Connect with us

Domaće

Napred razvoj završava preuzimanje Energoprojekta, manjinski akcionari prodaju akcije po 452,25 dinara

Manjinski akcionari drže 9,79 odsto Energoprojekta i predaju akcije, dok odluka Upravnog suda ne menja vlasništvo

Objavljeno pre

,

Napred razvoj završava preuzimanje Energoprojekta, manjinski akcionari prodaju akcije po 452,25 dinara – Napred razvoj preuzimanje Energoprojekta Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Manjinski akcionari drže 9,79 odsto Energoprojekta i predaju akcije, dok odluka Upravnog suda ne menja vlasništvo

Napred razvoj i povezane firme privode kraju potpuno preuzimanje kompanije Energoprojekt, a manjinski akcionari, koji sada ukupno poseduju 9,79 odsto kapitala, moraće da prodaju svoje akcije po ceni od 452,25 dinara po akciji. Odluka Upravnog suda iz juna, koja je poništila rešenje Komisije za hartije od vrednosti iz 2017. godine, ne menja postojeću vlasničku strukturu. Proces preuzimanja Energoprojekta traje skoro deceniju i sada ulazi u završnu fazu, navodi se u podacima Agencije za privredne registre.

Detalji postupka prinudnog otkupa i sudske odluke

Manjinski akcionari Energoprojekta uskoro će biti prinuđeni da prodaju akcije po utvrđenoj ceni od 452,25 dinara po akciji. Ovaj korak usledio je nakon što je u Agenciji za privredne registre registrovana odluka Skupštine akcionara o sprovođenju prinudnog otkupa. Kao rezultat, počeli su da teku zakonski rokovi za realizaciju ovog procesa. U međuvremenu, Komisija za hartije od vrednosti mora da ponovo odlučuje o predmetu, jer je Upravni sud presudio da je rešenje iz 2017. godine bilo nezakonito. Međutim, prema izjavi Komisije, sudska odluka utiče isključivo na zakonitost upravnog akta, a ne na pravnu valjanost transakcija na tržištu.

Analiza uticaja na vlasništvo i prava akcionara

Bivši predsednik Komisije za hartije od vrednosti, Milko Štimac, ističe da odluka suda ne menja vlasništvo nad akcijama koje su u međuvremenu više puta promenile vlasnika. „Sud može da donese odluku o zakonitosti, ali ne i da vrati vlasništvo nad hartijama od vrednosti koje su prošle kroz više transakcija. Svi potencijalno oštećeni mogu tražiti odštetu“, izjavio je Štimac. Odluka Upravnog suda vraća predmet Komisiji, ali ne vraća Energoprojekt u prethodno stanje. Komisija navodi da presuda ne utiče na validnost pojedinačnih pravnih poslova i transakcija izvršenih na tržištu kapitala.

Tok preuzimanja i regulatorne obaveze

Napred razvoj je postao većinski vlasnik Energoprojekta 2017. godine, nakon što su otkupili akcije po ceni od 1.501 dinar po akciji. U procesu preuzimanja učestvovale su i firme Montinvest, Jopag i GP Napred, koje su kasnije priznate kao lica koja zajednički deluju. Komisija je naložila podnošenje zahteva za preuzimanje kada je prag vlasništva pređen, što je i učinjeno, ali bez saglasnosti Narodne banke Srbije, koja je bila potrebna zbog vlasništva nad osiguravajućom kompanijom Energoprojekt Garant. Nekoliko dana nakon odluke Upravnog suda, država je prodala svojih 34 odsto akcija Energoprojekta većinskom vlasniku, čime je Napred razvoj stekao više od 90 odsto kapitala i pokrenuo prinudni otkup ostatka.

Širi kontekst i posledice za tržište kapitala

Odluka Upravnog suda pokrenula je pitanje pravne sigurnosti transakcija na domaćem tržištu kapitala. Ipak, Komisija za hartije od vrednosti naglašava da se presudom odlučuje samo o zakonitosti upravnog akta, dok vlasništvo i dalje ostaje u rukama investitora koji su akcije kupili u skladu sa tada važećim rešenjem. Proces prinudnog otkupa i promene vlasničke strukture Energoprojekta tako će se, prema svim dostupnim informacijama, završiti prema postojećem planu, bez povratka na ranija stanja.

