Connect with us

Domaće

Nizak vodostaj Rajne i Dunava smanjio teretni transport na 20 odsto kapaciteta

Vodostaj Rajne kod Kauba pao na 8 cm, a rečni transport u Nemačkoj i Rumuniji trpi velike gubitke zbog rekordno niskih nivoa vode

Objavljeno pre

,

Nizak vodostaj Rajne i Dunava smanjio teretni transport na 20 odsto kapaciteta Foto Izvor: Pexels / Daniel Żabiński

Vodostaj Rajne kod Kauba pao na 8 cm, a rečni transport u Nemačkoj i Rumuniji trpi velike gubitke zbog rekordno niskih nivoa vode

Evropska privreda suočava se sa ozbiljnim posledicama zbog fenomena nizak vodostaj Rajne i Dunava tokom avgusta 2026. godine. Prema zvaničnim podacima, vodostaj Rajne kod Kauba dostigao je samo 8 cm, što je znatno ispod praga od 78 cm kada rečni saobraćaj postaje otežan. Barže su početkom avgusta prevozile svega oko 20% svog uobičajenog tereta, što direktno utiče na transport i industrijsku aktivnost u regionu.

Pad kapaciteta rečnog transporta i posledice po industriju

Transportni sektor je među prvima osetio posledice koje nizak vodostaj Rajne i Dunava donosi evropskoj privredi. U Nemačkoj unutrašnji vodni saobraćaj čini 5,4% ukupnog teretnog saobraćaja, dok u Rumuniji taj udeo dostiže 19,2%. Nizak vodostaj je u avgustu primorao brodare na Rajni da smanje kapacitet za prevoz na svega 20% standardnog nivoa. Na rumunskom delu Dunava, smanjenje tereta na pojedinim brodovima išlo je i do 40%. Kao rezultat, transportni troškovi za rasute terete tokom prethodne velike suše 2018. godine porasli su 2,5 puta, a za tečne terete čak 4,5 puta.

Uticaj na energetiku i industrijske lance

Osim logistike, nizak vodostaj Rajne i Dunava dodatno ugrožava rad pojedinih energetskih postrojenja. Dunav ima ključnu ulogu u hlađenju nuklearnih elektrana Paks u Mađarskoj i Černavoda u Rumuniji, koje obezbeđuju 40% i 20,5% električne energije u ovim državama. Ograničenja u radu već su dovela do povećanog uvoza električne energije, pri čemu je cena uvozne struje u Rumuniji između dva i dva i po puta viša od domaće. Vlade su privremeno smanjile potrošnju struje kod velikih industrijskih potrošača kako bi rasteretile sistem. Ovo posebno pogađa energetski intenzivne industrije, poput automobilske i hemijske.

Nemačka hemijska industrija i dugoročne implikacije

Nemačka hemijska industrija spada u najpogođenije sektore zbog zavisnosti od rečnog transporta. Kompleks kompanije BASF u Ludvigshafenu, koji oko 40% svog tereta prevozi Rajnom, posebno je ranjiv na nastavak niskog vodostaja. Dalje pogoršanje može dodatno ugroziti veze sa lukama Amsterdam, Roterdam i Antverpen. Od 2018. godine proizvodnja u nemačkoj hemijskoj industriji opala je za oko 20%, što ovu krizu čini još težom. U prethodnom periodu niskog vodostaja nemački BDP je bio smanjen za 0,3 do 0,4 procentna poena.

Šira ekonomska slika i ranjivost tržišta

Rajna i Dunav zajedno čine 72% unutrašnjeg rečnog transporta u Evropi—60% otpada na Rajnu, a 12% na Dunav. S obzirom na to da je mogućnost preusmeravanja tereta na železnicu ili drumsku logistiku ograničena, nizak vodostaj Rajne i Dunava direktno povećava troškove i pritisak na evropsku industriju. Ovakva situacija, ukoliko se nastavi, može imati dugoročne posledice po rast najugroženijih ekonomija, posebno u sektorima hemijske industrije, energetike i građevinskog materijala. Prema svim dostupnim podacima, nizak vodostaj Rajne i Dunava predstavlja ozbiljnu pretnju kontinuitetu evropskih privrednih tokova.

Pročitaj još

Domaće

Njujork uvodi jednogodišnju zabranu AI alata za 600.000 učenika osnovnih škola

Odluka obuhvata prekid korišćenja 40 AI obrazovnih alata, dok srednjoškolci nastavljaju uz specijalne kurseve

Objavljeno pre

,

Objavio:

Njujork uvodi jednogodišnju zabranu AI alata za 600.000 učenika osnovnih škola – zabrana AI u Njujorku

Odluka obuhvata prekid korišćenja 40 AI obrazovnih alata, dok srednjoškolci nastavljaju uz specijalne kurseve

Grad Njujork je doneo odluku o jednogodišnjem moratorijumu na korišćenje veštačke inteligencije u javnim osnovnim školama. Ova mera zahvata oko 600.000 učenika do osmog razreda, naveli su gradski zvaničnici na konferenciji za medije. Nova zabrana pokriva upotrebu otprilike 40 obrazovnih alata koji funkcionišu na principima veštačke inteligencije, čime njujorški obrazovni sistem postavlja najstroža ograničenja te vrste u Sjedinjenim Američkim Državama do sada.

