Connect with us

Domaće

Evropske firme za IPO biraju Njujork: Aggreko cilja 15 milijardi dolara

Najveće evropske inicijalne javne ponude akcija odlaze u SAD, dok domaće berze nude rast od 45 odsto nakon IPO-a

Objavljeno pre

,

Evropske firme za IPO biraju Njujork: Aggreko cilja 15 milijardi dolara Foto Izvor: Pexels / Following NYC

Najveće evropske inicijalne javne ponude akcija odlaze u SAD, dok domaće berze nude rast od 45 odsto nakon IPO-a

Evropske firme za IPO i dalje najčešće biraju Njujork umesto evropskih berzi poput Londona, Pariza ili Frankfurta. U 2026. godini dve velike evropske kompanije, britanski Aggreko i finska Oura, planiraju listiranje na berzi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Milijarde dolara za evropske firme u SAD

Aggreko, britanska kompanija za energetsku opremu sa sedištem u Glazgovu, podnela je dokumentaciju za izlazak na berzu u Njujorku. Očekuje se da bi vrednovanje kompanije moglo dostići 15 milijardi dolara (oko 1,62 biliona dinara). S druge strane, Oura, finski proizvođač pametnih prstenova za praćenje zdravlja i sna, planira da prikupi do tri milijarde dolara (oko 324 milijarde dinara) kroz IPO u Njujorku, potencijalno već u septembru. Američke berze nude evropskim kompanijama višu valuaciju i pristup široj bazi investitora. Međutim, uspeh na američkom tržištu nije zagarantovan, uprkos većoj likvidnosti i interesovanju investitora.

Evropske berze nude veći post-IPO rast

Prema podacima iz 2024. godine, evropske kompanije koje su izašle na matične berze bilježe rast od 45 odsto iznad IPO cene. Kod onih koje su listirane u Sjedinjenim Američkim Državama, rast iznosi svega 13 odsto. Ipak, evropska tržišta i dalje ne uspevaju da privuku najveće firme. Analitičari upozoravaju da nastavak ovog trenda može dovesti do toga da se kapital, investitori i sedišta kompanija dugoročno koncentrišu van Evrope.

Najveći evropski IPO-i poslednjih godina

Najveći evropski IPO u SAD u poslednje tri godine imao je Arm Holdings, britanski dizajner čipova. Kompanija je na Nasdaq berzi prikupila 4,9 milijardi dolara (oko 529 milijardi dinara). Italijanski softverski gigant Bending Spoons sa sedištem u Milanu prikupio je 1,7 milijardi dolara (183,6 milijardi dinara). Amer Sports, finska sportska grupacija, prikupila je 1,4 milijarde dolara (151,2 milijarde dinara) kroz IPO na NYSE. Obrnuti slučajevi, gde američke kompanije biraju evropske berze za IPO, veoma su retki i uglavnom se dešavaju na londonskom AIM tržištu, poznatom po nižim troškovima i jednostavnijim regulatornim zahtevima.

Trošak listiranja i izbor berze

Troškovi održavanja javnog statusa na londonskom AIM-u iznose oko 900.000 dolara godišnje (97,2 miliona dinara), dok su na Nasdaq berzi viši od 2,3 miliona dolara (248,4 miliona dinara). Takva razlika motiviše manje američke kompanije da biraju London umesto Nasdaqa. Međutim, za velike evropske firme za IPO poput Aggreka i Oure, američko tržište i dalje je privlačnije zbog mogućnosti prikupljanja većih iznosa kapitala i većeg globalnog izlaganja.

Dugoročne implikacije za evropska tržišta

Ako se trend nastavi, Evropa rizikuje gubitak ključnih kompanija, kapitala i inovacija. To može uticati na dugoročnu ekonomsku snagu regiona i njegovu sposobnost da konkuriše američkom tržištu kapitala. Evropske firme za IPO će verovatno i dalje birati američke berze, dok domaće tržište ostaje atraktivno manjim kompanijama zbog nižih troškova i bržih procesa listiranja.

