Connect with us

Domaće

Američki kongresmeni ispituju politiku SAD prema Balkanu zbog gasovoda u BiH

Kongresno saslušanje otvorilo pitanja o projektu gasovoda, sankcijama Dodiku i poslovima Kušnera u Srbiji i Albaniji

Objavljeno pre

,

Američki kongresmeni ispituju politiku SAD prema Balkanu zbog gasovoda u BiH – politika SAD prema Balkanu Foto Izvor: Pexels / Mumtaz Niazi

Kongresno saslušanje otvorilo pitanja o projektu gasovoda, sankcijama Dodiku i poslovima Kušnera u Srbiji i Albaniji

Politika SAD prema Balkanu našla se pod lupom američkih kongresmena tokom saslušanja pred Odborom Predstavničkog doma za spoljne poslove. Ključne teme bile su gasovod Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini, ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i poslovi Džareda Kušnera u Srbiji i Albaniji. Saslušanje je izazvalo pažnju zbog navoda o potencijalnom uticaju ličnih i političkih veza na ključne odluke Vašingtona u regionu.

Gasovod Južna interkonekcija i američka kompanija bez iskustva

Pitanje gasovoda Južna interkonekcija, koji bi povezao gasnu mrežu Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i smanjio energetsku zavisnost od Rusije, bilo je u centru pažnje. Bil Kiting, demokratski predstavnik, izneo je tvrdnje da je Trampova administracija favorizovala američku kompaniju AFS Infrastructure & Energy, koju su osnovali advokat Džesi Binol i Džozef Flin, brat bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Majkla Flina. Prema njegovim rečima, američka ambasada u Sarajevu sugerisala je mogućnost da američka kompanija upravlja gasovodom, a samo četiri dana kasnije osnovan je AFS. Pet meseci potom, zakonodavstvo u BiH promenjeno je tako da je AFS postao jedina kompanija koja ispunjava uslove za učešće u projektu. Kao rezultat, deo kongresmena izrazio je zabrinutost zbog transparentnosti i konkurentnosti izbora izvođača radova.

Ukidanje sankcija Dodiku i istraga lobističkih veza

Druga tema bila je odluka Trampove administracije da ukine sankcije Miloradu Dodiku, koje su prvobitno uvedene zbog poteza za koje je Vašington tvrdio da ugrožavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Kiting je naveo da su od ukidanja sankcija profitirali lobisti povezani sa administracijom, a neki od njih su prethodno imali kriminalne dosijee i kasnije su pomilovani. U međuvremenu, zvaničnici administracije odbili su direktno da odgovore na pitanje o ličnim vezama sa tim lobistima. Umesto toga, branili su odluku argumentima spoljne politike, ističući da je američka diplomatija dovela do odstupanja Dodika sa funkcije predsednika Republike Srpske i povlačenja zakona kojima je osporavan ustavni poredak. Uprkos ukidanju sankcija, Vašington ga i dalje smatra destabilizujućim faktorom u regionu.

Projekti Džareda Kušnera u Srbiji i Albaniji pod istragom

Demokratska predstavnica Dina Titus optužila je administraciju za sprovodjenje “koruptivnih politika na Balkanu”, navodeći projekte Džareda Kušnera u Srbiji i Albaniji. Posebno je izdvojen projekat Generalštab u Beogradu, gde je Kušner, zet bivšeg predsednika, trebalo da gradi luksuzni hotelsko-stambeni kompleks. S druge strane, u Albaniji je planirana izgradnja luksuznog rizorta, što je naišlo na otpor lokalnog stanovništva. Kada su postavljena pitanja o tim poslovima, predsedavajući je prekinuo raspravu pre nego što su dati sadržajni odgovori.

Implikacije za odnose SAD i Balkana

Saslušanje u Kongresu ukazuje na povećanu pažnju koju politika SAD prema Balkanu dobija u američkim političkim krugovima. Ova pitanja mogu uticati na buduće odluke o investicijama i bezbednosnoj saradnji u regionu. Konačno, rasprava u Vašingtonu naglašava potrebu za transparentnošću i poštovanjem tržišnih principa pri izboru partnera za velike infrastrukturne projekte.