Detalji zabrane i izuzeci za srednje škole

Osim osnovaca, srednjoškolcima će biti dozvoljeno korišćenje AI tehnologije samo u pojedinim slučajevima. Oni su obavezni da pohađaju dva puta godišnje kurseve iz oblasti pismenosti o veštačkoj inteligenciji. Pre svega, nastavnici će i dalje koristiti AI alate za pripremu časova, izradu rasporeda i druge administrativne zadatke. Takođe, odluka stupa na snagu odmah i odnosi se na sve javne osnovne škole u gradu.

Razlozi za ograničenje AI u školama i širi kontekst

Gradonačelnik Zohran Mamdani istakao je važnost ljudske interakcije u obrazovanju. „Deci su potrebni nastavnici i ljudska povezanost kako bi učila i razvijala se. Potrebno je da razvijaju veštine zajedno sa vršnjacima, grade odnose sa nastavnicima i samostalno se suočavaju sa teškim problemima“, izjavio je Mamdani. Kao rezultat, ova mera treba da omogući učenicima razvoj socijalnih i analitičkih veština bez zavisnosti od AI. S druge strane, druge školske oblasti u SAD, uključujući Los Anđeles, razmatraju slične regulative, što ukazuje na rastuću zabrinutost oko uloge AI u obrazovanju.

Istorijat upotrebe AI u njujorškim školama

Javne škole u Njujorku su već ranije privremeno zabranile korišćenje četbota ChatGPT ubrzo nakon njegovog lansiranja 2022. godine. Tu zabranu su kasnije povukle i zamenile je personalizovanim nastavnim asistentima baziranim na AI, prema informacijama kompanije Microsoft, jednog od vlasnika OpenAI-a. Ipak, sadašnja odluka uvodi strožiju kontrolu i jasno definiše ograničenja, posebno za mlađe učenike. Kao rezultat, Njujork postavlja presedan za ostale američke obrazovne sisteme, dok se nacionalna debata o veštačkoj inteligenciji i njenom uticaju na obrazovanje intenzivira.

Pročitaj još

Domaće

Holandska centralna banka premestila 86 tona zlata zbog geopolitičkih rizika

Zlatne rezerve vredne 72 milijarde evra prebačene iz SAD i Kanade u London radi lakše trgovine i veće otpornosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Holandska centralna banka premestila 86 tona zlata zbog geopolitičkih rizika – zlatne rezerve Holandije

Zlatne rezerve vredne 72 milijarde evra prebačene iz SAD i Kanade u London radi lakše trgovine i veće otpornosti

Holandska centralna banka je premestila 86 tona svojih zlatnih rezervi iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade u London, navodeći kao glavni razlog rastuće geopolitičke nemire. Ova odluka utiče direktno na zlatne rezerve Holandije, koje na kraju 2025. godine iznose ukupno 612 tona i procenjene su na 72 milijarde evra, saopštila je De Nederlandiše Bank (DNB). Pre raspoređivanja, DNB je čuvala 31,3% svog zlata u Njujorku i 19,7% u Otavi. Sada je udio zlata u Londonu povećan sa 18% na 32%, dok 31% ostaje u Holandiji.

Premestanje zlata zbog geopolitičke nestabilnosti

Premestanje zlatnih rezervi iz SAD i Kanade u London omogućava De Nederlandiše Bank da brže reaguje u kriznim situacijama. “Ovim korakom smo poboljšali mogućnost korišćenja zlatnih rezervi. Pretpostavljamo da nikada nećemo morati da koristimo zlato, ali je ipak neophodno da se ojačaju našu otpornost i spremnost”, izjavio je Olaf Sleijpen, predsednik DNB-a. Pre svega, zlato koje se drži u Londonu može se lakše trgovati na međunarodnom tržištu nego ono koje je čuvano u Njujorku, Otavi ili Amsterdamu. Zbog toga je za Holandiju ekonomski racionalno da deo svojih rezervi prebaci u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Struktura i značaj holandskih zlatnih rezervi

Ukupne holandske zalihe zlata ostaju na 612 tona nakon ovog premeštanja. Vrednost tih zaliha procenjuje se na 72 milijarde evra na kraju 2025. godine. Preračunavanjem, oko trećina zlata Holandije sada je u Londonu, dok je slično mnogo i dalje u zemlji porekla. Ostatak je i dalje raspoređen između SAD i Kanade. Odluka o premeštanju nije motivisana željom da se zlato vrati kući, već povećanjem likvidnosti i fleksibilnosti u kriznim vremenima. Kao rezultat toga, Holandija se pridružuje trendu evropskih država koje preispituju gde i kako čuvaju svoje rezerve, prateći globalna kretanja i rizike.

