dan postane nešto za čim čeznemo.

2. Roditeljski glas

Dok roditelji zovu, nekada se pitamo zašto opet zovu.

Kasnije shvatimo da bismo dali mnogo toga da još jednom čujemo njihovo:

„Jesi li stigao?“

Neke stvari postanu dragocene tek kada više ne mogu da se ponove.

3. Slobodno vreme

Mladima se često čini da imaju previše vremena.

Kasnije počnu da ga kupuju.

Odvajaju vikend.

Uzimaju odmor.

Planiraju sat vremena bez obaveza.

Tek tada shvate koliko je slobodno vreme zapravo luksuz.

4. Mirno jutro

Kafa bez žurbe.

Tišina.

Sunce kroz prozor.

Nema sastanaka.

Nema rokova.

Nema telefona koji zvoni.

To deluje potpuno obično.

Sve dok ne postane retko.

5. Ljudi koji su uvek bili tu

Porodica.

Stari prijatelji.

Komšije.

Ljudi koje viđamo godinama.

Naviknemo se na njihovo prisustvo toliko da počnemo da ga doživljavamo kao nešto što će trajati zauvek.

Ali neće.

Zato neke razgovore ne treba stalno odlagati.

6. Detinjstvo

Dok traje, želimo da odrastemo.

Kasnije bismo dali sve da imamo još jedan dan bez velikih problema.

Ne nedostaju nam igračke.

Nedostaje nam osećaj da je najveći problem na svetu to što moramo kući pre mraka.

7. Dom

Nije važno koliko je velika kuća.

Dom je često mesto gde čovek zna gde šta stoji, ko će otvoriti vrata i kakav mir ga čeka kada se vrati.

Kada ga izgubimo, shvatimo da dom nije samo prostor.

To su ljudi i uspomene.

8. Običan razgovor

Danas imamo stotine načina da komuniciramo.

Ali jedan iskren razgovor licem u lice i dalje nema zamenu.

Bez obaveštenja.

Bez skrolovanja.

Bez gledanja u ekran.

Samo dve osobe koje razgovaraju.

9. Mogućnost da kažemo „sutra“

Sutra često zvuči kao da će trajati zauvek.

Sutra ćemo se videti.

Sutra ćemo pozvati.

Sutra ćemo otputovati.

Sutra ćemo početi.

Ali niko nema garanciju da će svako „sutra“ zaista doći.

Zato neke stvari treba uraditi danas.

10. Običan dan

Možda je upravo običan dan najveći luksuz.

Nema velikih problema.

Svi su dobro.

Imate gde da se vratite.

Imate sa kim da razgovarate.

Možete da izađete napolje.

Možete da legnete i zaspite bez straha od sutrašnjeg dana.

To zvuči dosadno.

Ali čovek tek kasnije shvati koliko je vredno.

Ne čekajte da nešto nestane da biste ga primetili

Život često ne upozorava kada se nešto završava.

Poslednji razgovor možda izgleda kao običan razgovor.

Poslednje leto sa porodicom možda izgleda kao bilo koje drugo.

Poslednja šetnja sa prijateljem možda nema nikakav poseban znak.

Zato možda nije najvažnije imati više.

Možda je važnije primetiti ono što već imamo.

Jer neke od najvrednijih stvari u životu nisu skupe, nisu spektakularne i ne mogu da se kupe. Samo ih prepoznamo — ili ih shvatimo tek kada bude kasno.

Pročitaj još

U Trendu