Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka najavljuje novo povećanje kamatnih stopa sledeće nedelje

ECB planira povećanje kamata, a predsednik Bundesbanke upozorava na složenost tržišnih uslova i potrebu za fleksibilnim pristupom

Objavljeno pre

,

Evropska centralna banka najavljuje novo povećanje kamatnih stopa sledeće nedelje – novo povećanje kamatnih stopa ECB-a sledeće nedelje Foto Izvor: Pixabay / geralt

ECB planira povećanje kamata, a predsednik Bundesbanke upozorava na složenost tržišnih uslova i potrebu za fleksibilnim pristupom

Evropska centralna banka (ECB) najavila je novo povećanje kamatnih stopa sledeće nedelje, što potvrđuje trenutni kurs monetarne politike usmeren protiv inflacije. Ovu informaciju izneo je Joahim Nagel, član Upravnog saveta ECB i predsednik Bundesbanke, ističući da tržišta procenjuju verovatnoću povećanja stopa na više od 95 odsto. Nagel je dodao da tržišni učesnici razumeju kako će ECB verovatno reagovati u ovoj fazi. Upravo zbog toga najava novo povećanje kamatnih stopa ECB-a sledeće nedelje ima značajan uticaj na finansijska tržišta i investitore širom Evrope.

Tržišna očekivanja i ekonomski kontekst

U svojoj izjavi, Joahim Nagel nije želeo da iznese dugoročne smernice o daljim potezima ECB-a nakon septembra. On je naglasio da će svaka odluka zavisiti od aktuelnih ekonomskih podataka na svakom narednom sastanku. Kao rezultat, investitori i analitičari moraju pažljivo pratiti nove informacije sa tržišta i ekonomske pokazatelje. Nagel je naglasio da rast prinosa na finansijskim tržištima otežava situaciju za ECB, jer skuplje finansiranje može negativno uticati na ekonomsku aktivnost, investicije i uslove zaduživanja za države i kompanije.

Stav Bundesbanke i evropska integracija

Zanimljivo je da Joahim Nagel zauzima stavove koji odstupaju od tradicionalno konzervativne politike nemačke centralne banke. On je podržao ukidanje nemačke ustavne kočnice duga, koja je do sada ograničavala budžetske deficite u normalnim okolnostima. Pored toga, Nagel podržava mogućnost zajedničkog zaduživanja država članica Evropske unije, što predstavlja važan korak ka snažnijoj evropskoj fiskalnoj integraciji. On smatra da je ovakav pristup neophodan zbog izazova sa kojima se suočava Evropa, uključujući rastuće kamatne stope, inflaciju i potrebu za efikasnijim koordinisanjem ekonomske politike na nivou Unije.

Imenovanje i budući pravac monetarne politike

Pored aktuelne najave novo povećanje kamatnih stopa ECB-a sledeće nedelje, Joahim Nagel je potvrdio da je jedan od kandidata za mesto predsednika ECB nakon isteka mandata Kristin Lagard 2027. godine. Ipak, nemačka vlada još nije zvanično podržala njegovu kandidaturu. Nagel ističe da će buduće odluke ECB-a zavisiti od ekonomske situacije u evrozoni i da nije moguće unapred definisati jasan put dalje monetarne politike. Zbog toga će fleksibilnost ostati ključna reč za sve naredne poteze centralne banke. Rast kamatnih stopa, u kombinaciji sa promenama u fiskalnoj politici, može značajno uticati na investicije i finansijske tokove u celoj Evropskoj uniji.

Uticaj na finansijska tržišta i privredu

Novo povećanje kamatnih stopa ECB-a sledeće nedelje, kako procenjuju tržišni akteri, imaće direktne posledice na uslove finansiranja za države i kompanije. Skuplje zaduživanje može usporiti investicije i ekonomski rast, ali se ovakve mere smatraju nužnim za suzbijanje inflacije. S druge strane, fleksibilan pristup ECB-a omogućava brzu reakciju na promene u ekonomskoj situaciji i minimizuje rizik od nepredviđenih šokova na tržištu. Analitičari očekuju da će sledeći sastanak ECB-a doneti odluku koja odražava trenutnu makroekonomsku situaciju, uz mogućnost daljih prilagođavanja tokom godine. Najava novo povećanje kamatnih stopa ECB-a sledeće nedelje ostaje ključna tema za sve učesnike evropskog finansijskog tržišta.