Pročitaj još

Domaće

STADA investira 20 miliona evra u proširenje kapaciteta Hemofarma u Vršcu

Nemačka farmaceutska grupa ulaže dodatna sredstva u Srbiju, proizvodnja iz Vršca snabdeva tržišta EU i Bliskog istoka

Objavljeno pre

,

Objavio:

STADA investira 20 miliona evra u proširenje kapaciteta Hemofarma u Vršcu

Nemačka farmaceutska grupa ulaže dodatna sredstva u Srbiju, proizvodnja iz Vršca snabdeva tržišta EU i Bliskog istoka

STADA investira 20 miliona evra u proširenje proizvodnih kapaciteta Hemofarma u Vršcu, najavio je Piter Goldšmit, generalni direktor grupacije. Ova investicija potvrđuje da je Srbija postala centar za međunarodna radna mesta u okviru STADA grupe. Kompanija je prethodnih godina uložila stotine miliona evra u razvoj svojih kapaciteta u Srbiji, a nova sredstva biće iskorišćena za povećanje proizvodnje i izgradnju dodatnih pogona.

Prema rečima Goldšmita, Hemofarm je tokom protekle dve decenije prerastao iz proizvođača generičkih lekova u kompaniju koja nudi i inovativne i specijalizovane generičke lekove, kao i proizvode iz oblasti zdravstvene zaštite potrošača. “Generički lekovi su stub za pacijente u Srbiji, jer se 70 do 80 odsto svakodnevnih recepata odnosi na njih, a Hemofarm je najveća kompanija koja ih obezbeđuje”, istakao je Goldšmit.

Investicija od 20 miliona evra dodatno jača proizvodnju Hemofarma

Odluka da STADA investira 20 miliona evra u proširenje kapaciteta Hemofarma doneta je na globalnom izvršnom odboru grupacije. Ova sredstva će omogućiti povećanje proizvodnih mogućnosti u Vršcu, čime se dodatno učvršćuje pozicija Srbije kao ključnog proizvodnog centra. Proizvodi iz Srbije isporučuju se ne samo svim državama Evropske unije, već i na Bliski istok i druga tržišta, što povećava izvoznu konkurentnost Hemofarma.

Pored toga, Hemofarm trenutno zapošljava oko 4.500 radnika i posluje po najvišim evropskim standardima. “U Srbiji proizvodimo po standardima kvaliteta koji su dovoljno visoki za Nemačku, ali i za celu Evropsku uniju”, rekao je Goldšmit. On je naglasio da su ulaganja u istraživački centar i razvoj novih proizvoda deo kontinuirane strategije rasta, što doprinosi i otvaranju novih radnih mesta.

Strategija rasta i društvena odgovornost Hemofarma

Govoreći o društvenoj ulozi, Goldšmit je naveo da STADA i Hemofarm, osim zapošljavanja, kroz Hemofarm fondaciju i programe podrške doniranju organa i transplantaciji, aktivno doprinose zajednici. Kompanija ostvaruje godišnje prihode od oko 200 miliona evra, a profit omogućava dalja ulaganja i razvoj.

STADA primenjuje iste standarde zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i usklađenosti poslovanja u svim državama u kojima posluje, uključujući Nemačku, Srbiju, Veliku Britaniju, SAD, Vijetnam i Kinu. Hemofarm je deo STADA grupe od 2006. godine, a osnovan je 1960. godine, što ga čini jednim od najvećih proizvođača lekova u Srbiji i regionu.

Kao rezultat stalnih ulaganja, Hemofarm je postao lider u proizvodnji generičkih lekova, ali i važan izvozni igrač. Proizvodi iz Vršca prodaju se u više od 100 zemalja, dok je Nemačka najveće tržište za lekove proizvedene u Srbiji. Ova strategija dodatno jača poziciju Srbije na farmaceutskom tržištu Evrope i sveta.