Pročitaj još

Domaće

Izgradnja autoputa Beograd-Zrenjanin-Novi Sad uključuje 17 miliona kubika materijala

Projekat obuhvata 105 kilometara puta, četiri velika mosta i sedam petlji, rok završetka 72 meseca

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izgradnja autoputa Beograd-Zrenjanin-Novi Sad uključuje 17 miliona kubika materijala – autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad

Projekat obuhvata 105 kilometara puta, četiri velika mosta i sedam petlji, rok završetka 72 meseca

Autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji. Planirana trasa, dužine 105 kilometara, povezaće beogradsko naselje Ovča sa Zrenjaninom i Novim Sadom. Prema navodima Koridora Srbije, u izgradnju će biti ugrađeno ukupno 17 miliona kubika materijala za nasip, dok je do sada ugrađeno četiri miliona kubika. Projekat obuhvata četiri velika i četiri mala mosta, ukupno 50 objekata i sedam saobraćajnih petlji, a rok za završetak radova iznosi 72 meseca.

Detalji trase i radova na autoputu Beograd-Zrenjanin-Novi Sad

Autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad gradi se u dve deonice: prva deonica, od Beograda do Zrenjanina, duga je 67,6 kilometara, dok druga, od Zrenjanina do Novog Sada, iznosi 37,7 kilometara. Paralelno sa autoputem, izvode se radovi na nekomercijalnom putu koji će biti alternativni pravac preko Žablja do Novog Sada. Pripremni radovi su završeni na 25 do 30 odsto trase, a pesak za nasip se izvlači iz lokalnih pozajmišta. Projekat uključuje izgradnju četiri velika i četiri mala mosta, kao i denivelisane raskrsnice sa savremenom saobraćajnom opremom.

Geološki uslovi na trasi nisu previše zahtevni, ali su specifični jer deo trase prolazi kroz nekada močvarne predele Potamišija i Ritova donjeg Potisja. S druge strane, značajan izazov predstavlja organizacija dopreme i ugradnje materijala, kao i prolazak kroz velike poljoprivredne površine Banata i Južne Bačke.

Izjave rukovodstva i značaj za privredu

Jovan Marković, direktor Sektora za tehničku pripremu i projektovanje Koridora Srbije, ističe da se radovi odvijaju po planu: „U skladu sa potpisanim ugovorom, sa potpisanim aneksima u ugovorima, tako se radovi i odvijaju. I koliko nam eksproprijacija dozvoljava koja se radi u planu i u skladu sa projektom.”

Dušan Stanković iz stručnog nadzora Koridora Srbije naglašava da su najveći izazovi organizacija, priprema i materijali: „Ovde u suštini treba 17 miliona kubika materijala za nasip, jako puno betona, jako puno konstrukcija, sve to treba dovesti, treba organizovati i ugraditi kvalitetno.”

Autoput je projektovan sa četiri vozne trake i dve zaustavne, uz projektovanu brzinu od 130 kilometara na čas. Pripremni zemljani radovi su vidljivi kod petlje Ovča, gde će počinjati novo putovanje, dok će se autoput završavati kod petlje Novi Sad istok.

Implikacije projekta za region i ekonomski razvoj

Autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad ima potencijal da značajno unapredi povezanost i privredni razvoj regiona. Svaki novi put osim što spaja gradove i ljude, doprinosi skraćenju vremena putovanja, većoj mobilnosti radne snage i lakšem pristupu tržištima. Kao rezultat, nove investicije i otvaranje radnih mesta moguće su duž trase, posebno u sektorima logistike, poljoprivrede i industrije.