Pročitaj još

Domaće

McDonald’s Srbija uvodi šest novih svetskih ukusa kroz ograničenu kampanju

Globalna kampanja donosi popularne proizvode iz Japana, Kanade i Kine u restorane u Srbiji do 10. novembra

Objavljeno pre

,

Objavio:

McDonald’s Srbija uvodi šest novih svetskih ukusa kroz ograničenu kampanju – pljačka svetskog menija

Globalna kampanja donosi popularne proizvode iz Japana, Kanade i Kine u restorane u Srbiji do 10. novembra

McDonald’s Srbija predstavio je šest novih proizvoda u okviru kampanje „Pljačka svetskog menija“, koja traje od 2. septembra do 10. novembra. Kampanja pljačka svetskog menija omogućava gostima u Srbiji da prvi put probaju popularne ukuse iz Japana, Kanade i Kine, saopštila je kompanija.

Srbija se tako priključila globalnoj inicijativi lanca, koja obuhvata zemlje širom sveta i nudi ograničenu ponudu proizvoda iz međunarodnog asortimana. Nova ponuda uključuje McCrispy Teriyaki burger, Sakura McFizz i Black Pepper & Garlic McNuggets iz Japana, Maple BBQ & Bacon Royal burger i Maple BBQ & Bacon Double Royal burger iz Kanade, kao i Szechuan Sauce iz Kine.

Detalji novih proizvoda iz pljačka svetskog menija

McCrispy Teriyaki burger sadrži pileći file sa terijaki sosom, seckanom zelenom salatom i majonezom u zemički. Sakura McFizz je gazirani napitak inspirisan cvetom japanske trešnje i karakteriše ga voćni i blago slatkast ukus. Black Pepper & Garlic McNuggets donose pikantnu kombinaciju crnog bibera i belog luka na poznatim pilećim komadima.

S druge strane, Maple BBQ & Bacon Royal burger i njegova Double Royal verzija sadrže goveđe meso, javorov BBQ sos i hrskavu slaninu, uz dodatak sira i svežih priloga. Szechuan Sauce je aromatičan i ljutkast sos inspirisan kineskom kuhinjom, namenjen kao dodatak McNuggetsima i pomfritu.

Analiza kampanje i dostupnost proizvoda

Kampanja pljačka svetskog menija deo je šire strategije McDonald’s lanca da privuče goste inovativnim internacionalnim proizvodima. Ova inicijativa ističe izražene ukuse i kvalitetne sastojke, što je, prema rečima Desanke Landauer, direktorke marketinga McDonald’s Srbija, nešto što domaći gosti priželjkuju već godinama.

„Po prvi put, pljačka svetskog menija okuplja najomiljenije proizvode iz Japana, Kanade i Kine, koji su stekli kultni status. Ova ponuda slavi intenzivne ukuse i kreativnost, a dostupna je ograničeno vreme“, izjavila je Landauer.

Svi proizvodi iz kampanje dostupni su u restoranima širom Srbije, uključujući drive-thru uslugu, McDelivery dostavu i aplikaciju MyM, ekskluzivno za period do 10. novembra. Na taj način, kompanija omogućava širem krugu potrošača da iskuse internacionalne ukuse bez putovanja u inostranstvo.

Širi uticaj i značaj za tržište ugostiteljstva

Ovakve kampanje povećavaju konkurentnost na tržištu brze hrane, jer globalni lanci sve češće uvode inovacije kako bi zadržali postojeće i privukli nove goste. Pored toga, ograničeni period dostupnosti proizvoda stvara dodatnu potražnju i povećava promet u restoranima.