Pročitaj još

Domaće

Janaf i MOL ugovorili transport 2,05 miliona tona nafte uz garantovane kapacitete

Hrvatski Janaf obezbedio ugovor sa MOL grupom za transport nafte tokom 2026. godine, uprkos višemesečnim pregovorima i nesuglasicama oko cene i pouzdanosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Janaf i MOL ugovorili transport 2,05 miliona tona nafte uz garantovane kapacitete

Hrvatski Janaf obezbedio ugovor sa MOL grupom za transport nafte tokom 2026. godine, uprkos višemesečnim pregovorima i nesuglasicama oko cene i pouzdanosti

Jadranski naftovod (Janaf) i MOL grupa potpisali su ugovor o transportu 2,05 miliona tona sirove nafte naftovodnim sistemom Janafa za period od 1. januara do 31. decembra 2026. godine. Ključni uslovi ugovora, koji regulišu transport nafte kroz glavni pravac regiona, potvrđeni su u zvaničnom saopštenju Janafa. Time je, prema modelu ‘puno za prazno’ (take-or-pay), zagarantovana naplata rezervisanih kapaciteta, bez obzira na stvarno prevezene količine.

Detalji ugovora i ekonomski značaj za obe kompanije

Dogovor između Janaf-a i MOL grupe obuhvata ukupno 2.050.000 tona sirove nafte, što predstavlja jednu od najvećih pojedinačnih količina transportovanih naftovodom u regionu tokom godine. Naftovod Janaf ima ključnu ulogu u snabdevanju rafinerija u Mađarskoj, posebno nakon ograničenja u tranzitu ruske nafte preko naftovoda Družba.

Janaf je u saopštenju naglasio da ugovor sadrži klauzule koje omogućavaju naplatu rezervisanih kapaciteta čak i kada količine nafte fizički nisu prevezene do kraja ugovorenog perioda. To osigurava stabilne prihode kompaniji i smanjuje poslovne rizike. S druge strane, MOL grupa je tokom pregovora izražavala nezadovoljstvo cenom usluga Janafa, ocenjujući je kao previsoku. Takođe, MOL je osporavao tehničku pouzdanost Janafa u isporuci potrebnih količina za svoje rafinerije.

Tržišni i politički kontekst ugovora

Pregovori oko ovog ugovora imali su i političku dimenziju. Nakon što je Ukrajina ograničila tranzit ruske nafte, Hrvatska je postala ključni pravac za snabdevanje naftom u regionu. Kao rezultat, iz vlade Mađarske stigle su optužbe na račun Hrvatske za navodno ratno profiterstvo, uz tvrdnje da koristi situaciju sa sankcijama Rusiji.

Hrvatska vlada i Ministarstvo privrede odbacili su ove optužbe, ističući da se poslovanje vodi prema komercijalnim principima i u duhu regionalne saradnje. Janaf je dodatno naglasio transparentnost u formiranju cena, ističući da iste tarife važe za sve korisnike naftovoda, a cena zavisi od dužine trase i ugovorenih količina.

Implikacije za snabdevanje i regionalnu energetsku sigurnost

Potpisivanje ugovora o transportu 2,05 miliona tona nafte potvrđuje značaj koji Janaf ima za stabilnost snabdevanja naftom u regionu. Model „puno za prazno“ (take-or-pay) obezbeđuje kompaniji stabilne prihode, dok za MOL znači sigurnost snabdevanja za rafinerije tokom cele 2026. godine. Ovaj aranžman dolazi u trenutku kada evropsko tržište energetike trpi poremećaje zbog geopolitičkih tenzija i promenjenih tokova sirovina. Takođe, naglašava važnost infrastrukture Janafa za energetsku nezavisnost zemalja srednje Evrope.

Kao rezultat, očekuje se da će Janaf, uz ovakve ugovore, nastaviti da igra centralnu ulogu u regionalnom energetskom sektoru. S druge strane, MOL grupa učvršćuje svoju poziciju kao jedan od najvećih korisnika ovog naftovoda. Ugovor formalizuje praksu koja je već bila na snazi od početka godine, čime su obe strane osigurale predvidivost i kontinuitet u poslovanju.