Zahvaljujući planiranom profilu sa četiri trake, sedam saobraćajnih petlji i savremenoj infrastrukturi, očekuje se da će autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad postati ključna saobraćajna arterija severnog dela Srbije. Projekat je primer modernizacije saobraćajne mreže i podizanja standarda javne infrastrukture, što dugoročno jača konkurentnost privrede.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte brent pala ispod 90 dolara zbog smirivanja tenzija na Bliskom istoku

Sirova nafta brent zabeležila pad od preko tri odsto, WTI na oko 82 dolara po barelu usled diplomatskih dešavanja SAD i Irana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena nafte brent pala ispod 90 dolara zbog smirivanja tenzija na Bliskom istoku

Sirova nafta brent zabeležila pad od preko tri odsto, WTI na oko 82 dolara po barelu usled diplomatskih dešavanja SAD i Irana

Cena nafte brent pala je ispod 90 dolara po barelu, što predstavlja pad od više od tri odsto u odnosu na prethodni dan. Ovaj pad usledio je usred znakova mogućeg smirivanja tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, saopštili su tržišni izvori. Uporedo sa tim, američka sirova nafta WTI zadržala se na nivou od oko 82 dolara po barelu, dok je brent zabeležio cenu od približno 88 dolara.

Pre svega, osetan pad cene brent nafte rezultat je diplomatskih aktivnosti koje su povećale nadu u izbegavanje šire vojne eskalacije u regionu. Pakistanski načelnik generalštaba posetio je Teheran sa ciljem podrške diplomatskim naporima, a Katar je naglasio nastavak svojih posredničkih aktivnosti. Takođe, izveštaji iz Vašingtona ukazuju da bi evakuisani američki diplomate mogli uskoro biti vraćeni u region, što dodatno signalizira smanjenje rizika od šireg sukoba.

Razlozi pada cena brent nafte i uticaj diplomatskih aktivnosti

Zbog toga su finansijska tržišta reagovala smanjenjem cene sirove nafte. Očekivanja investitora bila su da će mere Sjedinjenih Američkih Država prema Iranu biti strože, međutim najnovije sankcije ostavile su prostor za postepeno obustavljanje poslovnih veza sa Teheranom. Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da će zemljama koje trguju sa Iranom biti ostavljen rok za prilagođavanje, dok će se jednostrane sankcije primenjivati tek nakon tog perioda.

Pored toga, značajne količine sirove nafte i dalje prolaze kroz Ormuski moreuz, koji predstavlja ključnu tačku za svetsku trgovinu energentima. Pojedine pošiljke prevoze se uz dodatne mere diskrecije, ali nije registrovano veće ometanje prometa.

Tržišna reakcija i širi ekonomski kontekst

Pad cena brent nafte ispod 90 dolara ima šire implikacije za globalnu energetsku industriju i ekonomsku stabilnost. S druge strane, prethodnih dana brent je beležio vrednosti iznad 93 dolara, ali je najnovije smirivanje geopolitičkih tenzija preokrenulo trend. Tržište pažljivo prati razvoj diplomatskih odnosa, jer promene na Bliskom istoku često imaju direktan uticaj na volatilnost cena sirovina.

Kao rezultat, investitori i analitičari nastavljaju da prate poteze ključnih aktera. Važno je napomenuti da stabilizacija u regionu može doprineti nižim cenama nafte i većoj predvidljivosti za prerađivače i potrošače širom sveta. Istovremeno, mere Vašingtona ostaju deo šire strategije ekonomskog pritiska, ali su ovog puta blaže od očekivanih.

Na kraju, trenutna kretanja cena nafte brent odražavaju složeni splet geopolitičkih i ekonomskih faktora. Tržišta energenata ostaju podložna brzim promenama, dok dalji tok diplomatskih aktivnosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ostaje ključni faktor za buduće trendove.

Pročitaj još

Domaće

Kazne za tehnološke gigante premašile 2 milijarde evra zbog zaštite potrošača u EU

Irski zakon iz 17. veka otežava kolektivne tužbe protiv Google, Mete i Majkrosofta, dok kompanije plaćaju visoke kazne zbog kršenja prava korisnika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kazne za tehnološke gigante premašile 2 milijarde evra zbog zaštite potrošača u EU – kazne tehnološkim kompanijama

Irski zakon iz 17. veka otežava kolektivne tužbe protiv Google, Mete i Majkrosofta, dok kompanije plaćaju visoke kazne zbog kršenja prava korisnika