Zahvaljujući internacionalnom portfoliju, McDonald’s Srbija jača svoju poziciju na domaćem tržištu i učestvuje u globalnim trendovima u industriji ugostiteljstva. Pljačka svetskog menija ističe važnost prilagođavanja ponude i inovacija kako bi kompanije ostale relevantne i prepoznatljive među konkurencijom.

Pročitaj još

Domaće

Prva javna baza socijalnih preduzeća obuhvatila više od 75 firmi iz 25 gradova

Socijalnapreduzeca.rs omogućava pregled delatnosti i uticaja socijalnih preduzeća, sa grantovima do 22.500 evra do kraja septembra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prva javna baza socijalnih preduzeća obuhvatila više od 75 firmi iz 25 gradova

Socijalnapreduzeca.rs omogućava pregled delatnosti i uticaja socijalnih preduzeća, sa grantovima do 22.500 evra do kraja septembra

Prva javna baza socijalnih preduzeća u Srbiji predstavljena je 2. septembra 2026. godine u Beogradu. Baza uključuje više od 75 socijalnih preduzeća, firmi za profesionalnu rehabilitaciju i biznisa sa društvenim uticajem iz 25 gradova i opština. Baza je dostupna na adresi socijalnapreduzeca.rs, a razvili su je NALED i Smart kolektiv radi povećanja vidljivosti sektora i lakšeg povezivanja sa građanima, kompanijama i donatorima.

Prva javna baza socijalnih preduzeća i njene funkcije

Baza omogućava javnosti da na jednom mestu pronađe informacije o tome čime se socijalna preduzeća bave, koje proizvode i usluge nude, gde su locirana i kakav društveni uticaj ostvaruju. S druge strane, preduzeća koja posluju po principima socijalne ekonomije mogu se prijaviti i postati deo baze. Prva javna baza socijalnih preduzeća ima informativni karakter i ne predstavlja zvanični registar. Učešće je dobrovoljno, a svako preduzeće samostalno dostavlja podatke o svom poslovanju.

Podrška, grantovi i značaj za tržište rada

Kako je na predstavljanju istakla Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a, baza treba da bude početak jače podrške ovom sektoru – od prilagođenog finansiranja i mentorstva do lakšeg uključivanja u lance snabdevanja i javne nabavke. Cilj je da preduzeća više ne zavise isključivo od pojedinaca, već da dobiju sistemsku podršku i ravnopravno mesto u ekonomiji. Socijalna preduzeća posluju na tržištu sa poslovnim ciljem, ali i jasnom društvenom misijom, uključujući zapošljavanje osoba iz osetljivih kategorija poput osoba sa invaliditetom ili žena iz ruralnih područja. Prva javna baza socijalnih preduzeća obuhvatila je i firme za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i biznise sa društvenim uticajem.

Izjave učesnika i grantovi do 22.500 evra

„Vidljivost koju daje baza treba da bude početak konkretne podrške, od mentorstva do uključivanja u javne nabavke“, izjavila je Violeta Jovanović. Jasna Bratičević, koordinatorka Programa podrške u zapošljavanju Centra za integraciju mladih, dodala je: „Kafe bar 16 pokazuje da mladima iz teških uslova treba dati šansu za rad i samostalnost.“ Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za preduzetništvo i inovacije u NALED-u, istakla je da baza može pomoći u kreiranju ciljanih mera podrške sektoru.

Partneri i projekti koji podržavaju bazu

Baza je razvijena kroz projekat „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja (ESG) za unapređenje konkurentnosti“, koji NALED sprovodi uz podršku Vlade Kraljevine Švedske. Promocija je održana u saradnji sa projektom „Invest for Change“, koji finansira Evropska unija, a realizuje Impact Europe sa partnerima iz regiona. Preduzeća i firme sa društvenim uticajem mogu da se prijave za grantove u iznosu od 15.000 do 22.500 evra do 30. septembra, prema javnom pozivu koji je raspisao Smart kolektiv. Poslednje istraživanje Impact Europe-a pokazuje da su mentorstvo i veća vidljivost ključni faktori za razvoj sektora. Prva javna baza socijalnih preduzeća tako postaje važan alat za unapređenje konkurentnosti i otvaranje novih poslovnih prilika.