Pročitaj još

Domaće

Generali povećao operativni rezultat na 4,5 milijardi evra zahvaljujući rastu premija

Osiguravajuća grupa ostvarila snažan rast u svim segmentima, sa neto prilivima od 8,3 milijarde evra i koeficijentom solventnosti od 216%

Objavljeno pre

,

Objavio:

Generali povećao operativni rezultat na 4,5 milijardi evra zahvaljujući rastu premija – Generali operativni rezultat

Osiguravajuća grupa ostvarila snažan rast u svim segmentima, sa neto prilivima od 8,3 milijarde evra i koeficijentom solventnosti od 216%

Generali je ostvario snažan rast operativnog rezultata na 4,5 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 11,2 odsto u odnosu na prethodni period. Bruto fakturisana premija porasla je na 53,4 milijarde evra, dok su neto prilivi u životnom osiguranju dostigli 8,3 milijarde evra. Kompanija je saopštila da su svi poslovni segmenti doprineli ovim rezultatima, a vrednost novog poslovanja porasla je na 1,9 milijardi evra, što je rast od 21,1 odsto.

Rast premija i segmentno jačanje

U segmentu neživotnih osiguranja (P&C), bruto premija porasla je za 6,3 odsto, dok je u životnim osiguranjima rast iznosio 5,5 odsto. Kombinovani racio, ključni pokazatelj profitabilnosti kod osiguravača, iznosio je 91,5 odsto, što je povećanje od 0,5 procentnih poena. Nediskontovani kombinovani racio dostigao je 93,8 odsto, a na oba pokazatelja uticale su prirodne katastrofe sa +1,9 procentnih poena. Kao rezultat toga, ukupna imovina pod upravljanjem grupe povećana je na 944 milijarde evra, što je rast od 4,9 odsto u poređenju sa krajem 2025. godine.

Operativni rezultat i kapitalna pozicija

Segment upravljanja imovinom i kapitalom ostvario je naročito snažan rast, povećavši operativni rezultat za 31,3 odsto. Prilagođeni neto rezultat porastao je na 2,5 milijardi evra, što je skok od 13,7 odsto zahvaljujući izuzetnim operativnim performansama. Prilagođena zarada po akciji dostigla je 1,68 evra, što je rast od 14,3 odsto. Osim toga, koeficijent solventnosti ostao je veoma snažan i iznosi 216 odsto, uprkos otkupu sopstvenih akcija u vrednosti od 500 miliona evra. Ova kapitalna pozicija potvrđuje stabilnost i sposobnost Generali grupe da odgovori na tržišne izazove.

Izjave rukovodstva i strateški pravac

Filip Done, izvršni direktor Generali grupe, izjavio je: „Ovaj izvanredan rezultat pokazuje veoma snažan napredak u realizaciji našeg plana Lifetime Partner 27: Driving Excellence, koji je pokrenut zahvaljujući odličnim rezultatima svih poslovnih segmenata. Kako životna, tako i neživotna osiguranja nastavila su da beleže stabilan rast operativnog rezultata i tehničke profitabilnosti, uprkos povećanom uticaju prirodnih katastrofa.“ On je istakao da je platforma za upravljanje imovinom proširila portfelj eksternih klijenata. Done je dodao da Banca Generali još jednom potvrđuje uspešnost svog poslovnog modela, dok celokupni rezultati odražavaju posvećenost zaposlenih i distributivne mreže.

Širi poslovni kontekst i implikacije

Kao rezultat ovakvog poslovanja, Generali nastavlja da jača svoju poziciju na tržištu osiguranja u Evropi. Grupa planira dalji razvoj odnosa sa klijentima i uvođenje novih tehnologija, uključujući upotrebu veštačke inteligencije i podataka, uz posebno isticanje održivosti. Odluka o otkupu sopstvenih akcija u iznosu od 500 miliona evra dodatno potvrđuje poverenje u sopstveni model rasta i dugoročnu strategiju. Kompanija je navela da će nastaviti sa disciplinom i vizijom, sa ciljem da ostvari ambiciozne ciljeve iz aktuelnog strateškog plana i dodatno poveća vrednost za akcionare i ostale zainteresovane strane.