Google, Meta i Majkrosoft, tri vodeća tehnološka giganta, suočavaju se sa rastućim kaznama u Evropskoj uniji koje su premašile 2 milijarde evra zbog povreda prava potrošača. Iako su kazne visoke, irski zakon iz 1634. godine i dalje otežava evropskim potrošačima da kolektivno tuže ove kompanije i traže odštetu. Takav pravni okvir posebno utiče na mogućnosti pokretanja skupih sudskih postupaka protiv velikih tehnoloških kompanija. Evropska unija je 2020. godine usvojila Direktivu o reprezentativnim tužbama, ali u praksi, zbog irskog zakonodavstva, kolektivne tužbe potrošača ostaju ograničene.

Kazne tehnološkim kompanijama prelaze milijardu evra

Prema dostupnim podacima, Meta je platila 1,2 milijarde evra zbog prenosa korisničkih podataka u Sjedinjene Američke Države. Takođe, kompanija je dodatno kažnjena sa 200 miliona evra zbog modela „plati ili pristani“. Apple je morao da plati 500 miliona evra jer je ograničavao informisanje korisnika o alternativnim ponudama. S druge strane, kompanija X (bivši Twitter) suočila se sa kaznom od 120 miliona evra zbog povrede obaveza transparentnosti. Osim toga, treba napomenuti da su izrečene i brojne nacionalne GDPR kazne protiv Mete, Googlea, Amazona i drugih.

Irski zakon iz 1634. godine i ograničenja za kolektivne tužbe

Glavni problem za evropske potrošače predstavlja irski pravni sistem, koji zabranjuje finansiranje sudskih postupaka od strane trećih lica ukoliko ta lica nemaju direktan interes u sporu. Ovaj princip je deo irskog prava još od 1634. godine. Kako su sedišta brojnih američkih tehnoloških kompanija baš u Irskoj, ova pravna prepreka ima veliki uticaj na mogućnost kolektivnog traženja odštete u EU. Evropska unija je omogućila kolektivne tužbe kroz Direktivu iz 2020. godine, ali samo neprofitne organizacije mogu pokretati ovakve postupke. Zbog toga, bez spoljnog finansiranja, ovakve organizacije teško prikupljaju sredstva za dugotrajne i skupe sporove protiv kompanija kao što su Google, Meta ili Majkrosoft.

Visoki pravni troškovi i ograničene tužbe u Irskoj

Do sada je u Irskoj pokrenuta samo jedna kolektivna tužba po novim evropskim pravilima. Irski Savet za građanske slobode tužio je Majkrosoft zbog sistema internet oglašavanja, finansirajući slučaj iz sopstvenih sredstava. Samo za pokretanje prvostepenog postupka u Irskoj, potrebno je najmanje milion evra. Vlada Irske razmatra moguće izmene, dok je ministar pravde Džim O’Kalahan izrazio rezervisanost prema ukidanju zabrane, upozoravajući na rizik od „komercijalizacije pravde“. Evropska komisija je, međutim, upozorila države članice da troškovi ne smeju biti prepreka za organizacije koje imaju pravo na kolektivne tužbe.

Širi kontekst i implikacije za tehnološki sektor

Kazne izrečene tehnološkim kompanijama u Evropi poslednjih godina premašuju 2 milijarde evra samo u slučajevima vezanim za korisničke podatke, izbor potrošača i transparentnost digitalnih usluga. Ako bi se uključile i kazne za povrede privatnosti, zloupotrebu digitalnih usluga i monopolski položaj, ukupni iznos doseže desetine milijardi evra. Na primer, Meta je pored kazne od 1,2 milijarde evra dobila i kaznu od 91 milion evra u Irskoj zbog čuvanja korisničkih lozinki u otvorenom obliku. Zbog toga, evropsko regulatorno okruženje ostaje jedno od najstrožih za globalne tehnološke kompanije, a dalje promene irske legislative bi mogle uticati na način zaštite prava potrošača u celokupnoj EU.

Pročitaj još

U Trendu