Pročitaj još

Domaće

Službeni glasnik menja rukovodstvo: Branislav Klanšček novi vd direktor umesto Šarčevića

Dosadašnji predsednik UO RTS preuzeo je mesto vd direktora Službenog glasnika, nakon promene pravne forme preduzeća krajem 2025.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Službeni glasnik menja rukovodstvo: Branislav Klanšček novi vd direktor umesto Šarčevića

Dosadašnji predsednik UO RTS preuzeo je mesto vd direktora Službenog glasnika, nakon promene pravne forme preduzeća krajem 2025.

Službeni glasnik d.o.o. dobio je novog vršioca dužnosti direktora, jer je Branislav Klanšček imenovan na ovu poziciju umesto dosadašnjeg vd direktora Mladena Šarčevića. Nadzorni odbor kompanije doneo je odluku o smeni na jučerašnjoj sednici, čime je nastavljen proces transformacije ovog državnog izdavača nakon promene pravne forme u decembru 2025. godine.

Promena rukovodstva i ekonomski značaj za Službeni glasnik

Pre imenovanja, Klanšček je bio predsednik Upravnog odbora Radio-televizije Srbije (RTS), na koju je funkciju stupio u julu 2021. godine. Njegovo iskustvo obuhvata rad u dramskom programu RTS-a, kao i angažman u Italijanskom institutu za kulturu u periodu od 2000. do 2012. godine. Od 2012. godine radio je u producentskoj kući Proart netvork. Ova promena dolazi u trenutku kada je Službeni glasnik nedavno promenio pravnu formu iz državne kompanije u društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o), što sa sobom nosi nove ekonomske izazove. Kao rezultat promene, kompanija mora dodatno prilagoditi poslovne procese kako bi odgovorila tržišnim zahtevima i regulatornim okvirima za d.o.o društva.

Karijera Branislava Klanščeka i implikacije za kompaniju

Branislav Klanšček rođen je 1967. godine i po struci je diplomirani komunikolog i audiovizuelni producent. U javnosti je poznat i po političkom angažmanu kao predsednik opštinskog odbora pokreta Dosta je bilo na Vračaru, kao i kandidaturi za odbornika na beogradskim izborima 2018. godine. Skupština Srbije imenovala ga je za člana Nadzornog odbora za praćenje izbornog procesa tokom 2020. godine. Pre svega, dolazak novog vd direktora može uticati na strategiju razvoja kompanije, posebno u segmentima digitalizacije i modernizacije procesa izdavanja i distribucije zvaničnih publikacija države. S obzirom na to da Službeni glasnik ima status ključnog privrednog subjekta u oblasti izdavanja zvaničnih akata i pravne literature u Srbiji, promena rukovodstva i pravne forme otvara mogućnost za efikasnije upravljanje i bržu adaptaciju na promene u zakonodavnom i poslovnom okruženju.

Tržišni kontekst i značaj Službenog glasnika

Osim toga, transformacija iz državne kompanije u društvo sa ograničenom odgovornošću ima šire posledice za sektor javnih preduzeća u Srbiji. Ovakva promena pravne forme omogućava veću fleksibilnost u donošenju poslovnih odluka i potencijalno efikasnije upravljanje resursima. Ipak, izazovi koji prate ovu tranziciju zahtevaju iskusno rukovodstvo i jasno definisanu strategiju. S druge strane, imenovanje Branislava Klanščeka na čelo Službenog glasnika signalizuje nastavak reformskih procesa i mogući zaokret u korporativnoj kulturi, što je od značaja za zaposlene i sve korisnike usluga ovog preduzeća.