Izjave i implikacije za međunarodne rezerve

Prema rečima Olafa Sleijpena, DNB ovim potezom želi da poboljša otpornost i mogućnost brzog reagovanja na potencijalne krize. “Poboljšali smo mogućnost korišćenja zlatnih rezervi”, naglasio je Sleijpen. Ova strategija ima za cilj da obezbedi da Holandija uvek može brzo pristupiti svojim sredstvima, ukoliko to bude potrebno. U međuvremenu, globalna nestabilnost i ekonomski izazovi podstiču centralne banke da preispitaju raspodelu svojih rezervi. Tržišna vrednost zlata igra ključnu ulogu u očuvanju nacionalne finansijske stabilnosti, posebno u vremenima povećanih geopolitičkih tenzija.

Pročitaj još

Domaće

Manjak platine podiže cenu na 1.768 dolara po unci zbog smanjene ponude

Potrošnja platine četvrtu godinu premašuje globalnu ponudu, što povećava osetljivost tržišta na poremećaje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Manjak platine podiže cenu na 1.768 dolara po unci zbog smanjene ponude

Potrošnja platine četvrtu godinu premašuje globalnu ponudu, što povećava osetljivost tržišta na poremećaje

Manjak platine nastavlja da utiče na globalno tržište, podižući cenu ovog plemenitog metala na 1.768 dolara po trojskoj unci početkom septembra 2026. godine. Potrošnja platine već četvrtu godinu premašuje ponudu, što dodatno povećava rizik od skokova cena, pokazali su najnoviji podaci iz industrije. Drugi septembar prošle godine obeležila je cena od 1.412 dolara za uncu, dok je godinu dana kasnije zabeležen rast na 1.768 dolara. Kao rezultat, tržište je postalo znatno osetljivije na sve poremećaje, posebno zbog smanjenja raspoloživih zaliha.

Glavni uzroci rasta cene platine

Najveći deo svetske proizvodnje platine dolazi iz svega nekoliko zemalja. Pre svega, oko 70 odsto rudarske platine potiče iz Južne Afrike, a više od 90 odsto ukupne svetske proizvodnje iz samo tri države. Takva geografska koncentracija proizvodnje čini globalno tržište platine izuzetno ranjivim na nestabilnosti. Zalihe platine mogle bi do kraja godine pasti ispod 1,75 miliona unci, što predstavlja svega nekoliko meseci globalne potražnje. Smanjenje dostupnih količina čini tržište podložnijim naglim promenama cena. Problem u velikom rudniku, poremećaji u snabdevanju električnom energijom u Južnoj Africi ili zastojevi izvoza iz ključnih zemalja mogu značajno uticati na cenu, mnogo više nego ranijih godina.

Tržišna očekivanja i investicioni potencijal

U ovom trenutku, sve češće se pojavljuju prognoze o mogućem rastu cene platine na 3.000, 4.000 pa čak i 5.000 dolara za uncu. Ipak, analitičari kao što je Georgi Hristov iz kompanije Tavex Zlato&srebro ističu razliku između mogućeg i verovatnog scenarija. Hristov navodi: “Cenu od 3.000 dolara smatrao bih mogućim scenarijem snažnog rasta, dok bih 4.000 do 5.000 dolara posmatrao kao scenario ozbiljnog poremećaja fizičkog tržišta, a ne kao osnovnu prognozu.” Za dostizanje viših nivoa cene bila bi potrebna veoma niska količina zaliha, ozbiljan poremećaj proizvodnje i snažan priliv investicionog kapitala. Osim toga, industrijski potrošači mogli bi unapred obezbeđivati zalihe, čime bi dodatno smanjili količinu platine dostupnu na tržištu. To može izazvati paradoksalnu situaciju, gde strah od nestašice zapravo podstiče još veće smanjenje dostupnosti.

Balans tržišta i dugoročne posledice

Zbog toga što platina postaje skuplja, reciklaža metala postaje isplativija, dok rudnici dobijaju motiv za povećanje proizvodnje. Istovremeno, industrija traži načine da smanji upotrebu platine ili je zameni drugim metalima. Tako se, s jedne strane, manjak platine pretvara u investicionu priliku, ali visoka cena automatski podstiče proizvodnju, reciklažu i razvoj alternativa. Platina se koristi u širokom spektru industrija, od nakita i investicionih poluga do automobilskih katalizatora, hemijske i naftne industrije, proizvodnje stakla, medicine i tehnologija vodonika. Na taj način, tržište platine ostaje u stanju permanentne napetosti između ograničene ponude i rastuće potražnje, što će i dalje biti odlučujući faktor za kretanje njene cene na globalnom nivou.

Pročitaj još

U Trendu