Pročitaj još

Domaće

Baza socijalnih preduzeća u Srbiji okuplja više od 75 firmi sa društvenim uticajem

Prva nacionalna baza povećava vidljivost i omogućava lakše povezivanje za više od 75 socijalnih preduzeća iz 25 gradova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Baza socijalnih preduzeća u Srbiji okuplja više od 75 firmi sa društvenim uticajem

Prva nacionalna baza povećava vidljivost i omogućava lakše povezivanje za više od 75 socijalnih preduzeća iz 25 gradova

Baza socijalnih preduzeća u Srbiji obuhvata više od 75 preduzeća sa društvenim uticajem, što značajno doprinosi razvoju sektora socijalne ekonomije. Ova baza omogućava javnosti i partnerima da na jednom mestu pronađu informacije o delatnostima, proizvodima i uslugama koje nude socijalna preduzeća u 25 gradova i opština Srbije.

Socijalna preduzeća i društveni uticaj

Kroz inicijativu koju su pokrenuli NALED i Smart kolektiv, socijalna preduzeća u Srbiji dobijaju priliku da se predstave građanima, kompanijama, donatorima i javnom sektoru. Baza je dostupna na sajtu socijalnapreduzeca.rs i ima informativni karakter, jer ne predstavlja zvanični registar. Učešće preduzeća je dobrovoljno, a svaka organizacija može samostalno dostaviti svoje podatke. Socijalna preduzeća posluju na tržištu kao i tradicionalne firme, ali pored ekonomskog cilja ostvaruju i društvenu misiju. Na primer, mnoga od njih zapošljavaju osobe sa invaliditetom ili žene iz ruralnih područja, čime doprinose inkluziji i ekonomskoj samostalnosti osetljivih grupa.

Podrška i razvoj sektora

„Vidljivost koju daje Baza socijalnih preduzeća treba da bude početak konkretnije podrške, od prilagođenog finansiranja i mentorstva do lakšeg izlaska na tržište i uključivanja u lance snabdevanja i javne nabavke. Naša ambicija je da ova preduzeća više ne zavise samo od entuzijazma pojedinaca, već da imaju sistemsku podršku, stabilno poslovanje i ravnopravno mesto u ekonomiji“, izjavila je Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a. Tokom promocije baze, predstavljeni su primeri preduzeća kao što su Zvuci srca, Radanska ruža i Centar Zvezda, dok je posluženje pripremila Naša kuća.

Saradnja i institucionalni okvir

Baza socijalnih preduzeća razvijena je u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja (ESG) za unapređenje konkurentnosti“, koji NALED sprovodi uz podršku Vlade Kraljevine Švedske. Promocija je održana u saradnji sa projektom „Invest for Change“, koji finansira Evropska unija, a realizuje Impact Europe sa Smart kolektivom i partnerima sa Zapadnog Balkana. „Baza će nam pomoći da sagledamo potencijal sektora za uključivanje osoba iz najteže zapošljivih kategorija na tržište rada. Snaga i značaj sektora treba meriti sposobnošću da ljudima kojima je podrška najpotrebnija obezbedi priliku za dostojanstven rad, ekonomsku samostalnost i ravnopravno učešće u društvu. Baza daje realniju sliku sektora i može poslužiti za kreiranje targetiranih mera podrške“, navela je Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za preduzetništvo i inovacije u NALED-u.

Grantovi i dalje mogućnosti za razvoj

Prema istraživanju Impact Europe-a, socijalna preduzeća u Srbiji, osim finansijske pomoći, izražavaju potrebu za mentorstvom i umrežavanjem. Do 30. septembra otvoren je javni poziv za dodelu grantova od 15.000 do 22.500 evra, a na konkurs mogu da se prijave sva socijalna preduzeća i preduzeća sa društvenim uticajem. Ova inicijativa može doprineti većoj održivosti i rastu sektora. Na taj način, baza socijalnih preduzeća predstavlja važan korak ka jačanju ekosistema socijalne ekonomije u Srbiji i omogućava transparentnije praćenje razvoja ovog segmenta privrede.

Pročitaj još

U Trendu