Pročitaj još

Domaće

Hrvatska uvodi maksimalno povećanje kirije i minimalni otkazni rok u najmu stanova

Novi zakon o najmu stanova predviđa obaveznu solemnizaciju ugovora, ograničenja rasta najamnine i depozit od jedne mesečne kirije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hrvatska uvodi maksimalno povećanje kirije i minimalni otkazni rok u najmu stanova

Novi zakon o najmu stanova predviđa obaveznu solemnizaciju ugovora, ograničenja rasta najamnine i depozit od jedne mesečne kirije

Hrvatska će od 2027. godine primeniti novi zakon o najmu stanova koji uvodi maksimalno povećanje kirije i minimalni otkazni rok u najmu stanova. Zakon donosi stroža pravila za zaštitu podstanara i stanodavaca, uključujući obaveznu solemnizaciju novih ugovora, depozit od jedne mesečne najamnine i ograničenja rasta najamnine, saopštilo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Jasna pravila za otkazni rok i povećanje najamnine

Prema novim pravilima, najkraći mogući ugovoreni otkazni rok biće tri meseca. Ukoliko ugovorom nije drugačije regulisano, rok može biti od šest meseci do godinu i po dana, u zavisnosti od toga da li u domaćinstvu žive maloletna deca i koliko je trajao prethodni ugovor. Kao rezultat, podstanari i stanodavci dobijaju veću pravnu sigurnost u slučaju raskida ugovora.
Najamnina može da bude povećana najviše jednom godišnje, a podstanar mora biti obavešten najmanje 30 dana unapred. Maksimalni iznos povećanja određuje se prema procentu rasta cena stambenih objekata prethodne godine, na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku. Svaka ugovorna odredba koja dopušta češća ili veća povećanja biće ništavna.

Obavezna solemnizacija ugovora i depozit

Jedna od ključnih novina biće obavezna solemnizacija novih ugovora kod javnog beležnika. Time se ubrzava proces iseljenja u slučajevima kada podstanar ne želi da napusti stan po isteku ugovora. Trošak solemnizacije snosiće stanodavac i iznosiće između 50 i 150 evra, u zavisnosti od visine najamnine i trajanja ugovora. Na primer, za najamninu od 600 evra, solemnizacija ugovora na neodređeno vreme stajaće oko 110 evra.
Pri useljenju će podstanar plaćati depozit u visini jedne mesečne najamnine. Takođe, strane će sačiniti zapisnik o primopredaji stana sa opisom stanja i fotografijama svih prostorija. Stanodavac može, uz prethodnu najavu, pregledati stan do dva puta godišnje ako ugovorom nije drugačije definisano.

Zaštita porodica i aktiviranje praznih nekretnina

Posebna zaštita predviđena je za porodice sa maloletnom decom. U slučaju da se ugovor raskida bez krivnje podstanara, otkazni rok se produžava za dodatnih šest meseci. Ako dođe do kršenja ugovornih obaveza, poput neplaćanja kirije ili režija, stanodavac mora najpre uputiti pisanu opomenu i ponuditi rok za ispravku pre pokretanja iseljenja.
Tomislav Jukić, šef Uprave za sprovođenje stambene politike, istakao je da fizički ne nedostaje nekretnina, već nekretnina dostupnih na tržištu. „Nekretnine se sve više kupuju kao investicija i nema interesa da budu na tržištu. Tome je teško doskočiti u kapitalizmu i tu država nema prevelike mehanizme osim oporezivanja, a to je na jedinicama lokalne samouprave“, naglasio je Jukić.

Uticaj na tržište najma i dalji koraci

Cilj novog zakona je podstaći vlasnike praznih stanova da ih iznajmljuju na duži rok i obezbediti veću pravnu sigurnost svim učesnicima tržišta. Program priuštivog najma, kroz koji APN povezuje vlasnike stanova sa podstanarima, već se koristi kao jedan od instrumenata za aktiviranje praznih nekretnina.
Jedinice lokalne samouprave mogu određivati zone stanovanja i ograničavati izdavanje novih dozvola za turističke apartmane. Suvlasnici u stambenim zgradama dobijaju veća prava u odlučivanju o kratkoročnom najmu. Ministarstvo je najavilo da su moguća izvesna prilagođavanja do konačnog usvajanja zakona, ali ostaje fokus na povećanju broja stanova dostupnih za dugoročni najam i jačanju stabilnosti tržišta najma stanova u Hrvatskoj.

Pročitaj još

U Trendu