Pročitaj još

Domaće

OTP Grupa ostvarila neto dobit od 1,56 milijardi evra, prinos na kapital 21 odsto

Mađarska bankarska grupa beleži rast prihoda i kredita, uz stabilan kvalitet portfolija i snažnu kapitalnu poziciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

OTP Grupa ostvarila neto dobit od 1,56 milijardi evra, prinos na kapital 21 odsto

Mađarska bankarska grupa beleži rast prihoda i kredita, uz stabilan kvalitet portfolija i snažnu kapitalnu poziciju

OTP Grupa ostvarila je neto dobit od 1,56 milijardi evra (580 milijardi HUF) u prvoj polovini 2026. godine. Prijavljena konsolidovana dobit nakon oporezivanja iznosila je 1,3 milijarde evra (483 milijarde HUF), što je rezultat priznavanja posebnih stavki na početku godine. Prinos na kapital ostao je visok i iznosi 21 odsto, saopštila je kompanija u zvaničnom izveštaju.

Prihodi i kreditna aktivnost u OTP Grupi nastavili rast

Ukupni prihodi OTP Grupe porasli su 5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pre svega zahvaljujući neto prihodu od kamata. Neto prihod od kamata zabeležio je rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je rast izražen u lokalnim valutama iznosio 19 odsto. Neto kamatna marža porasla je za 31 bazni poen i dostigla 4,61 odsto, što prema rukovodstvu odražava povoljne marže na tržištima kao što su Mađarska i Uzbekistan. Operativni troškovi povećani su za 12 odsto, a kada se uzmu u obzir kursne razlike, rast iznosi 16 odsto. Ovaj rast troškova posledica je većih plata zbog inflacije, povećanog broja zaposlenih i ulaganja u IT infrastrukturu. Ipak, odnos troškova i prihoda zadržao se na umerenih 42 odsto.

Kvalitet portfolija i kapitalna pozicija ostaju snažni

Kvalitet kreditnog portfolija u OTP Grupi ostao je povoljan. Udeo kredita u Fazi 3 smanjen je za 0,3 procentna poena, na 3,2 odsto od kraja 2025. godine. Troškovi rizika smanjeni su za 16 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, uprkos rezervisanjima zbog ograničenja kamatnih stopa u Mađarskoj. Konsolidovani krediti sa urednom otplatom porasli su 8 odsto tokom prvih šest meseci, a u poređenju sa istim periodom prethodne godine, rast iznosi 17 odsto kada se prilagode kursne razlike. Hipotekarni krediti ostali su ključni motor rasta, sa povećanjem od 12 odsto, uz značajan doprinos „Home Start“ programa u Mađarskoj. Depoziti klijenata porasli su za 6 odsto, dok je neto odnos kredita i depozita iznosio 78 odsto na kraju juna 2026. godine.

Kapitalna adekvatnost i očekivanja za 2026. godinu

OTP Grupa zadržala je snažnu kapitalnu poziciju. CET1 pokazatelj iznosio je 17,6 odsto na kraju juna, a ukupna kapitalna adekvatnost povećana je na 20,3 odsto. Emisija Tier 2 kapitala od milijardu evra, realizovana u junu, bila je najveća transakcija na tržištu kapitala OTP Banke do sada. Rukovodstvo grupe revidiralo je svoje projekcije, očekujući da će neto kamatna marža za celu 2026. godinu biti viša od 4,34 odsto, koliko je iznosila u 2025. godini. Organski rast kredita sa urednom otplatom mogao bi ostati oko 15 odsto, dok se profil kreditnog rizika očekuje sličan kao prošle godine. Odnos troškova i prihoda mogao bi biti nešto viši nego u 2025. godini, dok se očekuje blago niži prinos na kapital zbog predviđenog smanjenja zaduženosti. Ovi rezultati potvrđuju stabilnost i sposobnost OTP Grupe da održi kontinuitet rasta i u promenljivim tržišnim uslovima.

Pročitaj još

U Trendu